atrakcija koju morate vidjeti
Tajna kamenih kugli Moslavačke gore: Izgledaju kao da ih je netko isklesao, a stare su milijune godina
Foto: Gradski muzej Pakrac
ARHEOLOŠKO ČUDO
Tajne ''pakračke Troje'': Svaki dan iskrsne nešto novo, a ispod Gradske uprave možda se krije ''sveti gral''
''Ono što danas istražujemo samo je jedan dio Staroga grada. Cijeli kompleks bio je višestruko veći, sa zidinama, kulama, crkvom, grobljem i drugim građevinama. Utvrda je mogla imati osam kula'', kaže arheolog Vacek
Pakračka Troja. Krešimir Vacek, arheolog Gradskog muzeja Pakrac, u šali tako zna ''tepati'' Starom gradu Pakracu, arheološkom nalazištu koje se prostire na površini od gotovo jednog hektara ispod samog modernog gradskog središta. Jer, iako nalazi s tog terena u posljednjih nekoliko godina upućuju uglavnom na činjenicu da je Pakrac bio vrlo živo mjestu u srednjem vijeku, niz je dokaza da je tradicija življenja na tom području puno duža te da seže sve do antike i dalje u prošlost. A čini se kako je život starog Pakraca ''bujao'' i daleko izvan granica onoga što danas poznajemo kao Stari grad Pakrac odnosno od onoga koje je trenutno označeno kao prioritetna arheološka zona interesa.
To potvrđuje i najnovije otkriće o kojem smo nedavno pisali OVDJE. Dok se uređivala nadstrešnica za vozila Policijske postaje Pakrac, radnici su sredinom srpnja naišli na ostatke zapadne cilindrične kule. Dio njezina zida uočen je još tijekom građevinskih radova 2021. godine, kada je otkriven tek jedan kut, no sada je očišćena i dokumentirana zapadna polovica građevine. Budući da je zahvat bio ograničen na prostor buduće montažne nadstrešnice, arheolozi nisu otvarali veće područje, nego su proveli zaštitno istraživanje u opsegu koji su zahtijevali radovi.
Važnost kula
Kako za MojPortal pojašnjava Krešimir Vacek, kula potječe s kraja 15. i početka 16. stoljeća, iz vremena kada je stara pakračka utvrda dodatno ojačavana zbog sve veće opasnosti od osmanskih prodora. Dio je uništen tijekom izgradnje današnje zgrade policije u drugoj polovici 20. stoljeća, no očuvani zidovi i arheološki slojevi pokazali su da ispod parkirališta i suvremenih građevina još uvijek postoji velik dio srednjovjekovnog Pakraca.
- Sve se to i dalje nalazi ispod zemlje, dijelom ispod asfaltiranih površina, a dijelom ispod današnjih građevina. Naravno, nije u planu kopati na tom području samo zbog arheoloških istraživanja, ali svaki budući građevinski zahvat unutar zaštićenog arheološkog lokaliteta mora biti prijavljen i, prema potrebi, proveden uz arheološko istraživanje – objašnjava Vacek.
Upravo je pronalazak kule kod policijske postaje važan jer potvrđuje ono na što arheolozi već dulje ukazuju, a to je činjenica da je Stari grad Pakrac bio je mnogo veći od danas ograđene i istraživane površine oko ostataka gotičke crkve.
Dosadašnja sustavna istraživanja uglavnom su bila usmjerena na takozvanu sondu jedan, koja obuhvaća crkvu i njezino najuže dvorište. Riječ je o površini od približno 800 četvornih metara. Cijeli srednjovjekovni kompleks, međutim, mjeri se u desecima tisuća četvornih metara, a postoje arheološki dokazi da je naselje postojalo i izvan poznatih granica utvrde.
- Ono što danas istražujemo samo je jedan dio Staroga grada. Cijeli kompleks bio je višestruko veći, sa zidinama, kulama, crkvom, grobljem i drugim građevinama. Prema onome što zasad znamo, utvrda je mogla imati osam kula – kaže Vacek.
Spomenute su kule, otkriva naš sugovornik, 1540. godine iznijele strahoviti teret osmanske opsade. Pod zapovjedništvom Nikole Šubića primile su silovite udare turskih topova te, iako i same teško stradale, obranile Slavoniju, držeći obranu još četiri duge godine prije nego što je grad 1544. naposljetku pao.
