Crna kronika

Uporno kršila propise

Vozila pod zabranom i odbila testiranje na drogu: Završila iza rešetaka

Nakon saslušanja sud joj je odredio zadržavanje u trajanju do 15 dana. Potom je predana u Zatvor u Zagrebu

Prati MojPortal.hr na Googleu

Foto: Pexes (ilustracija)

Foto: Pexes (ilustracija)

GAREŠNICA - 29-godišnjakinja zatečena je u noćnoj vožnji Garešnicom unatoč tome što joj je sud zabranio upravljanje automobilom. Uz to, odbila je policijsko testiranje na alkohol, droge i lijekove, zbog čega je uhićena i na kraju završila u zatvoru.

Policija ju je za volanom zatekla 18. studenoga, oko 2.10 sati, u Ulici Vladimira Nazora u Garešnici. Tijekom nadzora prometa upravljala je osobnim automobilom daruvarskih registarskih oznaka.

- Provjerom je utvrđeno da joj je pravomoćnom presudom Općinskog suda u Bjelovaru izrečena zabrana upravljanja vozilima B kategorije, koja vrijedi do 15. prosinca ove godine. Unatoč zabrani, sjela je za volan, kažu iz policije.

Kada su od nje zatražili da se podvrgne ispitivanju kako bi se utvrdila prisutnost alkohola, droga ili lijekova u organizmu, odbila je to učiniti.

Zbog prometnih prekršaja i opasnosti da ih ponovno počini, policija ju je uhitila i odvela u policijske prostorije, gdje je zadržana do odlaska na Prekršajni odjel Općinskog suda u Bjelovaru.

Policija je u optužnom prijedlogu navela da je riječ o osobi koja učestalo krši prometne propise. Zbog toga je sudu predložila da joj odredi zadržavanje kako ne bi ponovila prekršaje, proglasi je krivom i kazni s 2.640 eura te joj ponovno zabrani upravljanje vozilima B kategorije, i to u trajanju do šest mjeseci.

Nakon saslušanja sud joj je odredio zadržavanje u trajanju do 15 dana. Potom je predana u Zatvor u Zagrebu.

Policija najavljuje nastavak pojačanih kontrola

Iz policije poručuju da će nastaviti odlučno postupati prema vozačima koji opetovano i svjesno krše prometne propise, ne poštuju sudske zabrane i druge zakonske mjere.

Posebno upozoravaju da su vožnja unatoč zabrani upravljanja i odbijanje testiranja na alkohol, droge ili lijekove ozbiljni prometni prekršaji kojima se ugrožava sigurnost svih sudionika u prometu.

Najavljuju i daljnje pojačane kontrole na cestama te poduzimanje svih zakonom propisanih mjera protiv vozača koji krše prometna pravila, osobito onih koji učestalo čine najteže prometne prekršaje.

Cilj takvih postupaka je smanjiti broj prometnih nesreća i njihove posljedice te povećati sigurnost svih sudionika u prometu.

Dobijte informaciju odmah, zapratite nas na Facebooku i TikToku!

MojPortal.hr

MojPortal.hr je najbrže rastući neovisni lokalni portal središnje Hrvatske koji je pokrenut krajem 16. 11. 2020. godine. Portal se profilirao kao središnji izvor vijesti i društvenih događanja za područje Bjelovarsko-bilogorske i zapadni dio Požeško-slavonske županije (uključujući Daruvar, Bjelovar, Pakrac, Lipik, Garešnicu, Grubišno Polje te okolne općine).
MojPortal.hr prepoznatljiv je po snažnom fokusu na autorsko pripovijedanje, očuvanje lokalnog identiteta i povijesne baštine, ali i po kontinuiranom razvoju multimedije i digitalnih usluga.
Kroz spoj terenskog novinarstva, modernih digitalnih formata i aktivne interakcije s lokalnom zajednicom, MojPortal.hr djeluje kao ključna medijska poveznica središnje Hrvatske i Slavonije.

