VAŽNO IME
Daruvar obilježava 90 godina od rođenja Václava Havela: ''Čovjek čije ideje i poruke ne stare''
Foto: MojPortal, Foto: Flickr (Levan Ramishvili)
PANEL RASPRAVA U DARUVARU
Kako je Václav Havel pomogao daruvarskoj djeci tijekom rata: "Oslobodio nas je najteže boli"
Istaknutog disidenta, dramatičara i mislioca, koji je preminuo 2011. godine, povodom 90. godišnjice njegova rođendana prisjećaju se Česi u domovini i inozemstvu, a iznimka nije ni češka manjina u Daruvaru.
GODIŠNJICA POKOLJA
KRVAVA SUBOTA Umjesto svadbenih zvona, 21. rujna 1991. Ivanovim Selom odjeknuli su pucnjevi i jauci
DRUGO LICE DOŽUPANICE
Tanja je političarka, pjesnikinja i vodičica šumskih kupki: ''Ja sam kao ginko, ukorijenjena u Daruvaru''
DJEVOJČICA SA ŠPANGICOM
Sandra s potresne fotografije: „To nisam samo ja, to je svako dijete koje je '91. napustilo Daruvar…“
U listopadu se navršilo 90 godina od rođenja prvog predsjednika Češke Republike Václava Havela. Istaknutog disidenta, dramatičara i mislioca, koji je preminuo 2011. godine, prisjećaju se Česi u domovini i inozemstvu, a iznimka nije ni češka manjina u Daruvaru.
Za njezine pripadnike Havel je čovjek koji se zauzeo za to da daruvarska djeca, bez obzira na nacionalnost, budu na sigurnom u vrijeme kada je njihov grad tijekom Domovinskog rata bio izložen bombardiranju.
Havelova Čehoslovačka priskočila u pomoć
Među tom djecom bila je i Tanja Novotni Golubić, danas zamjenica bjelovarsko-bilogorskog župana iz redove češke manjine. Imala je 12 godina kada se na nekoliko mjeseci oprostila od roditelja i s prijateljima i odgojiteljicama otputovala u tadašnju Čehoslovačku, gdje su pronašli privremeno utočište od rata.
Vodeći panel-raspravu o životu, djelu i nasljeđu Václava Havela, održane 22. listopada u Češkom kulturnom centru u Daruvaru, Tanja je pozvala jednu od sudionica Leonoru Janotovu, tadašnju predsjednicu Saveza Čeha u RH, da se prisjeti akcije „Spasite našu djecu” i uloge koju je u njoj imao upravo posljednji čehoslovački i prvi češki predsjednik.
- Nama Česima tada su govorili da smo mi dobri ljudi i da trebamo pustiti Hrvate i Srbe da sami to riješe, skloniti se i ne raditi ništa. Ali odlučili smo drukčije. Hrvatska je bila i naš dom i nismo htjeli sjediti prekriženih ruku. U ime češke manjine slali smo apele na sve moguće adrese političkih tijela u Hrvatskoj i Čehoslovačkoj, koji su stigli i do Ujedinjenih naroda. Prva je reagirala čehoslovačka Vlada i mogu reći da je to bilo na poticaj predsjednika Havela, prisjetila se Janotova.
U Daruvar je još u rujnu 1991. stiglo izaslanstvo čehoslovačkog parlamenta.
- Tog su jutra na Daruvar još padale granate, pa smo svi osjećali strah, bili smo napeti, ali i svjesni velike odgovornosti. Dok smo razgovarali, nazvali su nas iz predsjedničkog ureda u Pragu. Kad sam podigla slušalicu, začula sam: "Ovdje Václav Havel." Ostala sam bez riječi. Odmah je shvatio kako se osjećam pa me upitao: "Gospođo Janotova, kako ste? Što se to kod vas događa?", kazala je Janotova koja je svojim riječima rasplakala cijelu dvoranu.
Kada mu opisala situaciju, uvjerio ju je da će Čehoslovačka pomoći.
