Magazin

Dani hrvatskog turizma

SVAKA ČAST! Ranč Mali Sokol iz Daruvara najbolji domaćin u BBŽ-u

Priznanje Hrvatske turističke zajednice stiglo je na Ranč Mali Sokol u Gornjem Daruvaru, a Ivana Kocijan otkrila nam je kako je nastala ova posebna turistička priča i što pripremaju za svoje goste

Prati MojPortal.hr na Googleu

Foto: Privatni album

Foto: Privatni album

Daruvar je dobio još jedno lijepo turističko priznanje! Ranč Mali Sokol, kuća za odmor smještena u Gornjem Daruvaru, proglašen je najboljim domaćinom u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji. Priznanje je dodijelila Hrvatska turistička zajednica na konferenciji Dani hrvatskog turizma održanoj u Poreču, a za obitelj koja stoji iza ovog turističkog objekta ono predstavlja veliko priznanje za trud, rad i predanost u stvaranju posebnog mjesta za odmor svojih gostiju.

Vijest o nagradi obitelj je podijelila i na društvenim mrežama, zahvalivši svima koji su prepoznali njihov trud, dolazili na ranč, vraćali se i preporučivali ga drugima.

Foto: Privatni album

Foto: Privatni album

Foto: Privatni album

Foto: Privatni album

- Hvala svim gostima koji su nam dolazili, vraćali se i preporučivali nas dalje. Hvala na svakoj lijepoj riječi, recenziji, poruci i preporuci prijateljima. Hvala što ste naš ranč pretvorili u mjesto uspomena, opuštanja i smijeha. Svaki vaš dolazak bio nam je poticaj da budemo još bolji domaćini. Bez vas ovoga ne bi bilo. Ovo priznanje jednako je vaše koliko i naše, poručili su iz Ranča Mali Sokol.

Kuća za odmor nastala na obiteljskoj djedovini

Iza Ranča Mali Sokol stoji obitelj Kocijan, a o njegovu nastanku, uređenju i razvoju turizma razgovarali smo s Ivanom Kocijan, koja živi u Daruvaru. Kuća za odmor nalazi se u Gornjem Daruvaru, svega tri kilometra od centra grada, a posebna je po tome što je izgrađena na obiteljskoj djedovini.

Ideja o bavljenju turizmom nije bila početni plan obitelji. Projekt je postupno dobivao svoj današnji oblik, a tijekom gradnje odlučili su kuću prilagoditi potrebama gostiju i pretvoriti je u mjesto za odmor i opuštanje.

- Kuća je sagrađena na mojoj djedovini. Gradnju smo započeli 2015. godine, a 2017. godine krenuli smo s konkretnijim radovima, odnosno temeljima i svime što je bilo potrebno. Negdje tijekom korone odlučili smo se baviti turizmom. To nam u početku uopće nije bilo na pameti niti smo išli u tom smjeru. Kuća je postupno dobivala svoje oblike, a kako smo shvatili da ćemo se ipak baviti turizmom, počeli smo je prilagođavati i prenamjenjivati kako bi izgledala ovako kako izgleda danas – ispričala nam je Ivana Kocijan.

Foto: Privatni album

Foto: Privatni album

Foto: Privatni album

Foto: Privatni album

Ranč Mali Sokol danas je kuća za odmor površine oko 65 četvornih metara, namijenjena boravku do šest osoba. Uz kuću se nalazi bazen dimenzija osam puta četiri metra, a gostima je na raspolaganju i velika natkrivena terasa površine oko 150 četvornih metara.

Prirodni materijali, privatnost i mir

Posebnost ranča nije samo u sadržajima koje nudi, već i u načinu na koji je osmišljen. Obitelj je željela stvoriti prostor koji će biti povezan s prirodom, zbog čega su pri uređenju koristili prirodne materijale, a posebnu pažnju posvetili su detaljima i ugodnoj atmosferi.

