Kad zahladi, koža često reagira prije dišnih puteva: zateže, ljušti se i svrbi. Dermatologinja Kristina Liu iz bolnice Brigham and Women's u tekstu na portalu Harvard Health Publishing ističe da briga o suhoj koži nije samo pitanje kreme, nego i navika u kupaonici i uvjeta u prostoru u kojem boravimo.
Tuširanje i sapun
Liu savjetuje toplu, a ne vruću vodu, tuširanje jednom dnevno i najviše deset minuta. Vruća voda, sauna, jacuzzi i duge kupke mogu isušiti kožu. Preporučuje blage, nemirisne sapune i čistače, jer grubi sapuni uklanjaju masnoće koje kožu drže vlažnom. Prema njezinu savjetu, sapunom je dovoljno prati pazuhe, prepone i vidljivo zaprljana mjesta.
Kada i čime se mazati
Najbolje je kožu namazati dok je još vlažna, odmah nakon tuširanja i blagog sušenja ručnikom. Masti i guste kreme učinkovitije vlaže od losiona. Masti su obično na bazi vazelina ili lanolina, a korisni sastojci su maslac od karitea, maslinovo ulje i jojoba ulje. Za ljuskavu kožu mogu pomoći laktatna kiselina i urea, uz oprez kod osjetljive kože.
Zrak i proizvodi u kućanstvu
Autorica navodi da održavanje vlažnosti zraka iznad 30 posto, primjerice vlažnikom, može znatno pomoći. Preporučuje i nemirisne, hipoalergene proizvode, uključujući dezodorans i deterdžent za rublje, jer manje iritacije pomaže očuvanju zaštitne barijere kože.
Kada se javiti dermatologu
Ako se koža ne poboljša, potreban je pregled dermatologa. Teška suhoća ponekad zahtijeva mast ili kremu na recept, a suha koža može biti znak ozbiljnijeg kožnog stanja. I američka zdravstvena ustanova MedStar upozorava da crvenilo ili svrbež uz ljuštenje mogu značiti stanje kojem nije dovoljna obična hidratantna krema.
Tekst je informativan i ne zamjenjuje pregled kod liječnika.
Dobijte informaciju odmah, zapratite nas na Facebooku i TikToku!