Zakopana prošlost
Drugim riječima, prostor koji posjetitelji danas prepoznaju kao arheološko nalazište tek je mali prozor u povijest i grad koji se još uvijek nalazi ispod njih. Njegovi ostaci nastavljaju se pod parkiralištima, cestama, zelenim površinama i zgradama u središtu Pakraca pa ne čudi što gotovo svaki novi građevinski zahvat otvara neko novo poglavlje povijesti.
- Za vrijeme sušnih razdoblja tragovi nekadašnjih zidova mogu se naslutiti i na površini. Na pojedinim površinama trava drukčije raste iznad zakopanih kamenih struktura, pa se u reljefu i boji tla pojavljuju obrisi građevina koje više nitko ne vidi golim okom – tumači Vacek.
Spomenuti izraz ''pakračka Troja'' nije vezan uz veličinu ili starost slavnog antičkog grada, nego uz činjenicu da se ispod današnjega Pakraca nalaze duboki slojevi više povijesnih razdoblja. Na pojedinim mjestima arheološke naslage dosežu dubinu i od oko šest metara.
O srednjovjekovnom Pakracu pisani izvori govore mnogo manje nego što bi istraživači željeli, kaže Vacek. Najviše podataka zato danas stiže upravo iz zemlje. Fascinantne priče o ljudima koji su prije sedam, osam i više stoljeća nastanjivali taj kutak raja na zapadu Slavonije pričaju stari zidovi, grobovi, komadi keramike, metala, životinjskih kostiju i drugih predmeta koje arheolozi pronalaze gotovo svakodnevno.
Poznato je da je Pakrac u srednjem vijeku bio važan posjed križarskog reda ivanovaca. Njegov položaj na važnim prometnim pravcima, uključujući cestu kojom se putovalo prema Svetoj zemlji, pogodovao je razvoju naselja i podizanju velike kamene utvrde, jedne od najvažnijih na području zapadne Slavonije. U sklopu te utvrde nalazila se gotička crkva, uz koju je nastalo groblje. Arheolozi su do sada otkrili brojne ukope iz različitih razdoblja, ostatke lijesova i grobnih konstrukcija te predmete koji otkrivaju društveni status pokojnika i pogrebne običaje tadašnjih stanovnika.
Život u srednjem vijeku
Posebnu pozornost privukla su dva neuobičajena ''vampirska'' ukopa o kojima smo pisali i OVDJE. U jednom je pokojnik položen potrbuške, licem prema zemlji, što se povezuje s običajima kojima se navodno pokušavalo spriječiti povratak umrloga među žive. U drugom je slučaju u sarkofagu, uz ljudski kostur, pronađen dio životinjske, vjerojatno konjske lubanje.
- Groblje nije jedini izvor podataka o ljudima koji su živjeli unutar i pokraj utvrde. Na rubovima istraživanoga prostora pronađeni su i tragovi stambenih te gospodarskih objekata. Oni pokazuju da Stari grad nije bio samo vojna točka s kulama i vojnicima, nego puno kompleksnije naselje – tumači Vacek.
Ondje su živjeli stanovnici različitog društvenog položaja, od crkvenih i vojnih dostojanstvenika do obrtnika, posluge i običnih građana. U podgrađu su se nalazile kuće, radionice, spremišta i gospodarski objekti. Ljudi su uzgajali životinje, pripremali hranu, trgovali, popravljali oružje i svakodnevne predmete, putovali te primali putnike koji su prolazili važnim prometnicama.
Kvalitetno obrađeni kameni ulomci, dijelovi gotičke arhitekture i ostaci reprezentativne crkve govore da Pakrac nije bio siromašna provincijska utvrda. Bio je središte u koje su ulagani znatan trud, znanje i novac. To potvrđuju dosadašnji pronalasci, među kojima su dijelovi stupova, svodnih rebara i prozorskih ukrasa, metalni predmeti, keramika, novac, dijelovi opreme te tragovi vojne i svakodnevne aktivnosti. Svaki od njih dodaje po jednu rečenicu priči koja nije ostala zapisana u kronikama.
