VIKEND TERAPIJA Manje pričanja, više slušanja: Zašto nam je ova vještina potrebnija nego ikad

MojPortal.hr subotom objavljuje tekstove magistre psihologije Ivane Marin o temama iz njezine struke. Psihologinja Ivana Marin inače je vlasnica Psiholistika iz Pakraca, a cilj njezinih stručnih tekstova je - pomoći ljudima.

Još su stari Grci smatrali da s razlogom imamo dva uha za slušanje, a samo jedna usta za razgovaranje, naglašavajući tako srž dobre komunikacije. Danas pak ne razmišljamo toliko o načinu na koji komuniciramo s drugima kao onomad u antici, no dobro je podsjetiti se određenih načina na koje možemo poboljšati komunikacijske vještine u privatnom i poslovnom životu. Dobro slušanje, odnosno aktivno slušanje tu ima vrlo bitnu ulogu.

Aktivno slušanje kao pokazatelj kvalitetne komunikacije

U svakodnevnoj komunikaciji slušanjem se služimo čak 42%, u odnosu na pisanje (11%), čitanje (15%) i govorenje (32%). No, jako malo vremena ulažemo da bismo naučili biti dobri slušači. Kroz školovanje se ostale komunikacijske vještine sustavno i dugotrajno poučavaju, dok je slušanje često nepravedno zapostavljeno. Ako tome dodamo da je danas prevagu odnijela podijeljena pažnja između ekrana, mobitela i hrpe drugih vanjskih podražaja, svjesno slušanje osobe često pada u drugi plan. Probajte se sjetiti kada ste zadnji put s nekime razgovarali na ulici ili na kavi, a da ta osoba nije čačkala po mobitelu, vrludala očima po okolini ili ste imali osjećaj da vas kao sluša, ali ne doživljava što ste točno rekli. Zbog ovakvih situacija, dobro je podsjetiti se na vještinu aktivnog slušanja. Njome osobi dajemo do znanja da ju pažljivo slušamo time što se nastojimo staviti u njezinu kožu, razumjeti kako se osjeća i što proživljava te pokazati suosjećanje.

Važno je slušati bez prekidanja/Foto: Pexels

Aktivno slušanje ne znači nužno da se sa sugovornikom moramo složiti oko teme razgovora nego mu samo vraćamo nazad informaciju da ga razumijemo kako mu je i da smo na istoj valnoj duljini. Svaka osoba ima potrebu biti viđena i prihvaćena, pa je ova vještina ključna ukoliko se želite povezati sa svojim sugovornikom. Dakako, riječi će pratiti i prikladan neverbalan govor tijela. Postavljat ćete sugovorniku pitanja kako biste izrazili svoju zainteresiranost, parafrazirati (ukratko ponoviti) ono što je on rekao (''Ako sam te dobro razumjela…'') i reflektirati njegove osjećaje (''Vidim da ti je teško dok mi sad o tome pričaš.'') Da bi se naučili aktivno slušati, neke od predloženih fraza nam trebaju ući u svakodnevni govor i samo ponavljanjem i vježbanjem će postati dio naših komunikacijskih obrazaca s drugima. Teorijski sve to zvuči jednostavno, jer dajemo prostor sugovorniku da kaže svoje, biramo trenutke kada pratimo tok njegovih misli i vraćamo mu razumijevanje. Kako se onda dogodi da ljudi toliko pogriješe u komunikaciji da završe u konfliktu ili potpunom nerazumijevanju?

Gdje ljudi najviše griješe u slušanju?

Općenito, komunikacijski proces je narušen ako sugovornika prekidamo i nemamo strpljenja poslušati ga do kraja. Isto se događa ukoliko mu završavamo rečenicu da ga požurimo, skačemo na zaključak prije nego je on dovršio misao ili ga prekidamo nametajući svoje misli. Nadalje, on će primijetiti da nismo na istoj valnoj duljini ukoliko gledamo okolo, ne uspostavljamo kontakt očima i slušamo samo činjenice bez empatičnog povezivanja s njim.

Da bismo ostvarili kvalitetne odnose s drugima u privatnom, ali i poslovnom životu, bitno nam je razvijati vještinu aktivnog slušanja/Foto: Pexels

S razlogom će vas percipirati teškim slušačem ukoliko se ubacujete sa svojim rješenjima, moraliziranjem, primjerima kako je vama bilo u istoj situaciji ili okrećete temu na sebe, ne vodeći računa o osjećajima sugovornika. Koliko dobro slušamo druge, njima će dati informaciju mogu li se u našem društvu osjećati opušteno i sigurno ili ne.

Komunikacija kao ključ povezivanja

Naposljetku, da bismo ostvarili kvalitetne odnose s drugima u privatnom, ali i poslovnom životu, bitno nam je razvijati vještinu aktivnog slušanja. Cilj takve komunikacije jest da se naš sugovornik osjeća sigurno i podržano, s otvorenim prostorom za razumijevanje, bez obzira na naše osobne stavove i uvjerenja. Nitko nije savršen u komunikaciji, no osvještavanje trenutaka kad brzamo u komunikaciji i stavljamo sebe u prvi plan, mogu nam pomoći da postanemo bolji sugovornici i razvijemo kvalitetnije odnose s drugima.

Važno je kraj sebe imati nekoga tko zna slušati/Foto: Pexels

-------------------------------------------------

Ivana Marin rođena je u Pakracu. Nakon srednjoškolskog gimnazijskog obrazovanja, upisuje Studij psihologije na Filozofskom fakultetu u Osijeku. Poslije diplome, nije bilo druge opcije nego vratiti se nazad u voljeni Pakrac i započeti karijerni put.

Zadnjih deset godina u psihološkoj struci vodilo ju je u različita područja interesa od palijativne skrbi, nastavničke djelatnosti do rada s veteranskom populacijom i članovima njihovih obitelji. Krajnji interes koji se pojavio zadnjih par godina bio je rad s traumom.

Dobijte informaciju odmah, zapratite nas na Facebooku i TikToku!