Velik dio posla odradio je Ivanin suprug, koji je u izgradnju i uređenje uložio mnogo truda. Njihova želja bila je da kuća ne bude samo smještajni objekt, već prostor koji ima vlastiti karakter i toplinu.

- Veoma smo usmjereni na ekologiju i prirodu jer jako volimo prirodu i sve što je povezano s njom. Cijela kuća napravljena je od drveta, cigle i stakla, dakle od prirodnih materijala. Trudimo se ići u tom nekom ekološkom smjeru. Jako puno toga napravio je moj muž i zaista je uložio mnogo truda. Sve smo pokušali nekako oblikovati prema nama i našim željama. U cijeli prostor kao da smo usadili dušu i željeli smo da se to osjeti – govori Ivana.

Gostima je osigurana i privatnost, što je jedna od važnih prednosti ovoga imanja. Kuća se nalazi u okruženju oranica, što pruža osjećaj slobode, mira i odvojenosti od svakodnevne gužve.

Foto: Privatni album

Foto: Privatni album

Foto: Privatni album

Foto: Privatni album

- Gosti imaju puno prostora i osjećaj slobode. Nitko im ne smeta i mogu se u miru odmoriti. Želimo da se kod nas osjećaju ugodno, da imaju svoj prostor i da mogu uživati u boravku bez ometanja – istaknula je Kocijan.

Najveća nagrada su gosti koji se vraćaju

Koliko su zadovoljni boravkom na Ranču Mali Sokol, najbolje pokazuju gosti koji se ponovno vraćaju. Upravo je povratak gostiju obitelji posebno važan pokazatelj da su na dobrom putu, a Ivana ističe kako im je to jedan od najvećih uspjeha u dosadašnjem radu.

Za iduću godinu već imaju najavljene povratke četiri obitelji, što im predstavlja posebno zadovoljstvo i potvrdu da su uspjeli stvoriti mjesto na kojem se ljudi osjećaju dobrodošlo.

- Ja možda ne mogu biti potpuno objektivna kada je riječ o našoj kući jer je ona naša i u nju smo uložili puno sebe. Međutim, jako nam je drago kada vidimo da se gosti osjećaju ugodno i da nam se žele vratiti. Za iduću godinu već imamo četiri obitelji koje nam se vraćaju i to nam je zaista veliki uspjeh. To nam puno znači jer pokazuje da su ljudi zadovoljni, da im se svidjelo kod nas i da ponovno žele doći. Nama je najvažnije da se gosti osjećaju ugodno i da iz našeg ranča ponesu lijepe uspomene – rekla je Ivana.

Produženje turističke sezone

Obitelj ne planira stati na dosadašnjem sadržaju. Tijekom ove godine uspjeli su kupiti i novu hidromasažnu kadu, odnosno hot tub, koju žele iskoristiti za produljenje turističke sezone.

Naime, dosadašnje iskustvo pokazalo im je kako interes za ovakav oblik odmora uglavnom slabi nakon rujna, zbog čega žele gostima ponuditi dodatni sadržaj koji će ih privlačiti i tijekom jesenskih i zimskih mjeseci.

Foto: Privatni album

Foto: Privatni album

Foto: Privatni album

Foto: Privatni album

Poseban doživljaj trebala bi pružiti topla voda, grijana na drva, u kombinaciji s boravkom na otvorenom i mirom koji pruža okolna priroda.

- Ove smo godine uspjeli kupiti i hot tub, odnosno hidromasažnu kadu, koju smo željeli dodati ponudi. Voljeli bismo produljiti zimsku sezonu jer nam se sada događa da nakon rujna interes stane. Želimo gostima ponuditi nešto dodatno, a mislimo da će upravo ta topla voda, grijana na drva, biti poseban doživljaj. Zamislite da ste vani, u toploj vodi, okruženi mirom i prirodom. To je nešto posebno i vjerujemo da bi moglo privući goste i tijekom jeseni i zime. I ti su dijelovi godine jako lijepi, a zima ima svoju posebnu čar – pojasnila je Ivana.