Zaštitna istraživanja
Zapadna cilindrična kula kod policijske postaje stoga nije izdvojen pronalazak, nego tek još jedan komadić goleme slagalice. Podignuta je u razdoblju kada se obrambena uloga Pakraca pojačavala, a postojeće građevine prilagođavale novom načinu ratovanja. Njezino otkriće pokazuje i koliko je srednjovjekovne arhitekture tijekom 19. i 20. stoljeća bilo porušeno, prekopano ili ugrađeno u novije objekte. Posljednji vidljivi dijelovi stare utvrde nestali su sredinom prošlog stoljeća, u vremenu kada se povijesnom nasljeđu nije pridavala pozornost kakvu mu se daje danas.
Ipak, rušenje nadzemnih zidova nije značilo i nestanak cijeloga grada. Temelji, zatrpane prostorije, jarci, grobovi i kulturni slojevi ostali su zaštićeni zemljom. Na nekim su mjestima teško oštećeni kasnijom gradnjom, ali pronalazak kule potvrđuje da su drugdje još uvijek iznenađujuće dobro očuvani.
- Upravo nam takva zaštitna istraživanja pokazuju koliko toga još postoji izvan sadašnje sonde. Ne znamo sve dok se ne otvori konkretna površina, ali svaki novi nalaz potvrđuje da se kompleks nastavlja pod današnjim gradom – ističe Vacek.
To arheolozima istodobno donosi uzbuđenje i problem. Velik dio potencijalnog nalazišta nalazi se pod objektima koji su u uporabi, pa ga nije moguće jednostavno otkopati.
Među brojnim pitanjima koja okružuju Stari grad jedno već desetljećima posebno zaokuplja povjesničare, arheologe i stanovnike Pakraca: gdje se nalazila glasovita kovnica novca?
Pouzdano se zna da se u Pakracu sredinom 13. stoljeća kovao slavonski banovac, srebrnjak iznimne čistoće i kvalitete izrade. Na njemu se nalazio lik kune, motiv koji će stoljećima poslije postati toliko prepoznatljiv da je po njemu ime dobila i hrvatska valuta uvedena 1994. godine.
Sveti gral
Postojanje kovnice potvrđeno je povijesnim izvorima, no njezina točna lokacija nikada nije pronađena. Nije poznato ni kako je zgrada izgledala, koliko je ljudi u njoj radilo niti gdje su bile smještene peći, kalupi, alati i zalihe plemenitog metala.
- Kovnica u povijesnim dokumentima nije precizno pozicionirana. Najlogičnije je pretpostaviti da je bila unutar utvrđenoga kompleksa jer je u 13. stoljeću kamena utvrda bila najsigurnije mjesto u Pakracu. Kovanje novca moralo je biti pod nadzorom vlasti i zaštićeno – objašnjava Vacek.
Kovnica je zbog toga postala svojevrstan sveti gral pakračke arheologije. Svi znaju da je postojala, postoje njezini proizvodi, ali prostor u kojem su ti srebrnjaci nastajali i dalje izmiče istraživačima. Vacek smatra kako se nije mogla nalaziti u crkvi ili neposredno uz njezin oltarni prostor.
- Crkva je istražena 2021. godine i nisu pronađeni ikakvi ukazi na kovnicu, a ujedno posvećeni prostor teško da je mogao biti korišten za novčarske poslove – kaže Vacek.
Mnogo je izglednije da je bila smještena u jednoj od drugih građevina unutar sigurnih zidina, možda u sjevernom dijelu kompleksa.
- Riječ je o mjestu na kojem se danas nalaze suvremene zgrade, među ostalim i zgrada Gradske uprave – kaže Vacek.
Ako je kovnica ondje doista postojala, postoji mogućnost da je djelomično uništena kasnijom gradnjom. No, to ne znači da je potraga za kovnicom završena. Ona se nastavlja, zajedno s istraživanjem srednjovjekovnog kompleksa koji, bez obzira na to što je već do sada otkrio tako puno o životu u starom Pakracu, nastavlja iznenađivati na gotovo svakodnevnoj bazi.
Dobijte informaciju odmah, zapratite nas na Facebooku i TikToku!
Najnovije
SAVJET STRUČNJAKA
VIKEND TERAPIJA Otišli ste s posla, ali posao nije otišao iz vaše glave?
rezervirajte datum
Legendarni Prljavci stižu na Slavonski banovac, a organizatori spremaju jednu sjajnu atrakciju
OKUS DOMAĆEG
Već četvrta generacija Irića osvaja tržnicu u Daruvaru: Priča koja miriše na lubenice i tradiciju
×
![]()