TURISTIČKA PATROLA
Pakrac turistički šampion kontinentalne Hrvatske: ''Svaki gost osjeti da je ovdje dobrodošao"
Foto: Krešimir Vacek
arheološki lokalitet
Država zaštitila utvrdu na Omanovcu staru 5000 godina: "Otkrit ćemo kako je tu živjelo više od 6000 ljudi"
Zaštita lokaliteta je hitna jer je višestruko ugrožen: šumarski radovi koji uključuju tešku mehanizaciju oštetili su dijelove bedema i arheoloških slojeva, a riječ je o najvećoj utvrdi pronađenoj na Psunju
očevid u tijeku
ZMAJ PAO KOD OMANOVCA "Letač nije uspio uhvatiti željenu visinu, ima jako puno ozljeda..."
prvi izlet
Pakrački planinari poveli osobe s invaliditetom na Omanovac: "Najmlađoj sudionici 7, najstarijoj 78 godina"
TRADICIJA
Pakrački planinari uživali u noćnom usponu na Omanovac: "Ovakvi izleti čuvaju planinarski duh"
Ministarstvo kulture i medija donijelo je odluku o privremenoj zaštiti arheološkog lokaliteta Turske kapije u Kraguju kod Pakraca, a koja se nalazi na visoravni Omanovac na zapadnim obroncima Psunja. Radi se o jednom od najznačajnijih prapovijesnih nalazišta u Požeško-slavonskoj županiji - prastaroj gradini s moćnim zemljanim bedemima koja je, prema prvim istraživanjima, mogla biti nastanjena još u eneolitiku ili brončanom dobu, dakle i više od 3500 godina prije Krista. Arheolozi kažu da bi moglo postati i jedno od najznačajnijih ako se istraživanja nastave.
Što su otkrili istraživači?
Lokalitet je djelomično otkriven još 2020. godine, kada su arheolozi Muzeja grada Pakraca tijekom rekognosciranja uočili sjeverni dio bedema, ali tada nije bilo moguće preciznije datirati nalazište. Prekretnicu je donijela 2023. godina, kada su planinari prijavili postojanje impresivnih fortifikacija na južnoj strani visoravni - zemljanih bedema visine od 2 do 8 metara, koji su jasno vidljivi i na digitalnim modelima reljefa.
Zaštitna arheološka istraživanja provedena su u lipnju 2025. od strane Muzeja grada Pakraca. Istraženo je pet arheoloških sondi na različitim dijelovima lokaliteta, a pokretni arheološki nalazi - ulomci keramičkih posuda i pršljeni - smještaju lokalitet u razdoblje eneolitika i brončanog doba. Nalazi suhozida i bedema potvrđuju fortifikacijski karakter nalazišta.
Jelene Hihlik, ravnateljice Muzeja Grada Pakraca pod kojim su vođena prijašnja istraživanja, za MojPortal.hr je rekla:
- Nalazište je iznimno značajno i po površini koju zauzima i po starosti koja je nadmašila početna očekivanja istraživača. Nitko u početku nije pretpostavljao da je lokalitet toliko star i toliko velik. Ono što je posebno važno jest da je Ministarstvo kulture i medija prepoznalo tu vrijednost, zaštitilo lokalitet i uvrstilo ga u program arheoloških istraživanja Gradišta. Sada je na nama da tim lokalitetom upravljamo na najbolji mogući način - kaže Hihlik pa nastavlja:
- Kad govorimo o arheologiji na području Pakraca, ona je zapravo praktički počela tek s istraživanjima Starog Grada. Turske kapije dio su tog kontinuiteta, odnosno još jedan lokalitet koji nosi izniman potencijal, povijesni, ali i veliki turistički potencijal. Mnogi su planinari i ljubitelji prirode za njega znali, ali nikad nije bio sustavno istražen niti zaštićen. Sad se to promijenilo i svi smo sretni zbog te odluke - rekla je ravnateljica Muzeja grada Pakraca Jelena Hihlik.
Ova prapovijesna gradina nepravilnog je oblika i može se podijeliti na nekoliko sektora. Na južnom dijelu nalaze se najbolje očuvani zemljani bedemi elipsoidnog oblika koji se pružaju u smjeru sjever-jug. Sjeverni dio lokaliteta znatno je oštećeniji -djelomično zbog izgradnje Planinarskog doma Omanovac i pratećih sadržaja.
Zašto je zaštita hitna?
Zaštita lokaliteta je hitna jer je višestruko ugrožen: šumarski radovi koji uključuju tešku mehanizaciju oštetili su dijelove bedema i arheoloških slojeva, postoje informacije o ilegalnim pretraživanjima terena detektorima za metal, a planiraju se i infrastrukturni radovi oko planinarskog doma. Upravo iz tih razloga Ministarstvo kulture i medija donijelo je odluku o privremenoj zaštiti koja vrijedi do šest godina, dok se ne donese konačna odluka o proglašenju statusom kulturnog dobra.