- To je bilo kao da vam netko najljuće rane oslobodi boli, ispričala je Janotova, kojoj je Havel kasnije dodijelio Medalju za zasluge za Češku Republiku III. stupnja.
Riječi Leonore Janotove dirnule su mnoge posjetitelje panel-rasprave. Mnogi su od njih i sami nekoć autobusom otputovali u sigurno utočište u Čehoslovačkoj, no snažno je odjeknula i poruka solidarnosti i ljubavi koju je Havel toliko zagovarao. Uostalom, vjerojatno najpoznatija Havelova poruka glasi: „Istina i ljubav moraju pobijediti laž i mržnju.” Ta se poruka i danas čuje diljem svijeta jer je riječ o jednoj od univerzalnih i bezvremenskih misli koje je Václav Havel ostavio iza sebe.
Važnost medija u doba društvenih mreža
Na pitanje kako danas živjeti u istini, onako kako je to i sam Havel nastojao, u vremenu prepunom lažnih vijesti, dezinformacija i beskrajnog digitalnog sadržaja za koji ni oni iskusniji više nisu uvijek sigurni je li istinit, odgovorila je bohemistica i medijska stručnjakinja Jasna Vaniček-Fila.
Pripremajući se za panel-raspravu, ponovno je pročitala Havelovu Moć nemoćnih - esej iz 1978. godine u kojem Havel analizira kako autoritarni, u slučaju Čehoslovačke komunistički režim, održava vlast i kako mu se pojedinac može suprotstaviti „životom u istini”, odbijajući sudjelovati u lažima i ritualima sustava.
- Nemojmo društvene mreže, dakle digitalne platforme koje imaju privatne vlasnike, nazivati medijima. Medije i novinare iznimno cijenimo. Oni omogućavaju pluralističku raspravu u društvu, a mi smo ti koji ćemo saslušati sve strane i vidjeti što je istina, a što doista laž, zaključila je Vaniček-Fila, napomenuvši da prema istraživanjima 60 posto građana Hrvatske do vijesti dolazi slučajno.
- Tražimo li možda svatko svoje laži na društvenim mrežama? Biramo li biti ondje i čitati ono što nam odgovara? Havelova poruka bila je razgovarati s drugima. Možda ćemo najviše naučiti upravo od onih koji se ne slažu s nama, koji misle drukčije. Mislim da je ta njegova ideja života u istini, za razliku od života u laži, univerzalna, rekla je Vaniček-Fila, koja je medije opisala kao ogledalo društva i upozorila kako ne bismo trebali pristajati na „digitalni teatar koji nam se danas nudi“.
Građanin Havel
Havela se prisjetio i češki diplomat i povjesničar Jiří Kuděla, kojeg je s prvim češkim predsjednikom povezivao poslovni odnos.
- U početku je za mene bio fantastična, gotovo mitska figura. A onda sam ga upoznao kao šefa. Do kraja Havelova života bio sam njegov zaposlenik, ali imao sam priliku vidjeti ga u različitim situacijama. Bio je sasvim normalan čovjek i upravo je po tome bio izniman. Imao je fantastičnu sposobnost slušati druge i znao je sažeti ono što je rečeno. U tome je bio jedinstven, prisjetio se aktualni češki veleposlanik u Sloveniji.
Na pitanje što bi Havelu danas najviše smetalo u društvu, Kuděla je odgovorio da bi to vjerojatno bilo ismijavanje njegovih ideja i poruka o ljubavi, koju, prema riječima češkog diplomata, možemo tumačiti i kao poštovanje prema drugima. Dodao je da je Havel bio ljubitelj tehnologije i napretka, ali da je istodobno bio svjestan kako im treba pristupati oprezno.
- Današnja situacija vjerojatno bi ga zabrinjavala. S druge strane, znao bi je kritički sagledati i možda bi zaključio da je izum tiskarskog stroja svojedobno pomogao Martinu Lutheru u Njemačkoj, pa bi i u umjetnoj inteligenciji možda pronašao nešto pozitivno, rekao je Kuděla u sklopu panel-rasprave.
