"Ponosni smo što mladi iz cijele države dolaze u Lipik učiti nove tehnologije i ostaju ovdje raditi"
kolumnist
komunalije
Vezane vijesti
S dolaskom jeseni dolaze i dani kada Grad Lipik tradicionalno slavi Dan Grada povodom blagdana sv. Franje Asiškog. Franciškovo se tako protegne u desetodnevni koloplet kulturnih i zabavnih događanja. A to je možda i najbolje vrijeme da se s gradonačelnikom Grada Lipika razgovara o onome što se događalo kroz godinu kao i o planovima za budućnost.
Gospodine Kasana, lijepo se proslavilo Franciškovo i Dan Grada Lipika. Jeste li zadovoljni programom i odazivom ljudi?
- Kao i svake godine, za Franciškovo, odnosno Dan Grad Lipika, pripremili smo višednevni bogati kulturni i zabavni program za naše građane i naše drage goste. Naša centralna događanja, kao što su Ajvarfest i Fišijada, sad su već prerasla u poznate fešte. Posebno sam ponosan i na naš Dan nacionalnih manjina koji je uvijek dobro posjećen. Mi smo multikulturalna sredina i naše nacionalne manjine su naša vrijednost. Franciškovo tradicionalno završava s Fišijadom. Obilježit ćemo također i povratak naših Lipicanaca. Također smo svečanu sjednicu Gradskog vijeća imali nešto ranije i to iz praktičnih razloga kako bi naši gosti i prijatelji mogli lakše organizirati svoj dolazak u Lipik.
Tko vam je sve došao?
- Došlo nam je dosta prijatelja iz raznih krajeva Hrvatske, ali i naši prijatelji iz Litve, Mađarske, Austrije, Njemačke, BiH... I za njih smo organizirali jedno baš prijateljsko druženje.
Primijetili smo da ste ove godine promijenili službeni logo?
- Da, ove godine idemo s novim logom jer želimo više istaknuti Franciškovo u Lipiku. Naime, cilj nam je vratiti onaj tradicionalni štih kada su za Franciškovo ljudi sa svih strana dolazili u Lipik. Želja nam je, i na tome neprestano radimo, da Lipik ponovno postane ono što je nekad bio, vratiti mu stari sjaj. Htjeli bismo vratiti obiteljska druženja u Lipik. Nedavni Sajam cvijeća pokazao je da smo na dobrom putu jer, osim što je bilo jako puno gostiju, velik dio njih činile su upravo obitelji. Također, za Fišijadu i Ajvarfest ekipe koje se natječu pozovu svoje prijatelje, čitave obitelji, da se druže zajedno. To je jako lijepo i htjeli bismo da Lipik bude privlačna obiteljska destinacija.
Da, primijetili smo da se uređuje prostor oko Toplica Lipik, Perivoj, park izgleda jako lijepo i središte grada vraća ono staro ruho po kojem je Lipik bio poznat prije Domovinskog rata tijekom kojeg je grad pretrpio stravična razaranja.
- Da, projekt obnove Termi Lipik, koji je težak 73 milijuna kuna, jedan je od naših većih projekata nakon aglomeracije. Od projekta Termi Lipik očekujemo puno. Uskoro će biti predstavljeni i novi suveniri kao i niz novih sadržaja. U našoj Vili Zinke bit će reprezentativni izlošci, puno multimedije i raznih atrakcija. Vjerujemo da će već za godinu dana posjetitelji moći uživati. Također je u tijeku i obnova Narodnih kupki, a s kompletno uređenim Perivojem, Lipik će imati što pružiti svojim stanovnicima i našim gostima jer će jezgra grada biti potpuno uređena.
Kakva je trenutno situacija s Kursalonom?
- Oko Kursalona ima novosti, ali u ovom trenutku ne možemo izlaziti s njima jer su takvu želju izrazili potencijalni investitori. Ono što mogu najaviti je da Kursalon, odnosno cijeli kompleks, dobiva novog vlasnika. najiskrenije, mene je već strah o tome govoriti iako ne bježim od te teme. Naime, Kursalon je bio i jedan od motiva zbog kojih sam se prije devet godina kandidirao za gradonačelnika i velika mi je želja vratiti mu stari sjaj. No, nisam ni sam znao koliko je ta priča komplicirana, koliko je tijekom svih ovih godina postala zamršena. Da ne spominjem dugove od pola milijarde kuna, stečajni postupak kojeg smo uspjeli nekako privesti kraju na neki dobar način. Sada dolazi novi vlasnik sa svježim kapitalom, ali strah me nakon svega što sam proživio s Kursalonom, bilo što prognozirati.
A što je s hotelom? Ima li tu novosti?
- U ovom trenutku ne mogu tvrditi, ali mi vjerujemo da je sada to skoro pa gotova stvar. Imamo projekt, pripremljenu projektnu dokumentaciju, dakle i građevinsku dozvolu za gradnju hotela. Sada čekamo raspisivanje natječaja Ministarstva turizma.
