Aktualno

potvrda za rad

Sirani Biogal zlato za mlijeko i jogurt, otvaraju trgovinu u Daruvaru

Uz zlatom nagrađene mlijeko i jogurt, u ponudi u novoj trgovini bi trebali biti polumasni svježi sir, vrhnje, maslac te njihova paleta sireva, uključujući i kozje

Prati MojPortal.hr na Googleu

Foto: Sirana Biogal

Foto: Sirana Biogal

Nakon dvadeset godina priznanja za sireve, iz daruvarske Sirane Biogal na ocjenjivanje su prvi put poslali dva proizvoda koja mnogi njihovi kupci već godinama imaju na obiteljskom stolu: mlijeko i jogurt. Iz Krasnog, s 20. Dana hrvatskih sireva ispred Udruge hrvatskih malih mljekara, vratili su se s dvije zlatne medalje, potvrdom kvalitete koja je stigla upravo u vrijeme priprema za otvaranje vlastite trgovine na središtu Daruvara. No razgovor s vlasnicom sirane Melitom Pokorni, započet lijepim vijestima, ubrzo otkriva koliko je truda potrebno da bi domaće mlijeko uopće stiglo do prerade, a potom i do kupca.

Potvrda kvalitete

Na Danima hrvatskih sireva, uz Biogalovo domaće pasterizirano svježe mlijeko i domaći tekući jogurt koji su osvojili zlato, nagrađen je i polutvrdi punomasni kravlji kuhani sir ''Ždralko'', kojemu je pripala srebrna medalja. Nova priznanja pridružila su se onima koja u daruvarskoj sirani prikupljaju već dva desetljeća.

Odluka da ovaj put stručnom sudu prepuste i mlijeko i jogurt imala je vrlo konkretan povod.

- Nakon dvadeset godina odlučili smo dati na ocjenjivanje mlijeko i jogurt. Uskoro otvaramo svoje prodajno mjesto na tržnici i pretpostavljamo da će to biti proizvodi koji će se najviše prodavati. Htjeli smo i na ovaj način potvrditi njihovu kvalitetu – kaže Melita Pokorni.

Proizvodi sirane Biogal nadaleko su poznati/Foto: Sirana Biogal

Proizvodi sirane Biogal nadaleko su poznati/Foto: Sirana Biogal

Kupci su ih dosad mogli nabavljati putem kućne dostave, a Biogal njima godinama opskrbljuje i škole i vrtiće. Upravo joj je ta činjenica posebno važna: da djeca odrastaju uz kvalitetne mliječne proizvode, nastale od domaće sirovine.

- Mlijeko se danas prikupi od kooperanata i već sutradan je u prodaji. Zaista sam sretna što djeca jedu takve proizvode – govori.

Iza te kratke vremenske udaljenosti od gospodarstva do kupca, međutim, danas se krije sve više prijeđenih kilometara. Domaćih proizvođača od kojih otkupljuju mlijeko sve je manje, pa se područje prikupljanja mora širiti. U jednoj usporedbi Melita vrlo jasno opisuje koliko se posao promijenio.

Manje koooperanata

- Nekad smo za dvije tisuće litara mlijeka prošli trideset kilometara, a danas prolazimo sto trideset. Još uvijek imamo dovoljno mlijeka, ali samo zato što smo proširili područje njegova sabiranja – objašnjava.

I dok je prije bilo dovoljno obići nekoliko obližnjih mjesta, danas treba voziti znatno dalje, sve do grubišnopoljskog područja. Svako ugašeno gospodarstvo za malu mljekaru znači i gubitak dobavljača, a potraga za novim izvorima sirovine donosi dodatno vrijeme i trošak. Praznine koje ostaju iza ljudi koji su odustali od mužnje ne popunjavaju se lako.

Melita zato nova priznanja dočekuje ponosna na proizvode, ali zabrinuta za budućnost posla kojim se Biogal bavi već trideset godina.

- Mljekarstvo je na koljenima, a mi skupa s njim. Prije dvadeset godina situacija je bila daleko svjetlija – kaže.

Trenutačno ne oskudijevaju ni kravljim ni kozjim mlijekom, no to joj, dodaje, ne daje sigurnost kada razmišlja o godinama koje dolaze. Nastavljaju proizvoditi i kozje sireve, a među njihovim je kooperantima i proizvođač koji im se, prema njezinim riječima, priključio jer mu je otkup kod njih donosio osjetno bolji mjesečni prihod.