Odluku je potpisao dr. sc. Žarko Španiček, voditelj Područne konzervatorske službe Požega, a elektronički je ovjerena 22. travnja 2026. godine.
Što zaštita znači u praksi?
Od trenutka donošenja odluke, na lokalitetu su zabranjeni svi zemljani i građevinski radovi bez dopuštenja Ministarstva kulture i medija. Zabranjeno je i korištenje detektora za metal te pretraživanje terena u potrazi za arheološkim nalazima. Sve intervencije u prostoru uvjetovane su prethodnim arheološkim istraživanjima, a svaki nalazak predmeta obvezuje nalaznika da ga prijavi Ministarstvu i nadležnom muzeju.
- Što se tiče rješenja zaštite Ministarstva kulture, koliko sam vidio, zabranjuju se gospodarske aktivnosti bez arheološkog nadzora koje zahvaćaju zemljane radove. Već smo imali slučajeva gdje je bio propisan nadzor i ako se ide sa strojevima koji unište cijeli teren, prvo se mora izvesti istraživanje, a kako to košta, od radove se u pravilu odustane - kaže nam arheolog Krešimir Vacek koji je područje gradine istraživao u lipnju prošle godine.
- Na LIDAR snimku jasno se vidi da je to zapravo cijeli sustav bedema koji pokriva čak 15 hektara, cijeli plato Omanovca. Prema nekim skromnim procjenama, tu je obitavalo najmanje 8000 stanovnika u pitanju i riječ je o najvećoj prapovijesnoj gradini u ovom dijelu Hrvatske. Nismo nigdje našli nešto toliko veliko. Na Psunju definitivno najveća gradina Kad dolazite gore na plato Omanovca, već kod igrališta možete vidjet velike bedeme - priča nam arheolog Vacek koji se na kraju i sam iznenadio kad su shvatili da je riječ o bitno starijoj utvrdi nego što su u početku mislili.
- Materijal odgovara negdje ranom i srednjem brončanom dobu. Ta su vremena bila izrazito teška, s puno sukoba, zato i jet građeno na tako velikoj uzvisini. Nemamo još dovoljno informacija, ali smo otkrili da je u jednom trenutku cijela utvrda bila spaljena, nestala je - kaže nam Vacek pa nastavlja:
- Akropola je bila smještena na mjestu gdje se sada nalazi Planinarski dom Omanovac. No, cijeli gornji plato, gdje je bila akropola i sjedište najbogatije obitelji, nepovratno je uništen gradnjom doma, ceste i igrališta. Tada se nije znalo za to. No, pozdravljamo rješenje Ministarstva o zaštiti, to je veliki korak jer je sad lokalitet zakonski zaštićen i nestručni zahvati su kažnjivi - kaže arheolog Vacek.
Gulaš iz brončanog doba
Dean Nagy, voditelj Planinarskog doma Omanovac koji se nalazi neposredno uz zaštićeni lokalitet, vijest je dočekao s veseljem i njemu svojstvenim humorom:
"Pa znao sam da je ovo mjesto gdje se barem 5000 godina pije, vidim po gostima, puno prije ih uhvati nego po birtijama. A i inače svima kažem da naš gulaš se radi po recepturi iz brončanog doba što ga je naš pas Zeus iskopao greškom. Prije desetak godina našao sam recept napisan klinastim pismom, što bi mogla biti potvrda da nisu Sumerani izmislili to pismo već Danilo sa Psunja. Šalu na stranu, strašno sam uzbuđen spoznajom da su prije 3500 godina, možda i više, ovdje živjeli ljudi, cijeli grad. Nadam se samo da će Ministarstvo kulture znati osigurati resurse, kako ljudske tako i financijske, da se istraži nevjerojatna povijest predaka. Siguran sam da je pakrački Indijanac Dons na sve spreman - rekao nam je Dean Nagy Deki.
Strateški položaj
Lokalitet se nalazi na maksimalnoj visini od 655 metara nadmorske visine, odakle se prema sjeverozapadu pruža pogled na dolinu rijeke Pakre i gradove Lipik i Pakrac, a prema jugoistoku na doline i uzvisine brdovitog Psunja. Taj strateški položaj s kontrolom prometnica, dostupnom vodom i hranom bio je, smatra se, ključan razlog zbog kojeg su prapovijesni stanovnici ovdje podigli monumentalne bedeme.
Dobijte informaciju odmah, zapratite nas na Facebooku i TikToku!
Najnovije
KATOLIČKA MLADEŽ
Daruvar i Dežanovac ugostili mlade vjernike iz Hrvatske i inozemstva: Susret u znaku molitve i pjesme
program "I ti si bitan"
Daruvarske toplice imaju novi program: "Imamo rješenje za one koji trpe posljedice dugog sjedenja"
STRUČNI SAVJETI
VIKEND TERAPIJA Krivnja zbog odmora: Zašto se osjećamo loše dok ne radimo ništa?
UVIJEK AKTIVNI
Planinari iz Garešnice uživali u prirodi Moslavine i Slovenije: ''Hodali smo čak i po krošnjama''
×
![]()