Znači li to da bi se Lipik, kada se svi projekti o kojima smo sada govorili završe, vratio na one stare pozicije prije Domovinskog rata ?
- S obnovom Kursalona i svime što smo spomenuli, mislim da bi se Lipik vratio na onu poziciju od prije 30 godina koja je stvarno bila dobra i da bismo onda mogli početi ozbiljno turistički pozicionirati grad. Treba znati da će obnovljena jezgra povući i privatnike da krenu s investicijama, mali poduzetnici će tražiti svoju priliku kao i iznajmljivači, a vjerojatno će doći i do gradnje nekih manjih hotela.
Hoćete reći da će obnovljena jezgra Lipika postati gospodarski zamašnjak grada?
- Da, apsolutno. Stvorit će se novi investicijski ciklus koji će donijeti iskorak našem gradu. Gledajte, mi smo prije korone u Lipiku dnevno imali 10-ak autobusa s turistima i onda je došla pandemija koja je sve brojke spustila do nule. A turizam je živa stvar, pogotovo na kontinentu gdje moramo uložiti puno truda i novca do bismo privukli turiste. Mi imamo i Turističku agenciju koja je dobro radila prije pandemije, a sad se i ona polako vraća na stare staze. Reći ću samo jedan podatak, kada je Grad Lipik preuzeo bazene od privatnog vlasnika, te godine smo imali 32.000 posjetitelja. Sada smo, kada je pandemija popustila, imali 72.000 posjetitelja. To dovoljno govori o turističkom potencijalu Lipika.
Kada ste već spomenuli pandemiju, kakva je situacija s Toplicama Lipik kojima je pandemija nanijela dosta štete?
- Toplice Lipik su zaista do pandemije radile odlično. Uvijek su imali akumulirani kapital i nikad nisu imale problem s likvidnošću i ulaganjima sve do pandemije. Toplice tri mjeseca nisu praktično radile. I kada su počele raditi, nisu mogle preko noći vratiti ni pacijente, a ni goste, turiste. No, sada se Toplice Lipik polako vraćaju, partneri su Gradu u projektu uređenja teškom 73 milijuna kuna. U međuvremenu je došao novi ravnatelj koji se prihvatio izazova u teško vrijeme. Svi zaposleni u Toplicama svjesni su situacije, sada su se reorganizirali tako da mislim da će vrlo brzo doći u poziciju da će ponovno biti samoodrživi.
Spomenuli ste i aglomeraciju kao najveći projekt. Ona se sada, ako se ne varam, privodi kraju?
- Da, aglomeracija je praktično pri završetku. U tijeku su završni radovi i vjerujem da će u prosincu projekt biti završen. O aglomeraciji mogu reći: nikad veći projekt i nikad manje problema što se tiče izvođača radova.
Da? Obično se u posljednje vrijeme svi žale na izvođače jer se teško drže rokova u ovom kriznom vremenu?
- Mi smo imali odličnog izvođača radova. Bojali smo se raskopavanja gotovo cijelog grada, ali stvarno je sve prošlo jako, jako dobro.
Projekt Centra umjetne inteligencije Lipik nije najveći, ali je vjerojatno privukao najviše pažnje u javnosti. Kako on napreduje?
- To je jedan prilično specifičan projekt na kojeg smo jako ponosni, a moram priznati i da je mene iznenadio u pozitivnom smislu. To je projekt kojeg je započeo jedan od mojih suradnika, Dejan Iličić. Iskreno, kada smo krenuli nisam mogao zamisliti da će projekt AI Centra uzeti toliko maha, međutim pokazalo se da je to aktualna niša za koju su svi zainteresirani i koja itekako ima smisla na tržištu. Sada je u AI Centru već treća generacija polaznika. U međuvremenu smo otvorili inkubator za umjetnu inteligenciju koji je pun i u kojem mladi ljudi rade svoje start up tvrtke.
Razgovarao sam s njima, prilično su zadovoljni uvjetima za početak biznisa. Pretpostavljam da se sad čekaju i konkretni rezultati?
- Prije svega, imaju sve osigurano za dvije godine poslovanja, i tehnički i novčano. Dakle, nisu prepušteni sami sebi. Mi smo u toj priči povezali puno znanstvenih institucija, fakulteta. Surađujemo i sa zagrebačkim BIRD inkubatorom pa kada naši startupovci odu u Zagreb opet nisu prepušteni sami sebi, a u BIRD-u imaju i mentorstvo. A njihova individualna sposobnost će na kraju presuditi koliko će tko napraviti. No, uvjereni smo da će neki od njih napraviti značajne projekte. U projektu AI Centra smo jedan dio bitke već dobili, a to je obrazovanje. To smo lijepo trasirali s odličnim profesorima. No, treba reći da bez podrške Ministarstva obrazovanja i Zavoda za zapošljavanje vjerojatno ne bi bilo ništa. Sada čekamo rezultat i da netko iskoči.
