VIKEND TERAPIJA Jesenska melankolija ili nešto više? Kako kraći dani utječu na mentalno zdravlje

MojPortal.hr subotom objavljuje tekstove magistre psihologije Ivane Marin o temama iz njezine struke. Psihologinja Ivana Marin inače je vlasnica Psiholistika iz Pakraca, a cilj njezinih stručnih tekstova je - pomoći ljudima.

Zadnji vikend listopada donio je već uobičajenu promjenu na zimsko računanje vremena. Kazaljke su se vratile jedan sat unazad omogućavajući nam duže nedjeljno izležavanje u krevetu. S druge strane, s njima su došla tamna zimska poslijepodneva. Ona su označila početak razdoblja u kojem ćemo biti izloženi manjoj količini dnevnog svjetla, a potencijalno i manje sunčevih zraka zbog jesensko zimskih vremenskih uvjeta. S obzirom na sve navedeno, postoji li utjecaj kraćih dana na mentalno zdravlje?

Manjak dnevnog svjetla

Osim pomicanja sata koje utječe na promjenu bioritma, odnosno cirkadijalnog ritma budnosti i spavanja, sezonsko skraćivanje dana se najčešće veže uz promjene u raspoloženju, razini motivacije i dnevnim rutinama. To su potvrdila različita istraživanja koja su pokazala kako kraći dani i promjene u biološkom ritmu mogu uzrokovati pojavu sezonskog afektivnog poremećaja kod osjetljivijih osoba. Nadalje, promjena sata povezana je s nepovoljnim promjenama trajanja i kvalitete sna, posebno nakon proljetnog pomicanja te su poremećaji u cirkadijalnom ritmu povezani s promjenama raspoloženja i emocionalnog funkcioniranja. Utjecaj manjka dnevne svjetlosti na mentalno zdravlje obično se očituje kroz smanjenje energije, gubitak interesa za neke vanjske aktivnosti i pad motivacije za svakodnevne obaveze. Razlog zašto to toliko utječe na raspoloženje leži u činjenici da je količina dnevne svjetlosti povezana s izlučivanjem melatonina, hormona spavanja. Isto tako, veća količina svjetlosti djeluje na izlučivanje serotonina, koji je ključan za regulaciju raspoloženja i održavanje voljnog dinamizma.

Foto: Magnific (Ilustracija)

Činjenica da je tmurno i sivo ujutro ne djeluje motivirajuće za ustajanje iz kreveta, a kamoli za planiranje sportskih i društvenih aktivnosti na otvorenom. Upravo su promjene u kvaliteti i trajanju sna česte za vrijeme zimskih mjeseci. Osjećamo se uspavano, raniji pad mraka nas vraća u tople kuće i ispod dekice, dok izlazak u mrak i hladnoću budi tjeskobu kod određenog broja ljudi. Slobodno bih to usporedila s zimskom hibernacijom. Ušuškavamo se da što lakše prebrodimo najtamnije razdoblje u godini. Isto tako, manjak energije i poremećen bioritam spavanja mogu dovesti do smanjene koncentracije i teže regulacije emocija. Ono što se svakako pokazalo jest da ljudi koji su skloni anksiozno depresivnim stanjima, u razdoblju od listopada do ožujka imaju pojačanu simptomatologiju i češće traže stručnu podršku. Kada tome dodamo pritisak koji se stvara oko blagdana i praznika, tamni zimski mjeseci doista mogu predstavljati veliki izazov za mentalno zdravlje.

Kako su to ''riješili'' sjevernjaci?

Već nam je duže vrijeme poznat danski koncept hygge – umjetnost stvaranja ugode u svakodnevnom životu. Možemo krenuti od svoje okoline koju ćemo učiniti ugodnijom koristeći se jednostavnim trikovima. Toplo prigušeno svjetlo u obliku lampi ili svijeća, ugodan miris uz šalicu toplog napitka može zamijeniti plavi ekran ili sivilo dignutih roleta na kišan dan. Kako nam je prirodno da smo usporeniji zimi, možemo se posvetiti aktivnostima koje uključuju čitanje, bavljenje nekim određenim hobijima ili umjetnošću. I dalje je vrlo bitno kretati se, otići u šetnju, u teretanu ili na grupni trening. Uz druge ljude vežemo potrebu za druženjima koja možemo prilagoditi nekom unutarnjem prostoru i ne uskraćivati si socijalizaciju jer je vani hladno i mračno. Sve su to zapravo aktivnosti koje se tradicionalno već prenose kroz generacije, gdje su se zimi ljudi okupljali i više družili njegujući neke običaje. I najvažnije, bitno je održati svakodnevnu rutinu usprkos kraćim danima.

Foto: Magnific (Ilustracija)

Istraživanja provedena u sjevernim dijelovima svijeta gdje je ograničena dnevna svjetlost pokazala su da se ljudi oslanjaju na svakodnevne rutine, društveni život i prilagodbu rasvjete kako bi održali bioritam spavanja i budnosti te optimalnu razinu raspoloženja. Jedan od ekstremnih primjera koji se dokumentiraju preko društvenih mreža jest Svalbard, arktičko otočje koje je neki dan ušlo u razdoblje trajanja polarne noći idućih 113 dana. Zanimljivo je promatrati na koje sve načine se ljudi pripremaju za to razdoblje da bi održali stabilnim svoje mentalno zdravlje.

Foto: Magnific (Ilustracija)

To svakako uključuje puno hygge trenutaka, ugodne atmosfere unutar kuća, ali i redovito kretanje i izlaganje svježem zraku. Iako ne živimo u tako ekstremnim uvjetima, u redu je iskoristiti ovo zimsko razdoblje za okretanje sebi, usporavanje i uživanje u malim ugodnim trenucima.

Magistra psihologije Ivana Marin/Foto: FOTOimago

Ivana Marin rođena je u Pakracu. Nakon srednjoškolskog gimnazijskog obrazovanja, upisuje Studij psihologije na Filozofskom fakultetu u Osijeku. Poslije diplome, nije bilo druge opcije nego vratiti se nazad u voljeni Pakrac i započeti karijerni put. Zadnjih deset godina u psihološkoj struci vodilo ju je u različita područja interesa od palijativne skrbi, nastavničke djelatnosti do rada s veteranskom populacijom i članovima njihovih obitelji. Krajnji interes koji se pojavio zadnjih par godina bio je rad s traumom.

Dobijte informaciju odmah, zapratite nas na Facebooku i TikToku!