VIKEND TERAPIJA Utječe li vrućina na raspoloženje? Znanost kaže: da!

MojPortal.hr subotom objavljuje tekstove magistre psihologije Ivane Marin o temama iz njezine struke. Psihologinja Ivana Marin inače je vlasnica Psiholistika iz Pakraca, a cilj njezinih stručnih tekstova je - pomoći ljudima.

Nagli dolazak ljetnog vremena i visokih temperatura donio je prošli tjedan nekoliko vrlo toplih dana. Trenutne vremenske prognoze idu u korist dugog pretoplog ljeta. Sigurno ste se barem jednom zatekli u situaciji da ste malo razdražljivi kad uđete u vreli auto, čekate na suncu ili vam proradi frustracija nakon nekog vremena provedenog u pretoplom zatvorenom prostoru. Ništa neobično, s obzirom da se utjecaj vrućine na emocionalnu regulaciju već duže vrijeme istražuje  kroz različite bihevioralne studije. Vrućina utječe na um jednako kao i na tijelo. Dok su nam simptomi dehidracije, toplinskog udara i gubitka elektrolita kroz pretjerano znojenje veoma poznati, manje je poznato da vrućina itekako utječe na emocionalnu kontrolu, pojavu razdražljivosti i agresivnosti.

Zašto smo nadrndani kad je vruće?

Nema puno pridjeva u hrvatskom jeziku koji tako dobro objašnjavaju osjećaj frustracije kad pucate na svaku sitnicu, posebice kad je to potaknuto vrućim ljetnim danom. Što se zbiva u tijelu kada nam svaka riječ ili situacija postaje potencijalni okidač za emocionalnu reakciju? Naše tijelo percipira jaku vrućinu kao potencijalnu prijetnju i pokreće već dobro poznatu ''bori se ili bježi'' reakciju živčanog sustava koja utječe na smanjivanje kapaciteta emocionalne kontrole.

Ljeto je divno, ali.../Foto: Unsplash

Dakle, impulzivniji smo u svojim emocionalnim reakcijama, jer se naš mozak bavi mišlju kako preživjeti val vrućine umjesto val nervoze uzrokovane vrućinom. Tome u prilog idu neuspješne strategije emocionalnog kontroliranja zbog činjenice da se ne osjećamo dobro u svom tijelu. Sunce vam pilji u lice, osjećate kako se ubrzavaju otkucaji srca, nemate se gdje sakriti od vrućine, kreće slabost u nogama i primjećujete da teže dišete. Mozak se u tim trenucima ne stigne baviti još i činjenicom da ste nekome otresito odbrusili  dok ste pokušavali fizički doći k sebi.

Kako vrućina utječe na mentalno zdravlje?

Ako dodamo tome da se lošije spava noću kod velikih vrućina i da uglavnom nismo dovoljno hidrirani, velika je vjerojatnost da ćemo u toplinskom valu biti jako razdražljivi. Nadalje, primijećen je porast tjeskobnih simptoma kod ljudi koji se već bore s nekom anksioznošću. Osjećaj nelagode u vlastitom tijelu pojačat će navedene simptome, a istome ne pomaže ni činjenica da se kroz ''bježi ili bori se'' reakciju povećava razina hormona stresa, kortizola.  

Stručnjaci otkrivaju kako si možemo pomoći kad zapeče sunce/Foto: Unsplash

Ljetno doba je obično vrijeme godišnjih odmora i malo opuštenijeg radnog ritma. S obzirom da ljudi vole poznatost i rutinu, lako je primijetiti da odstupanje od uobičajene rutine u kombinaciji s ljetnom vrućinom može lakše dovesti do točke ''pucanja''. Osim razdražljivosti i frustracije, statistike pokazuju da se u ljetno vrijeme povećava broj agresivnih ispada. Logično, frustracija dovodi do smanjenog kapaciteta za samokontrolu emocionalnog reagiranja, ali i ponašanja. Zapravo, vrlo je zapaljivo poticati daljnju frustraciju jer će ona dovesti do hostilnih reakcija i pojave agresivnih misli.

Emocionalna kontrola

Neka od istraživanja su se bavila time koliko naš doživljaj vrućine utječe na smanjenje emocionalne kontrole. Pokazalo se kako je subjektivno mišljenje što je nama osobno prevruće utjecao na doživljaj vrućine više nego sama temperatura. Isto tako, pokazalo se kako se ljudi teže adaptiraju na ekstremne uvjete koji nisu u skladu s klimom u kojoj žive.

Mnogi se teško nose s vrućinom/Foto: Unsplash

Jasno nam je da su klimatske promjene dovele do toga da su ekstremi u vremenskim uvjetima došli i kod nas. Stoga je bitno obratiti pažnju na situacije od kojih kreće lagana nervoza zbog vrućine. U redu je usporiti tempo i smanjiti očekivanja od sebe u vreli ljetni dan. Izbjegavati izlaske van kad je zvizdan, pripaziti da se ne zadržavamo previše na suncu ako baš i moramo te slušati svoje tijelo, ključ je preživljavanja dana koji nam tek slijede.

----------------------------------------------------------------------------------------------

Ivana Marin rođena je u Pakracu. Nakon srednjoškolskog gimnazijskog obrazovanja, upisuje Studij psihologije na Filozofskom fakultetu u Osijeku. Poslije diplome, nije bilo druge opcije nego vratiti se nazad u voljeni Pakrac i započeti karijerni put. Zadnjih deset godina u psihološkoj struci vodilo ju je u različita područja interesa od palijativne skrbi, nastavničke djelatnosti do rada s veteranskom populacijom i članovima njihovih obitelji. Krajnji interes koji se pojavio zadnjih par godina bio je rad s traumom.

Dobijte informaciju odmah, zapratite nas na Facebooku i TikToku!