Dobro društvo i pivo
Václav Havel bio je poznat kao čovjek koji je rado odlazio s prijateljima na pivo. Omiljeno češko piće nije se ustručavao ponuditi ni u sklopu diplomacije. Tako je 1994. godine u prašku pivnicu U Zlatého tygra pozvao američkog predsjednika Billa Clintona, književnika Bohumila Hrabala i tadašnju američku veleposlanicu pri UN-u Madeleine Albright. Pivo je također važan motiv Havelove apsurdne drame Audijencija, nadahnute njegovim iskustvom rada u trutnovskoj pivovari, gdje je 1974. godine radio kao pomoćni radnik. Budući da zbog političkih prilika nije mogao slobodno objavljivati, morao je potražiti posao izvan kazališta i književnosti. Dramu Audijencija posebno je zapamtio hrvatski književnik Miro Gavran, još jedan od sudionika panel-rasprave.
- Havel bi bio zgrožen današnjim političarima, ne bi bio sretan zbog toga kako današnji svijet izgleda i jedva bi čekao da ode s prijateljima na pivo. Vjerujem da bi reagirao na mnoge stvari. Njegovo djelo može nam poslužiti kao nadahnuće za promišljanje o društvu. Havel se žrtvovao za svoje ideale, želio je bolji svijet i nije mu bilo teško žrtvovati se za to. Takvih se ljudi trebamo sjećati i odavati im počast. I danas bi zasigurno bio zagovornik dijaloga, solidarnosti i istine. Poticao bi nas da čitamo knjige ili pogledamo film u kinu, a zatim odemo s prijateljima u najbližu pivnicu, zaključio je Gavran.
U panel-raspravi sudjelovali su i visoki dužnosnik Europske komisije Hristo Hristov te sveučilišni profesor politologije Tihomir Cipek. Rasprava je završila simboličnom zvonjavom ključeva, gestom kojim su građani Čehoslovačke 1989. godine poručivali da je komunizmu u njihovoj zemlji odzvonilo.
Izložba učenika
Poslijepodne posvećeno Václavu Havelu upotpunila je izložba „Havel ukratko”, koju je nakon izvedbe kultne pjesme iz vremena Baršunaste revolucije „Molitva za Martu” svečano otvorio zamjenik veleposlanika Češke Republike u RH Jiří Hušner.
Postav je nadopunila i neformalna izložba „Riječi ne šute”, na kojoj su predstavljeni radovi učenika viših razreda čeških osnovnih škola u Daruvaru i Končanici. Učenici su se okušali u eksperimentalnoj poeziji kako bi Havela upoznali kao čovjeka koji je živio u vremenu kada sloboda govora nije bila nešto što se podrazumijeva. Uključili su se i maturanti češkog razreda daruvarske gimnazije, koji su pripremili originalan program posvećen Havelovu životu i vrijednostima.
Program „Václav Havel - život, djelo i vrijednosti” organizirala je Bjelovarsko-bilogorska županija u suradnji sa Savezom Čeha u Republici Hrvatskoj, Uredom saborskog zastupnika Vladimira Bileka, Koordinacijom vijeća i predstavnika češke nacionalne manjine u RH te Novinsko-izdavačkom ustanovom Jednota.
Dobijte informaciju odmah, zapratite nas na Facebooku i TikToku!
Najnovije
novi roman
Pakrački autor Danijel Špelić predstavlja „Zavjeru”: Pucnjava, ozlijeđena djevojka, tajne...
Priča o stradanju branitelja
Dokumentarac o Kusonjama stiže u Pakrac: Rasvjetljava jednu od najvećih tragedija Domovinskog rata
„Čitateljski putokazi“
Vampir stiže u daruvarsku knjižnicu: Mračni pripovjedač priča o nemrtvima. Tko se usudi doći?
ZANIMLJIVA AUTOBIOGRAFIJA
Zdenka Kovačiček stiže u Bjelovar: Poznata glazbenica otkrit će zašto je ''slobodna kao mačka''
×
![]()