VIKEND TERAPIJA Plava prostranstva kao antistres terapija: zašto nas voda smiruje?

MojPortal.hr subotom objavljuje tekstove magistre psihologije Ivane Marin o temama iz njezine struke. Psihologinja Ivana Marin inače je vlasnica Psiholistika iz Pakraca, a cilj njezinih stručnih tekstova je - pomoći ljudima.

Lipanj je tradicionalan mjesec spojenih vikenda i prilike da se ''ispuca'' stari godišnji. Nerijetko je to prilika za posjet moru, odlazak u planine na jezera ili micanje iz gradske vreve s vrućeg asfalta na šumske lokacije s hladnim potokom u blizini. Osim potrebe za odmorom, imamo potrebu za smirujućim podražajima iz prirode. Pozitivan efekt zelenila već je dobro poznat i razlog je zbog kojeg ljudi uživaju u prirodi, u vrtovima i u parkovima. No, ovaj put pozabavit ćemo se s efektom zbog kojeg svaki odlazak s mora završava mišlju kako bi bilo lijepo živjeti blizu vode. Što je to posebno u plavim prostranstvima koja odmaraju, pune baterije i u vodi koja djeluje blagotvorno na naše mentalno zdravlje?

Efekt plavog prostranstva

Znanost je potvrdila ono što smo i sami znali – voda smiruje. Istraživanje iz 2020. godine otkrilo je da sama izloženost vodi, bez obzira na trajanje, smanjuje stres i anksioznost, povećava osjećaj osobne dobrobiti i sreće te umiruje živčani sustav. Nekoliko sličnih istraživanja dobilo je podatke da je izloženost audiovizualnom sadržaju morske tematike dovelo do smanjivanja anksioznosti i fizioloških indikatora stresa poput visokih otkucaja srca.

Prizor koji mnoge opušta/Foto: Unsplash

Koncept plavog prostora pojam je iz psihologije okoliša koji obuhvaća prirodna okruženja povezana s vodom i veže se uz paradigmu da boravak uz vodu djeluje pozitivno na mentalno i tjelesno zdravlje. Kao rezultat izloženosti vodi, nastaje ''plavi um'', kako je to 2015. godine opisao Wallace  J. Nichols, morski biolog. To je pozitivno stanje uma koje se aktivira kad smo blizu, u ili na vodi. Kakav točno efekt ima plavo prostranstvo?

Zaokupljanje pažnje

Utječe pozitivno na oporavak pažnje time što pomaže da se um očisti i oporavi od prestimuliranosti stresne svakodnevice. Samo gledanje u valove ili vodu koja se giba pokreće proces nenametljivog zaokupljanja naše pažnje i time dopušta mozgu da se odmori od previše podržaja (nema buke ni sto boja ni efekata iz okoline kojima smo svakodnevno izloženi).

Povoljno djeluje na funkcioniranje živčanog sustava. To znači da aktivira parasimpatički dio živčanog sustava koji potiče usporavanje otkucaja srca i smanjenje razine kortizola, hormona stresa. Naposljetku, djeluje kao određena vrsta zvukoterapije ili prirodne zvučne kupke. Slušanje zvuka valova, mreškanja vode ili žuborenja potoka, u našem mozgu izlučuje neurokemijske tvari poput dopamina i oksitocina, koji smanjuju stres i doprinose osjećaju opuštanja i relaksacije. 

More kao terapija/Foto: Unsplash

Voda čini prvi ljudski okoliš u kojem se razvijamo i rastemo. Na nekoj dubljoj, nesvjesnoj razini, naš mozak je s vodom povezan otkako zna za sebe i to je njegova asocijacija na sigurno mjesto. Nije ni čudo da zato povoljno djeluje na umirenje živčanog sustava.

Gdje pronaći svoju vodu?

Iako su prva asocijacija na plava prostranstva mora i oceani, dobrobit boravka blizu vode nije rezervirana samo za njih. Istraživanja su pokazala da već boravak blizu rijeka, kanala (sjetite se Venecije), močvarnih područja ili urbanih fontana ima slične pozitivne efekte na mentalno zdravlje. Svima su zajedničke iste značajke: vizualna otvorenost krajolika, prirodni tok vode, ritmički zvukovi vode i površine koje se presijavaju na suncu i djeluju kao odmor za naše oči. Nadalje, sam boravak u blizini vode ili šetnja bez obuće povezat će nas s prirodom i sa samim sobom. Osjetiti pijesak, čuti kliktaj galebova ili udahnuti miris slatkog jezera, povećat će osjećaj prisutnosti u trenutku i osobnog zadovoljstva sobom. Stoga ne postoji točan odgovor na pitanje gdje je najbolja voda za resetiranje živčanog sustava. Najbolje je uputiti se tamo gdje se vi osjećate opušteno blizu vode. U svakom slučaju, dobra je izlika za umočiti prste u more ovog ljeta.

Foto: Unsplash

---------------------------

Ivana Marin rođena je u Pakracu. Nakon srednjoškolskog gimnazijskog obrazovanja, upisuje Studij psihologije na Filozofskom fakultetu u Osijeku. Poslije diplome, nije bilo druge opcije nego vratiti se nazad u voljeni Pakrac i započeti karijerni put. Zadnjih deset godina u psihološkoj struci vodilo ju je u različita područja interesa od palijativne skrbi, nastavničke djelatnosti do rada s veteranskom populacijom i članovima njihovih obitelji. Krajnji interes koji se pojavio zadnjih par godina bio je rad s traumom.

Dobijte informaciju odmah, zapratite nas na Facebooku i TikToku!