Veliki uvoz

Biogal, ističe vlasnica, nastoji ponuditi višu otkupnu cijenu od velikih prerađivača. Ipak, ni takva nastojanja nisu uvijek dovoljna da bi se ljude zadržalo u proizvodnji.

- Sve nam poskupljuje, a ne možemo to pratiti boljom cijenom proizvođačima jer smo ograničeni cijenama uvozne robe. Ako se trajno mlijeko prodaje za pedeset centi, a gauda za četiri eura po kilogramu, mi nismo čarobnjaci. Po takvoj cijeni ne možemo proizvesti – upozorava Pokorni, opisujući ponude s kojima se, kako kaže, susreće na tržištu.

Vrhunski proizvodi uskoro će se naći u novoj trgovini na Gradskoj tržnici u Daruvaru/Foto: Sirana Biogal

Vrhunski proizvodi uskoro će se naći u novoj trgovini na Gradskoj tržnici u Daruvaru/Foto: Sirana Biogal

U njezinoj računici trošak počinje i prije nego što mlijeko stigne u pogon. Treba ga prikupiti na sve širem području, zatim preraditi i zapakirati, uz sve obveze koje takva proizvodnja nosi. Dok se kilometri i računi povećavaju, konačna cijena mora ostati prihvatljiva kupcu.

A kupac, dobro zna, često bira prema onome što mu dopušta novčanik.

Na pomisao da su ljudi danas možda spremniji platiti više za domaći proizvod, Melita odgovara oprezno. Vjeruje da takvih potrošača ima, ali iz svakodnevnog posla vidi i koliko su brojnim obiteljima mogućnosti ograničene. Posebno umirovljenicima, među kojima ima mnogo potrošača mlijeka i mliječnih proizvoda.

Plasman proizvoda

Biogal je tijekom tri desetljeća mijenjao proizvodni program i tražio tržišta na kojima može ostvariti bolji prihod. Važno mjesto u tome imali su Istra i turizam. Prodaja na tom području, objašnjava Melita, pomogla im je da i kooperantima ponude bolju cijenu mlijeka.

-Robu u Istru šaljemo i danas, ali narudžbe više ne dosežu nekadašnje količine. Godina 2019. bila je posebno uspješna, dok su razdoblje nakon nje obilježile pandemija i druge gospodarske okolnosti koje su im otežale poslovanje – kaže naša sugovornica.

Koliko je takvo okruženje zahtjevno za prerađivače njihove veličine, opisuje i usporedbom s počecima rada. Prisjeća se da je sredinom devedesetih u krugu malih i srednjih mljekara kojemu pripadaju bilo više od dvadeset pet proizvođača, dok ih se na ovogodišnjim Danima sireva okupilo osam.

- Nije teško samo proizvođačima mlijeka. Teško je i prerađivačima. I mi se svodimo na preživljavanje. Umijeće je poslovati – govori.

Unatoč svemu, u Daruvaru pripremaju novi korak. Na gradskoj tržnici planiraju otvoriti trgovinu u kojoj će kupci na jednom mjestu moći pronaći cijeli Biogalov asortiman. Nadaju se da će prve kupce dočekati prije Božića.

Na tržnici

Uz zlatom nagrađene mlijeko i jogurt, u ponudi bi trebali biti polumasni svježi sir, vrhnje, maslac te njihova paleta sireva, uključujući i kozje. Dio proizvodnje prilagođavaju upravo prodaji na tržnici, najavljuju i novitete, a razmišljaju i o poklon-paketima za blagdane.

- Potrudit ćemo se da bude proizvoda za svakoga – najavljuje Melita.

U međuvremenu pripremaju uzorke i za novo ocjenjivanje, SIR CRO, pa bi se priznanjima iz Krasnog uskoro mogla pridružiti još neka. Daruvarčani će, ostvare li se planovi, već uoči blagdana po nagrađeno mlijeko i jogurt moći doći na tržnicu, na novo prodajno mjesto sirane koja svoju budućnost i dalje gradi isključivo s domaćim proizvođačima.

Dobijte informaciju odmah, zapratite nas na Facebooku i TikToku!

Slavica Trgovac Martan

Novinarka s više od 20 godina radnog iskustva. Bila je glavna urednica lokalnih tjednika Bjelovarac i Bjelovarski list, kao i glavna urednica Alfa radija. Od 1. lipnja 2024. postala je stalna suradnica redakcije MojPortal.hr, a piše i za druge lokalne i nacionalne medije.