Svi članci autora

Moglo bi vam se svidjeti

Crna kronika

Pijani vozač koji je skrivio smrt žene (80) u Prespi predan u istražni zatvor

Prešao je u suprotnu kolničku traku i prednjim dijelom vozila udario u automobil kojim je iz suprotnog smjera upravljala 59-godišnjakinja. U sudaru je poginula putnica (80) u vozilu

BJELOVAR - Vozaču (41) koji je u alkoholiziranom stanju izazvao prometnu nesreću u Prespi, u kojoj je smrtno stradala 80-godišnja suputnica, određen je istražni zatvor u trajanju do 30 dana. Nakon saslušanja kod suca istrage u ponedjeljak, 16. studenoga, osumnjičeni je istoga dana predan u zatvor, izvijestila je Policijska uprava bjelovarsko-bilogorska.

Podsjetimo, nesreća se dogodila u subotu, 14. studenoga, oko 17.55 sati u Prespi, o čemu smo pisali OVDJE. Četrdesetjednogodišnjak je upravljao osobnim automobilom daruvarskih registarskih oznaka pod utjecajem alkohola te je u jednom trenutku prešao u suprotnu kolničku traku i prednjim dijelom vozila udario u automobil bjelovarskih registarskih oznaka kojim je iz suprotnog smjera upravljala 59-godišnjakinja.

- Od siline udarca automobil 59-godišnje vozačice odbačen je unatrag te je sletio u putni jarak. Na mjestu nesreće smrtno je stradala njezina 80-godišnja suputnica, dok je vozačica zadobila teške tjelesne ozljede. Vozilom Hitne medicinske pomoći prevezena je u bjelovarsku bolnicu.

Istražni zatvor

Alkotestiranjem je 41-godišnjem vozaču utvrđena koncentracija alkohola od 1,29 g/kg, istaknuli su iz policije.

Očevidom na mjestu nesreće rukovodio je zamjenik županijskog državnog odvjetnika. Po nalogu Županijskog državnog odvjetništva u Bjelovaru, tijelo preminule žene prevezeno je na Odjel patologije Opće bolnice „dr. Anđelko Višić“ Bjelovar radi obdukcije.

Vozač je nakon nesreće uhićen zbog sumnje u počinjenje kaznenog djela izazivanja prometne nesreće u cestovnom prometu sa smrtnom posljedicom te je smješten u posebne prostorije policije radi daljnjeg kriminalističkog istraživanja.

Nakon dovršenog kriminalističkog istraživanja, u nedjelju, 15. studenoga, uz kaznenu prijavu predan je pritvorskom nadzorniku. Dan kasnije određen mu je istražni zatvor do 30 dana te je predan u zatvor.

Dobijte informaciju odmah, zapratite nas na Facebooku i TikToku!

Nastavi čitati
Kolumne

'Luciferov efekt' - psihološki mehanizmi promjene ponašanja

čovjek bi čovjeku trebao biti lijek, a ne otrov. Možda je to poziv na buđenje iz moralne difuzije odgovornosti i vraćanje čovjeka empatiji

MojPortal.hr subotom objavljuje tekstove magistre psihologije Ivane Marin o temama iz njezine struke. Psihologinja Ivana Marin inače je vlasnica Psiholistika iz Pakraca, a cilj njezinih stručnih tekstova je - pomoći ljudima.

-------

Zadnjih nekoliko dana kolektivno smo uronjeni u šok i nevjericu. Detalji monstruoznog čina iz psihijatrijske bolnice Jankomir preplavili su medijske članke, komentari pljušte sa svih strana i miješaju se bijes, ljutnja, tuga, bespomoćnost. Svi se pitaju, što to nagna osobu da u određenim okolnostima sebe dovede u ulogu aktera koji čini nasilje. Nema opravdanja za ovakav čin. Zašto niti jedna osoba u sobi nije prekinula ili spriječila nasilje nad pacijentom?  Kako se ljudi dovedu u stanje da im je normalno gledati nasilje, posebno kad se radi o ranjivoj skupini ljudi? Iskoristit ćemo znanje iz socijalne psihologije da bismo danas objasnili kako se osoba ''koja ne bi ni mrava zgazila'', pod pretpostavkom da nema naznaka psihopatologije, može u određenim okolnostima pretvoriti u osobu koja je sposobna nauditi drugom čovjeku. S obzirom da smo skloni objašnjavati tuđe loše ponašanje osobnim karakteristikama, možemo zanemariti utjecaj situacije i socijalnih procesa koji igraju veliku ulogu u nastanku ekstremnih promjena u ponašanju. Kroz tri najpoznatija eksperimenta utjecaja socijalne uloge na ponašanje pojedinca, objasnit ćemo kako nastaju dehumanizacija, deindividuacija i što je to točno Luciferov efekt.