Veliko priznanje za mladu turističku priču

Priznanje za najboljeg domaćina u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji za obitelj Kocijan ima posebnu vrijednost jer su u turističkom sektoru još uvijek relativno novi. Upravo zato nagrada koju im je dodijelila Hrvatska turistička zajednica doživljavaju kao potvrdu da se trud, ulaganje i osobni pristup gostima prepoznaju.

Ivana ne skriva zadovoljstvo, iako priznaje da joj je još potrebno vrijeme kako bi u potpunosti postala svjesna značaja ovoga uspjeha. Ističe i kako bi voljela da se u županiji razvija sve više sličnih turističkih priča.

Foto: Privatni album

Foto: Privatni album

Foto: Privatni album

Foto: Privatni album

- Jako mi je drago zbog ovog priznanja. Iskreno, još uvijek ne mogu sve to ni rezimirati jer nam je ovo zaista veliko iznenađenje i velika stvar. Za nas, koji smo tek početnici u turizmu, ovakva nagrada znači jako puno. Mislim da je to veliko priznanje ne samo za nas nego i za našu županiju. Voljela bih da imamo što više takvih primjera, da se nastavimo razvijati u pozitivnom smjeru, da idemo naprijed i da se turizam u našem kraju sve više razvija. Ovo nam je svakako potvrda da smo na dobrom putu i dodatni poticaj da nastavimo raditi i truditi se biti još bolji domaćini – poručila je Ivana Kocijan.

Ranč Mali Sokol dobio je vrijedno priznanje za svoj dosadašnji rad, ali i potvrdu da se kvalitetna turistička priča može graditi i na obiteljskoj djedovini, uz puno truda, ljubavi prema prirodi i želje da se gostima pruži nešto posebno.

A najljepša potvrda njihova rada ipak su gosti koji odlaze zadovoljni, preporučuju ranč drugima i ponovno mu se vraćaju.

Dobijte informaciju odmah, zapratite nas na Facebooku i TikToku!

Martina Čapo

Karijeru je započela u Podravskom listu, a potom nastavila u
Bjelovarskom listu. Radila je i na Radio Terezijani, a potom i na Alfa radiju. Bila je glavna urednica portala Klikni.hr, a od 2021. godine
prelazi na tada novopokrenuti MojPortal.hr gdje radi kao urednica i novinarka.

Svi članci autora

Moglo bi vam se svidjeti

Aktualno

Sirani Biogal zlato za mlijeko i jogurt, otvaraju trgovinu u Daruvaru

Uz zlatom nagrađene mlijeko i jogurt, u ponudi u novoj trgovini bi trebali biti polumasni svježi sir, vrhnje, maslac te njihova paleta sireva, uključujući i kozje

Nakon dvadeset godina priznanja za sireve, iz daruvarske Sirane Biogal na ocjenjivanje su prvi put poslali dva proizvoda koja mnogi njihovi kupci već godinama imaju na obiteljskom stolu: mlijeko i jogurt. Iz Krasnog, s 20. Dana hrvatskih sireva ispred Udruge hrvatskih malih mljekara, vratili su se s dvije zlatne medalje, potvrdom kvalitete koja je stigla upravo u vrijeme priprema za otvaranje vlastite trgovine na središtu Daruvara. No razgovor s vlasnicom sirane Melitom Pokorni, započet lijepim vijestima, ubrzo otkriva koliko je truda potrebno da bi domaće mlijeko uopće stiglo do prerade, a potom i do kupca.

Potvrda kvalitete

Na Danima hrvatskih sireva, uz Biogalovo domaće pasterizirano svježe mlijeko i domaći tekući jogurt koji su osvojili zlato, nagrađen je i polutvrdi punomasni kravlji kuhani sir ''Ždralko'', kojemu je pripala srebrna medalja. Nova priznanja pridružila su se onima koja u daruvarskoj sirani prikupljaju već dva desetljeća.