Svi članci autora

Moglo bi vam se svidjeti

Magazin

Đurđica i Ivan iz Donje Rašenice peku najbolje čvarke: ''Naučile su nas mama i baka''

''Stari su ljudi voljeli da se čvarci ne prešaju, da budu masni. Radili su teške poslove i takav im je doručak trebao za snagu, a i da kasnije mogu popiti rakijicu ili vina'', prisjeća se Ivan

Dok se salo polako topilo, a ekipe okupljene na grubišnopoljskoj Čvarkijadi pazile na vatru, boju i pravi trenutak za završetak posla, Đurđica i Ivan Bartoniček radili su ono što u njihovoj obitelji znaju već generacijama. Ovaj put za ekipu ŠRD-a Ilova iz Ivanova Sela, pred povjerenstvom i u konkurenciji još petnaest ekipa. Njihovi su čvarci na kraju proglašeni najboljima, a supružnici su s jubilarnog, 20. Gospodarskog sajma sira, meda i vrganja u Grubišnom Polju ponijeli titulu Majstora čvaraka.

Nema tajne

Na pitanje čime su zaslužili pobjedu i postoji li u njihovoj pripremi kakva posebna tajna, Ivan najprije odgovara spremno, kao čovjek koji je takvo pitanje mogao i očekivati.

- Tajne se ne odaju! – kaže kroz smijeh, a onda ipak otkriva da se iza pobjedničkih čvaraka ne krije nikakav neobičan recept.

- Šalim se, nema nikakvih tajni. Sve je po starinskom načinu, kako su nas naši preci naučili. Održavamo tradiciju i dalje – tumači naš sugovornik.

U toj kratkoj rečenici krije se njihova obiteljska priča. Znanje je došlo od starijih, usavršavalo se uz domaća kolinja i ostalo u kući u kojoj se i danas uzgajaju svinje za vlastite potrebe, suši meso i okuplja obitelj kada treba prionuti poslu. Sajamska pobjeda lijepo je priznanje, ali vještina kojom je osvojena nastajala je mnogo prije nego što su čvarci postali delicija za koju se raspituju kupci i nadmeću natjecatelji.

Dimili su se kotlići ''sve u šesnaest''/Foto: Michael Palijan

Dimili su se kotlići ''sve u šesnaest''/Foto: Michael Palijan

Ivana su poslu naučile majka i baka, a poslije ga je nastavio sa suprugom. Pritom zasluge vrlo rado prepušta Đurđici.

- Moram priznati, supruga je bolji stručnjak za čvarke od mene. Ja sam više angažiran oko težih poslova, kad su kolinja, bavim se mesarijom i sušenjem. Ona je češće radila čvarke sa svojom svekrvom odnosno mojom majkom i upućenija je u to. Međutim, ni meni to nije strano jer na selu sve radimo i sve moramo znati – govori.

Pravila pečenja

Iza naizgled jednostavna posla ipak stoji dosta pažnje. Salo, pojašnjava ''majstor čvaraka'' iz Donje Rašenice, treba narezati podjednako kako bi se svi komadi ravnomjerno topili i bili gotovi u isto vrijeme. Inače će, objašnjava Ivan, jedni izgorjeti dok će drugi ostati blijedi. Jednako je važno održavati vatru.

- Konstantna vatra, bez toga da je malo slabija, pa malo jača. Tada dolazi do promjene strukture čvaraka – kaže.

Dodaje kako završni rezultat ovisi i o prešanju, a upravo se oko toga među ljubiteljima čvaraka vode možda i najživlje rasprave: trebaju li biti mesnatiji i masniji ili tanki i hrskavi, gotovo poput čipsa?

Ivan kaže da se danas više traže i cijene prešani, no odmah dodaje da sve ovisi o ukusu. Dobro pamti i vrijeme kada su ljudi od čvaraka očekivali nešto drugo.

- Stari su ljudi voljeli da se ne prešaju, da budu masni. Radili su teške poslove i takav im je doručak trebao za snagu, a i da kasnije mogu popiti rakijicu ili vina – prisjeća se.

