Isplati li se danas ulagati mali iznos novca svaki mjesec?

Kad ljudi čuju riječ "ulaganje", često pomisle da je to nešto rezervirano za one s velikim viškom novca, poslovne ljude ili stručnjake koji prate burzu iz dana u dan. Realnost je znatno drugačija, a jedan od najsnažnijih koncepata u osobnim financijama upravo je ulaganje malih, redovitih iznosa tijekom dužeg razdoblja.

Ključan pojam u ovoj priči jest složena kamata, odnosno efekt gdje ostvareni prinos sam počinje generirati dodatni prinos. Razlika između osobe koja počne ulagati desetak eura mjesečno u dvadesetim godinama i one koja isti iznos počne ulagati desetljeće kasnije, nakon nekoliko desetljeća zna biti iznenađujuće velika, upravo zbog vremena koje je imala priliku djelovati.

Prva prepreka s kojom se ljudi susreću jest osjećaj da mali iznos "nije vrijedan truda". Desetak eura mjesečno djeluje beznačajno u usporedbi s iznosima o kojima se čita u financijskim vijestima. No upravo je dosljednost, a ne veličina pojedinačne uplate, ono što s vremenom stvara razliku. Male, redovite uplate tijekom petnaest ili dvadeset godina, uz razuman prosječan prinos, mogu narasti u iznos koji nadmašuje mnoge jednokratne, veće investicije napravljene kasnije u životu.

Dugoročni trend

Druga česta prepreka jest strah od volatilnosti tržišta. Vrijednost ulaganja u dionice ili fondove kratkoročno oscilira, ponekad znatno, što odbija mnoge potencijalne ulagače. Ono što treba imati na umu jest da kod dugoročnog, redovitog ulaganja, kratkoročne oscilacije postaju znatno manje relevantne, jer se kroz vrijeme prosjeci izravnavaju, a dugoročni trend tržišta povijesno je bio pozitivan, unatoč povremenim padovima.

Foto: Shuttertock

Treće, važno je razumjeti razliku između štednje i ulaganja. Štednja, iako sigurnija, u pravilu ne prati inflaciju dovoljno brzo, što znači da novac na štednom računu s vremenom gubi kupovnu moć. Ulaganje, iako nosi veći rizik, dugoročno nudi veću priliku za realan rast vrijednosti iznad stope inflacije. Zdrava financijska strategija obično kombinira oboje, sigurnosnu rezervu u obliku štednje i dugoročni rast kroz ulaganje.

Stabilizacija situacije

Prije nego što se krene s redovitim ulaganjem, ipak je preporučljivo osigurati temeljne financijske temelje, sigurnosnu rezervu za nepredviđene troškove i odsutnost skupih dugova. Ako netko istovremeno pokušava ulagati i otplaćivati, primjerice, dug s visokom kamatom, ili povremeno posegne za rješenjima poput brze pozajmice bez sudužnika za pokrivanje tekućih troškova, prioritet bi trebao biti stabilizacija tekuće situacije prije nego što se dodatna sredstva usmjere u dugoročno ulaganje.

Važnost ranog početka

Zanimljivo je pogledati i konkretan primjer koji dobro ilustrira snagu vremena u ulaganju. Osoba koja ulaže deetak eura mjesečno kroz dvadeset godina, uz prosječan godišnji prinos od nekoliko posto, na kraju tog razdoblja raspolaže znatno većim iznosom nego što bi se dobilo prostim zbrajanjem uplata, upravo zahvaljujući prinosu koji se generira na već ostvareni prinos iz prethodnih godina. Ta razlika između jednostavnog zbrajanja i stvarnog rezultata s vremenom postaje sve izraženija, što objašnjava zašto financijski savjetnici toliko naglašavaju važnost ranog početka, čak i uz skromne iznose. Vrijedi i redovito, primjerice jednom godišnje, preispitati visinu mjesečne uplate i po mogućnosti je povećati kako primanja rastu, umjesto da ostane fiksirana na istoj razini godinama, jer i malo povećanje uplate, provedeno dosljedno, značajno ubrzava rast ukupne ušteđevine na duži rok.

Za kraj, odgovor na pitanje isplati li se ulagati mali iznos svaki mjesec gotovo je uvijek potvrdan, pod uvjetom da je riječ o dugoročnoj, dosljednoj praksi, a ne pokušaju "brzog bogaćenja". Vrijeme je jedan od rijetkih resursa koji u ulaganju rade u korist svakoga tko rano počne, bez obzira na veličinu početne uplate.

(Sponzorirani sadržaj)

Dobijte informaciju odmah, zapratite nas na Facebooku i TikToku!