Odluka da ovaj put stručnom sudu prepuste i mlijeko i jogurt imala je vrlo konkretan povod.

- Nakon dvadeset godina odlučili smo dati na ocjenjivanje mlijeko i jogurt. Uskoro otvaramo svoje prodajno mjesto na tržnici i pretpostavljamo da će to biti proizvodi koji će se najviše prodavati. Htjeli smo i na ovaj način potvrditi njihovu kvalitetu – kaže Melita Pokorni.

Proizvodi sirane Biogal nadaleko su poznati/Foto: Sirana Biogal

Proizvodi sirane Biogal nadaleko su poznati/Foto: Sirana Biogal

Kupci su ih dosad mogli nabavljati putem kućne dostave, a Biogal njima godinama opskrbljuje i škole i vrtiće. Upravo joj je ta činjenica posebno važna: da djeca odrastaju uz kvalitetne mliječne proizvode, nastale od domaće sirovine.

- Mlijeko se danas prikupi od kooperanata i već sutradan je u prodaji. Zaista sam sretna što djeca jedu takve proizvode – govori.

Iza te kratke vremenske udaljenosti od gospodarstva do kupca, međutim, danas se krije sve više prijeđenih kilometara. Domaćih proizvođača od kojih otkupljuju mlijeko sve je manje, pa se područje prikupljanja mora širiti. U jednoj usporedbi Melita vrlo jasno opisuje koliko se posao promijenio.

Manje koooperanata

- Nekad smo za dvije tisuće litara mlijeka prošli trideset kilometara, a danas prolazimo sto trideset. Još uvijek imamo dovoljno mlijeka, ali samo zato što smo proširili područje njegova sabiranja – objašnjava.

I dok je prije bilo dovoljno obići nekoliko obližnjih mjesta, danas treba voziti znatno dalje, sve do grubišnopoljskog područja. Svako ugašeno gospodarstvo za malu mljekaru znači i gubitak dobavljača, a potraga za novim izvorima sirovine donosi dodatno vrijeme i trošak. Praznine koje ostaju iza ljudi koji su odustali od mužnje ne popunjavaju se lako.

Melita zato nova priznanja dočekuje ponosna na proizvode, ali zabrinuta za budućnost posla kojim se Biogal bavi već trideset godina.

- Mljekarstvo je na koljenima, a mi skupa s njim. Prije dvadeset godina situacija je bila daleko svjetlija – kaže.

Trenutačno ne oskudijevaju ni kravljim ni kozjim mlijekom, no to joj, dodaje, ne daje sigurnost kada razmišlja o godinama koje dolaze. Nastavljaju proizvoditi i kozje sireve, a među njihovim je kooperantima i proizvođač koji im se, prema njezinim riječima, priključio jer mu je otkup kod njih donosio osjetno bolji mjesečni prihod.

Veliki uvoz

Biogal, ističe vlasnica, nastoji ponuditi višu otkupnu cijenu od velikih prerađivača. Ipak, ni takva nastojanja nisu uvijek dovoljna da bi se ljude zadržalo u proizvodnji.

- Sve nam poskupljuje, a ne možemo to pratiti boljom cijenom proizvođačima jer smo ograničeni cijenama uvozne robe. Ako se trajno mlijeko prodaje za pedeset centi, a gauda za četiri eura po kilogramu, mi nismo čarobnjaci. Po takvoj cijeni ne možemo proizvesti – upozorava Pokorni, opisujući ponude s kojima se, kako kaže, susreće na tržištu.

Vrhunski proizvodi uskoro će se naći u novoj trgovini na Gradskoj tržnici u Daruvaru/Foto: Sirana Biogal

Vrhunski proizvodi uskoro će se naći u novoj trgovini na Gradskoj tržnici u Daruvaru/Foto: Sirana Biogal

U njezinoj računici trošak počinje i prije nego što mlijeko stigne u pogon. Treba ga prikupiti na sve širem području, zatim preraditi i zapakirati, uz sve obveze koje takva proizvodnja nosi. Dok se kilometri i računi povećavaju, konačna cijena mora ostati prihvatljiva kupcu.