Asch, Millgram i Zimbardo

Dio informacija koji imamo o tome kako čovjek funkcionira u skupini ljudi dolazi iz zaključaka istraživanja  navedena tri gospodina. Nakon završetka Drugog svjetskog rata i holokausta, zgroženi masovnošću nasilja, bihevioriste je zanimalo koji su to čimbenici koji aktiviraju procese psihologije mase. Kako je bilo moguće sudjelovati u holokaustu bez preispitivanja autoriteta, uz veliku poslušnost i toliku otpornost na nasilje?

Što treba da mirni ljudi postanu nasilni/Foto: Magnific

Što treba da mirni ljudi postanu nasilni/Foto: Magnific

Prvi koji se pozabavio pitanjem kako društvo utječe na pojedinca bio je Solomon Asch. On je proveo eksperiment u kojem je dokazao konformizam, odnosno potrebu čovjeka da zanemari vlastitu procjenu kako bi udovoljio zahtjevima okoline. Moć društvenog pritiska i potreba za prihvaćanjem od strane drugih će dovesti do toga da se priklonimo mišljenju većine, iako se možda ne slažemo s njim. Drugi gospodin koji je dao odgovor na pitanje zašto su čuvari u koncentracijskim logorima redovno dolazili na posao ne preispitujući čine li ispravnu stvar, bio je Stanley Millgram. Njegov eksperiment pokoravanja autoritetu uključivao je situaciju u kojoj su ispitanici  zadavali bolne elektrošokove drugima dok god je to naređivao autoritet, odnosno eksperimentator, ne razmišljajući o posljedicama.  Time se pokazalo da osobe mogu otići u ekstremna ponašanja dok god odgovornost prepuštaju autoritetu i samo izvršavaju naredbe.

Magistra psihologije Ivana Marin/Foto: FOTOimago

Magistra psihologije Ivana Marin/Foto: FOTOimago

Gotovo dvadeset godina nakon Millgrama,  Phillip Zimbardo je svojim zatvorskim eksperimentom pokazao kako utjecaj situacije dovodi do mijenjanja ljudskog ponašanja. U podrumu studentskog kampusa stvorio je repliku zatvora s ćelijama i spontano podijelio uloge zatvorenika i čuvara studentima koji su se dobrovoljno javili sudjelovati u eksperimentu. Čuvari su dobili odore i pendreke, a zatvorenici odijela s brojem na njemu umjesto imena. Koliko je ponašanje čuvara brzo eskaliralo u maltretiranje zatvorenika govori činjenica da je eksperiment bio prekinut nakon samo tjedan dana. Zimbardo je bio neugodno iznenađen koliko je brzo umjetno stvorena situacijska uloga utjecala na promjenu ponašanja studenata koji se do jučer nisu međusobno ni poznavali, a danas su pod utjecajem moćne uloge čuvara mlatili zatvorenike. Došao je do zaključka da su dva psihološka procesa utjecala na eskalaciju nasilja i naposljetku je tu transformaciju lošeg ponašanja nazvao Luciferovim efektom.

Kako čovjeku oduzeti ono zadnje ljudsko u njemu?

Odgovor na to pitanje nude dva procesa, a to su dehumanizacija i deindividuacija. Dehumanizacija je psihološki proces u kojem drugu osobu prestaje doživljavati kao ljudsko biće i to se najčešće događa tako da se osoba doživljava kao prijetnja, naziva se pogrdnim imenima, zanemaruje se  njezina psihička  patnja i opravdava se nasilje koje se nad njom vrši. Zimbardovi zatvorenici bili su upravo to. U trenutku kada su postali broj na odori, oni su čuvarima prestali biti ljudi. Ti isti čuvari su, odijevajući odoru izgubili osjećaj za vlastitu individualnost.