Na natjecanju je bilo 16 ekipa/Foto: Michael Palijan

Na natjecanju je bilo 16 ekipa/Foto: Michael Palijan

Čvarci su tada bili obična seoska hrana, dio svakodnevice u kojoj se nastojalo iskoristiti sve što se u domaćinstvu proizvelo. Danas imaju sasvim drukčiji status, a njihova cijena često izaziva čuđenje. Ivan smatra da se pritom lako zaboravi koliko posla prethodi gotovu proizvodu. Prije nego što čvarci zamirišu, treba uzgojiti i othraniti svinju, a za kilogram konačnog proizvoda potrošiti mnogo više sirovine. On taj put dobro poznaje jer ga i danas prolazi za svoju obitelj.

Obiteljska okupljanja

Bartoničekovi imaju tri sina i kćer. Kći živi u Austriji, dok su sinovi blizu, a kada dođe vrijeme kolinja, okupe se i oni i snahe. Tada se svi prihvate posla, onako kako se u obitelji radilo i prije njih.

- Tata uzgoji i othrani svinje, pokoljemo, osušimo. Onda je podjela, kad kome treba, dođu – opisuje Ivan.

Važno mu je da djeca imaju domaću hranu i znaju što jedu. Nekoliko svinja koje danas drži za vlastite potrebe ostalo je nakon mnogo većega poljoprivrednog posla kojim su se supružnici godinama bavili. Imali su više od trideset grla goveda i proizvodili mlijeko, nastavljajući obiteljsku tradiciju, no prije osam godina od mljekarstva su odustali.

Ovogišnji ''majstori čvaraka''/Foto: Michael Palijan

Ovogišnji ''majstori čvaraka''/Foto: Michael Palijan

O toj odluci Ivan govori s gorkim okusom u ustima, nezadovoljan uvjetima u kojima su radili. Danas je umirovljenik, ribolov mu je najdraža razonoda, a uzgoj svinja način da i dalje nešto radi kod kuće i osigura hranu za obitelj. Upravo ga je ribolovno društvo odvelo i na natjecanje s kojega su se on i Đurđica vratili kao pobjednici.

Jaka konkurencija

Konkurencija je, kaže, bila ozbiljna. Na ovogodišnjoj Čvarkijadi sudjelovalo je šesnaest ekipa, šest više nego lani, a uz domaće natjecatelje stigli su i oni iz drugih sredina. Ivan o njihovoj vještini govori s poštovanjem, posebno spominjući iskusne majstore iz ekipe ''Kod bake'', koja je osvojila drugo mjesto.

- Nikoga ne bih podcjenjivao, svi su čvarci bili fini, a konkurencija zaista jaka – kaže.

Prema njegovim riječima, od drugoplasiranih su ih dijelila tri boda. Uzorci su povjerenstvu, na čelu s kuharom Miroslavom Glavonjićem, predani pod brojevima, a ocjenjivali su se okus, miris, hrskavost, boja te veličina i ujednačenost čvaraka. Treće mjesto pripalo je ekipi ''Klaudija i klinci''.

Dobijte informaciju odmah, zapratite nas na Facebooku i TikToku!

Nastavi čitati
Aktualno

Mliječna tržnica u Bjelovaru privremeno seli: Od ponedjeljka domaće delicije na novoj adresi

Privremeno preseljenje potrebno je zbog početka realizacije projekta Zeleni centar Bjelovar, u sklopu kojeg će se na sadašnjoj lokaciji Mliječne tržnice graditi nova javna infrastruktura

Još samo danas Bjelovarčani imaju priliku kupiti domaće mlijeko, sir i druge mliječne proizvode na dobro poznatoj adresi na bjelovarskom placu. Naime, mliječna tržnica Bjelovar od 5. listopada privremeno će poslovati na novoj lokaciji.

Novi prostor

Kako su izvijestili iz Komunalca Bjelovar, prodaja se seli na adresu Šetalište dr. Ivše Lebovića 1, u poslovni prostor kod semafora, na križanju Šetališta dr. Ivše Lebovića i Franjevačke ulice.

Privremeno preseljenje potrebno je zbog početka realizacije projekta Zeleni centar Bjelovar, u sklopu kojeg će se na sadašnjoj lokaciji Mliječne tržnice graditi nova javna infrastruktura.

Privremeno rješenje

Iz Komunalca zato pozivaju kupce i korisnike Gradske tržnice da od 5. listopada svoje uobičajene proizvode potraže na novoj adresi.

Riječ je o privremenom rješenju koje će vrijediti tijekom izvođenja radova na postojećoj lokaciji.

{embed_foto}113561{/embed_foto}

Dobijte informaciju odmah, zapratite nas na Facebooku i TikToku!

Nastavi čitati

Trending

1 / 1