A kupac, dobro zna, često bira prema onome što mu dopušta novčanik.

Na pomisao da su ljudi danas možda spremniji platiti više za domaći proizvod, Melita odgovara oprezno. Vjeruje da takvih potrošača ima, ali iz svakodnevnog posla vidi i koliko su brojnim obiteljima mogućnosti ograničene. Posebno umirovljenicima, među kojima ima mnogo potrošača mlijeka i mliječnih proizvoda.

Plasman proizvoda

Biogal je tijekom tri desetljeća mijenjao proizvodni program i tražio tržišta na kojima može ostvariti bolji prihod. Važno mjesto u tome imali su Istra i turizam. Prodaja na tom području, objašnjava Melita, pomogla im je da i kooperantima ponude bolju cijenu mlijeka.

-Robu u Istru šaljemo i danas, ali narudžbe više ne dosežu nekadašnje količine. Godina 2019. bila je posebno uspješna, dok su razdoblje nakon nje obilježile pandemija i druge gospodarske okolnosti koje su im otežale poslovanje – kaže naša sugovornica.

Koliko je takvo okruženje zahtjevno za prerađivače njihove veličine, opisuje i usporedbom s počecima rada. Prisjeća se da je sredinom devedesetih u krugu malih i srednjih mljekara kojemu pripadaju bilo više od dvadeset pet proizvođača, dok ih se na ovogodišnjim Danima sireva okupilo osam.

- Nije teško samo proizvođačima mlijeka. Teško je i prerađivačima. I mi se svodimo na preživljavanje. Umijeće je poslovati – govori.

Unatoč svemu, u Daruvaru pripremaju novi korak. Na gradskoj tržnici planiraju otvoriti trgovinu u kojoj će kupci na jednom mjestu moći pronaći cijeli Biogalov asortiman. Nadaju se da će prve kupce dočekati prije Božića.

Na tržnici

Uz zlatom nagrađene mlijeko i jogurt, u ponudi bi trebali biti polumasni svježi sir, vrhnje, maslac te njihova paleta sireva, uključujući i kozje. Dio proizvodnje prilagođavaju upravo prodaji na tržnici, najavljuju i novitete, a razmišljaju i o poklon-paketima za blagdane.

- Potrudit ćemo se da bude proizvoda za svakoga – najavljuje Melita.

U međuvremenu pripremaju uzorke i za novo ocjenjivanje, SIR CRO, pa bi se priznanjima iz Krasnog uskoro mogla pridružiti još neka. Daruvarčani će, ostvare li se planovi, već uoči blagdana po nagrađeno mlijeko i jogurt moći doći na tržnicu, na novo prodajno mjesto sirane koja svoju budućnost i dalje gradi isključivo s domaćim proizvođačima.

Dobijte informaciju odmah, zapratite nas na Facebooku i TikToku!

Nastavi čitati
Bijeg

Daruvar za jedan dan: dvorac Janković, ždral iz grba i češki trag

Putopisac Friedrich Wilhelm von Taube opisao je dvorac kao najljepši u cijeloj kraljevini, takav da se ne bi morao skrivati ni u Beču

Daruvar je grad koji se lako razgleda u jednom danu, a opet ima više slojeva nego što se na prvi pogled čini. Njegovo ime, dvorac, toplice i češka zajednica dio su iste priče koja traje više od dva stoljeća.

Zašto se grad zove Daruvar

Ime Daruvar nastalo je prema ždralu koji se nalazi u grbu obitelji Janković. Jankovići su ovim krajem gospodarili od 1763. do 1879. godine. Mjesto je prije toga nosilo ime Podborje, a obitelj ga je preimenovala u Daruvar, što u slobodnom prijevodu znači ždralov grad.