Foto: Magnific

Foto: Magnific

U specifičnoj situaciji u zatvoru, u odori koju su nosili, oni pripadaju skupini čuvara koja ima određene norme ponašanja. Smanjena je samosvijest, pa slabi osjećaj osobne odgovornosti, a veća je podložnost grupnim normama i ponašanju. Ako pet čuvara tuče zatvorenike, onda je velika šansa da će i šesti učiniti isto. Posebno ako su brojčano nadjačani nad onim ''drugima'' koje dehumaniziraju. I tako nastaje Luciferov efekt. Kada pojedinac postane dio skupine, ponašanje krene prilagođavati društvenim normama zanemarujući svoje moralne vrijednosti, a u situaciji u kojoj omalovažava drugoga, oduzimajući mu ljudskost, velika je šansa da će doći do pojave ekstremnog nasilnog ponašanja.

Socijalna psihologija nam može pomoći da pokušamo razumjeti psihološke procese u podlozi promjene ponašanja,  no nikako ne može opravdati eskalaciju nasilja prema drugom živom biću. Naposljetku, čovjek bi čovjeku trebao biti lijek, a ne otrov. Možda je to poziv na buđenje iz moralne difuzije odgovornosti i vraćanje čovjeka empatiji i suosjećanju.

Foto: Magnific

Foto: Magnific

Ivana Marin rođena je u Pakracu. Nakon srednjoškolskog gimnazijskog obrazovanja, upisuje Studij psihologije na Filozofskom fakultetu u Osijeku. Poslije diplome, nije bilo druge opcije nego vratiti se nazad u voljeni Pakrac i započeti karijerni put. Zadnjih deset godina u psihološkoj struci vodilo ju je u različita područja interesa od palijativne skrbi, nastavničke djelatnosti do rada s veteranskom populacijom i članovima njihovih obitelji. Krajnji interes koji se pojavio zadnjih par godina bio je rad s traumom.

Dobijte informaciju odmah, zapratite nas na Facebooku i TikToku!

Nastavi čitati
Crna kronika

U Grubišnom Polju vozio drogiran i bez dozvole: Policija ga privela, on pred njima ispljunuo smotuljak

Test na droge bio je pozitivan na psihostimulanse, odnosno amfetamin, poznat kao speed, te metamfetamin, poznat kao crystal meth

Četrdesetšestogodišnji vozač, kojeg policija opisuje kao upornog ponavljača teških prometnih prekršaja, završio je u zatvoru nakon što je u Grubišnom Polju ponovno zatečen za upravljačem bez vozačke dozvole. Testiranje je pokazalo i prisutnost amfetamina i metamfetamina u njegovu organizmu, a policija mu je oduzela automobil.

Niz prekršaja

Ophodnja ga je zaustavila u petak, 13. studenoga, oko 23.20 sati dok je upravljao osobnim automobilom mađarskih registarskih oznaka. Provjerom je utvrđeno da mu je zbog prikupljenih negativnih prekršajnih bodova vozačka dozvola oduzeta za razdoblje od 2025. do 2027. godine.

Test na droge bio je pozitivan na psihostimulanse, odnosno amfetamin, poznat kao speed, te metamfetamin, poznat kao crystal meth.

Prilikom dolaska u službene prostorije policije muškarac je ispljunuo i smotuljak. Njegov će se sadržaj utvrditi vještačenjem u Centru za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja „Ivan Vučetić“.

Vozač je uhićen, a zbog opasnosti od ponavljanja prekršaja oduzeto mu je vozilo. Policija je u optužnom prijedlogu zatražila novčanu kaznu od 2.640 eura, zatvorsku kaznu do 60 dana te zabranu upravljanja vozilima B kategorije u trajanju od godinu dana.

Borba protiv ovisnosti

Sljedećeg dana doveden je na Prekršajni odjel Općinskog suda u Bjelovaru, gdje mu je određeno zadržavanje u zatvoru u trajanju od 15 dana, nakon čega je odmah predan u zatvor.

Iz Policijske uprave bjelovarsko-bilogorske podsjećaju da u nedjelju, 15. studenoga, počinje Mjesec borbe protiv ovisnosti, koji traje do 15. prosinca. U tom će razdoblju pojačano provoditi preventivne i represivne aktivnosti usmjerene na sprječavanje dostupnosti i konzumacije droga, upozoravajući na njihove posljedice za pojedinca i sigurnost zajednice.

Dobijte informaciju odmah, zapratite nas na Facebooku i TikToku!

Nastavi čitati

Trending

1 / 1