Ako ništa drugo, uspjeli se jednim dijelom obrnuti proces iseljavanja mladih i obrazovanih koji muči cijelu državu. Sada mladi i obrazovani, koje zanima razvoj na području umjetne inteligencije, dolaze u Lipik.
- To je nešto što je nama posebno drago. Dolaze nam mladi doslovno iz svih krajeva Hrvatske. Dio njih ostaje ovdje i nakon edukacije, drugi dio se zapošljava. A zbog dolaska mladih ljudi u Lipiku se počeo tražiti i smještaj što opet našim domaćim ljudima donosi dodatnu zaradu.
Osim mladih, zbog AI Centra su u Lipik počele dolaziti velike tvrtke poput Microsofta i telekoma A1 koje žele suradnju. Kako ste ih uspjeli privući?
- Takve stvari su nam u početku izgledale kao nemoguća misija, a sad su postale normalne. U početku smo mi išli okolo i kucali po vratima, a sada velike tvrtke zovu nas i traže sastanke kako bismo dogovorili suradnju. I to je nama velika čast i priznanje. Najvrjednije što mi imamo u tom projektu su kvalitetni ljudi.
Razgovarao sam s mladima koji rade za njemačku IT tvrtku DataMir u Lipiku. Nevjerojatno je da oni nisu mogli pronaći posao u Hrvatskoj jer su sve tvrtke kao uvjet za zapošljavanje tražile godinu ili dvije radnog iskustva. Njemačka tvrtka ih je zaposlila iako nisu imali iskustva i s njima izgradila tvrtku koja kontinuirano raste zapošljava nove mlade.
- Nama je jako važna njemačka tvrtka DataMir koja već gotovo dvije godine radi kod nas u Lipiku, inače sestrinska tvrtka velike njemačke IT tvrtke Libelle. Oni su tražili lokaciju u regiji za otvaranje tvrtke i na kraju su se odlučili za Lipik. Počeli su u prosincu 2021. s dvoje zaposlenih, danas ih imaju 26, uglavnom mladih ljudi iz Lipika, Pakraca i Daruvara. Da nije te njemačke tvrtke, ti svi mladi ljudi bi vjerojatno otišli raditi u Zagreb ili negdje drugdje, a tvrtka DataMir ih je zadržala ovdje i oni su zbog toga sretni. A, naravno, i mi jer su nam naša djeca tu, razvijaju se i rade sjajne stvari - "kod kuće".
Nedavno je Lipik posjetilo izaslanstvo tvrtke Geo Camp Iceland s kojima ćete proučavati mogućnosti dodatnog iskorištavanja geotermalnih izvora. Kako je došlo do suradnje s Islanđanima?
- Želimo maksimalno iskoristiti geotermalne izvore. A sve je krenulo od jedne bušotine iz 1991. godine koja nema koncesiju. Mi smo se kao Grad zainteresirali i pokrenuli inicijativu i postupke koji nisu nimalo jeftini zbog čega smo se i okrenuli Europskim fondovima. Morali smo registrirati i specijaliziranu tvrtku u vlasništvu Grada "Izvori Lipika" i zaposlit ćemo još jednog geologa. Budući da je Island broj jedan u svijetu u iskorištavanju geotermalnih izvora, odlučili smo ze za njih i nismo pogriješili. Riječ je o izuzetnim stručnjacima. Oni imaju ogromno znanje i veliku volju. Već sad su nam dali mnoštvo ideja kako bismo mogli iskoristiti naše geotermalne izvore i vjerujem da će to biti još jedna uspješna priča koja će ići u korist svih građana Lipika. Mi smo već napravili projekt toplovoda od bušotine do grada jer nam je cilj da dio te toplotne, geotermalne energije iskorištava grad, a dio ćemo nuditi poduzetnicima, primjerice za budući hotel. Mi zapravo ne iskorištavamo gotovo ništa od geotermalnih izvora i bio bi grijeh da tu nešto ne pokušamo promijeniti.
Kakva je situacija s poduzetnicima u Lipiku, koliko oni mogu računati na pomoć Grada?
- Poticaji za poduzetnike su se pokazali jako dobrim potezom. To nisu neka velika sredstva, ali su, da tako kažem, slatka jer ih je lako dobiti. Kada smo krenuli osmišljavati poticaje, prvi uvjet nam je bio da napravimo jednostavne uvjete kako bi poduzetnici lakše došli do sredstava. Pokažite da ste uložili i evo vam novac uz, jasno, zaštitu od zloupotrebe. I poduzetnici to jako vole jer nemaju vremena skupljati hrpu dokumentacije i mislim da bi i na nacionalnoj razini trebalo smanjiti broj tražene dokumentacije. Uložili smo oko milijun kuna u naše poduzetnike i to me jako veseli. Također dajemo poticaje i mladim obiteljima i najljepši su mi ti dani kada potpisujemo ugovore s mladim obiteljima jer znam da ostaju ovdje. To je, između ostalog, njihov novac, novac poreznih obveznika, kojeg mi vraćamo njima i nastavit ćemo s tom praksom.