Dvorac Janković

Dvorac se gradio od 1771. do 1777. godine po želji grofa Antuna Jankovića. Danas je zaštićen kao spomenik kulture prve kategorije i najvažniji dio daruvarske spomeničke baštine. Zdanje je tlocrtno u obliku slova U. Interijer je najviše promijenjen u adaptaciji od 1868. do 1871., za vrijeme Julija Jankovića, kada je dodana i altana nad južnim ulazom.

Putopisac Friedrich Wilhelm von Taube opisao je dvorac kao najljepši u cijeloj kraljevini, takav da se ne bi morao skrivati ni u Beču. U dvorcu su danas Zavičajni muzej Daruvar i Galerija Eve Fischer. Na katu se nalaze, među ostalim, soba grofova Jankovića, soba židovske kulture i tradicije te postavi posvećeni Domovinskom ratu i Drugom svjetskom ratu u Daruvaru.

Foto: Predrag Uskoković/Grad Daruvar

Foto: Predrag Uskoković/Grad Daruvar

Dvorac se posjećuje uz prethodnu najavu. Kontakte i termine provjerite kod Turističke zajednice ili Uprave grada Daruvara, jer se podaci o najavi u različitim izvorima razlikuju.

Grad koji duguje svoje postojanje toplicama

Daruvar svoje postojanje zahvaljuje termalnim izvorima koji se od davnina koriste za liječenje. Za vrijeme Jankovića podignuti su dvorac, dvorska kapela i zgrade lječilišnog kompleksa, a danas se grad ponosi i dvama perivojima: lječilišnim, poznatim kao Julijev park, te onim uz dvorac. Šetnja parkom prirodan je nastavak razgleda dvorca.

Češki trag

U daruvarski kraj doseljavali su ljudi iz različitih krajeva i naroda: Mađari, Česi, Talijani, Židovi i Nijemci. Česi su se intenzivno naseljavali tijekom 19. stoljeća u seoske sredine današnje Bjelovarsko-bilogorske županije, a prva udruga koju su ondje osnovali bila je Češka beseda, 1907. godine u Donjem Daruvaru. Beseda u Gornjem Daruvaru 2024. godine obilježila je stotinu godina djelovanja.

Foto: Predrag Uskoković/Grad Daruvar

Foto: Predrag Uskoković/Grad Daruvar

Češke besede djeluju i danas. Ako želite doživjeti više od razgleda, potražite informacije o događanjima češke zajednice u vrijeme vašeg posjeta.

Gdje nastaviti izlet

Oko sedam kilometara sjeverno od Daruvara, kraj Končanice, nalazi se dvorac Dioš. Izgrađen 1904. godine, bio je u to vrijeme najljepša i najskuplja građevina u čitavom kraju, a ubraja se među najmlađe slavonske dvorce. Je li ga moguće razgledati iznutra, provjerite prije puta.

Dvorac Dioš savršen je spoj historicizma, neogotičkih elemenata i secesije/Foto: Stipe Boščić/TZ BBŽ

Dvorac Dioš savršen je spoj historicizma, neogotičkih elemenata i secesije/Foto: Stipe Boščić/TZ BBŽ

Za ljubitelje srednjovjekovlja postoji i Stari grad Sirač, kamena utvrda na klisuri na izlazu rijeke Bijele iz masiva Papuka. Mještani je zovu turskom kulom, iako je njezina povijest puno starija, a Turci su je zauzeli 1542. godine.

Prije puta provjerite

Kako se najaviti za posjet dvorcu i u koje vrijeme. Radno vrijeme muzeja i galerije. Mogućnost razgleda dvorca Dioš. Događanja češke zajednice u vrijeme vašeg dolaska.

Dobijte informaciju odmah, zapratite nas na Facebooku i TikToku!

Nastavi čitati

Trending

1 / 1