Nova šefica Županijskih cesta: "Tvrtka je potpuno uništena. Dužni smo 23 milijuna kuna"

Prošlo je nešto više od mjesec dana od kako je na čelo Županijske uprave za ceste Bjelovarsko-bilogorske županije postavljena Nataša Koronc. Na toj poziciji naslijedila je Mladena Marušića, koji je sredinom srpnja dao ostavku, a sudeći prema podatcima koje nam je iznijela nova ravnateljica, iza sebe je ostavio tvrtku u ogromnim financijskim problemima.

Inače, ŽUC je tvrtka čiji je osnivač Bjelovarsko-bilogorska županija, a primarni zadatak im je održavati gotovo 800 kilometara županijskih cesta. U tu, ali i druge svrhe godišnje na raspolaganju imaju oko 45 milijuna kuna, najvećim djelom osiguranih od naknada za uporabu javnih cesta. Kako su se i za što ta sredstva trošila te kakav je plan za budućnost, provjerili smo kod Nataše Koronc.

Prošlo je dovoljno vremena te vjerujemo da ste uspjeli dobiti širu sliku poslovanja ŽUC-a. Kakva je trenutna situacija?

- Budući da već 10 godina radim ovdje, znala sam da imamo financijskih problema, odnosno da smo podignuli dva kredita. Međutim, nakon uvida u kompletno stanje zbilja sam se šokirala. Godinama se akumulira dug, a zaključno s 30. lipnjem ove godine, on iznosi nešto manje od 23 milijuna kuna. Također, pregledom po godinama vidljivo je da dug uvijek raste u vrijeme predizbornih kampanja.

Kažete da imate dva kredita. Koliki su njihovi iznosi te kada su i za što podignuti?

- Prvi kredit podignut je 2008. godine i to na iznos od 20 milijuna kuna, a drugi je iz 2011. godine, kada smo se zadužili za još osam milijuna kuna. Kamatna stopa u međuvremenu se nešto snižavala, a sada je ona fiksna i iznosi 2,5 posto. Oba kredita podignuta su s namjenom asfaltiranja cesta, a dug prema izvođačima tih radova, postoji i dalje. Riječ je o tvrtki Ceste d.d., s kojom smo i ove godine temeljem zaključenog okvirnog sporazuma produžili suradnju na još četiri godine. Uskoro bi trebali održati i sastanak s direktorom Cesta d.d. i Županom, da vidimo što ćemo i kako dalje. Njihov zahtjev za otplatu duga i dalje postoji, stoga moramo pronaći način kako ćemo izvršiti svoje obveze prema njima.

Predstavnici Općine Dežanovac, župan Marušić i direktorica Koronc na cesti koja 20 godina čeka asfalt/Foto: BBŽ

Spomenuli ste povećanje zaduženja uoči izbora. Što se točno tada događalo?

- Primjerice samo u svibnju ove godine iz stavke redovnog održavanja utrošeno je gotovo pet milijuna kuna za izvanredna održavanja, što je protuzakonito. Zna se koji se poslovi podrazumijevaju pod redovito održavanje. Prema Pravilniku o održavanju cesta, to su osobito poslovi nadzor i pregled cesta i objekata, održavanje prometnih površina, vegetacije, bankina, pokosa, sustava odvodnje, prometne signalizacije i opreme, čišćenje cesta, zimska služba, interventni radovi, a ne radovi na strojnoj sanaciji i modernizaciji cesta (asfaltiranje), kao što je ovdje bio slučaj. Sredstva su se trošila nenamjenski.

Hoće li netko odgovarati za te radnje, s obzirom na to da kažete da su protuzakonite?

- Vjerujem da će institucije odraditi svoj posao. Zahtjeva za obrazloženje na određena postupanja u poslovanju već smo zaprimili, te se na ista i očitovali. Međutim, budući da su stvari u postupku, ne smijem trenutno ništa konkretno pričati oko toga. Također, pokrenut je i upravni nadzor vezan za primjenu Zakona o javnoj nabavi, a po tom pitanju imali smo i prekršajne prijave. Tako da problema ima sve strane.

Kad smo već kod tužbi, u javnom prostoru već se spominjalo da ste i vi pokrenuli osobnu tužbu protiv bivšeg ravnatelja. Ima li u tome istine i zbog čega je došlo do toga?

- Istina je. Gospodina Marušića sam tužila zbog zlostavljanja na radnom mjestu, odnosno zbog mobbinga. Najviše se to odnosilo zbog spomenute zloupotrebe Zakona o javnoj nabavi. Naime, na prošlom radnom mjestu provodila sam javnu nabavu za cijelu tvrtku, a bivši ravnatelj, između ostalog, od mene je tražio da kršim odredbe. To je otišlo toliko daleko da je najprije bilo usmenih prijetnji otkazom Ugovora o radu, a zatim i dva puta u pisanom obliku. Time mi je uvelike bilo narušeno zdravstveno stanje te sam završila i na bolovanju. Više detalja nažalost ne mogu iznositi jer je i taj slučaj u postupku.

Direktor tvrtke Ceste d.d. Bjelovar Željko Jozić, župan Marko Marušić, načelnik Općine Dežanovac Josip Stjepanović i v. d. ravnateljica ŽUC-a Nataša Koronc na potpisu ugovora/Foto: BBŽ

Vratimo se poslovanju tvrtke. Kada ste preuzimali novu funkciju, najavili ste reviziju poslovanja. U kojoj je to fazi trenutno?

- Tako je. Zahtjev za hitnu reviziju i upravni nadzor cjelokupnog poslovanja ŽUC-a je već upućen ingerentnim institucijama te očekujem ubrzo i postupanje. Želim dobiti presjek kompletnog stanja, ali i smjernice što i kako dalje, da se stanje što prije poboljša.

ŽUC se često u negativnom kontekstu spominjao u predizbornoj kampanji, ponajviše zbog odabira cesta koje će obnavljati. Postoje li kriteriji kojima se određuju prioriteti i koji su to?

- Bivši župan Damir Bajs nažalost nije puno pitao struku, nego je po političkoj liniji odrađivao dionice koje će se raditi. Čak niti redovno održavanje nismo smjeli provoditi u općinama koje on nije odobrio, već smo radili isključio u politički podobnim općinama. Kriteriji naravno postoje. Najprije bi se trebali raditi važniji prometni pravci i dionice koje su po ocjeni stanja kolnika u lošem stanju.

Imate li podatak koliko je tih dionica u našoj županiji?

- Nažalost nemamo nikakvu evidenciju niti bazu podataka. ŽUC je uništen u potpunosti. Zadnje podatke koje imamo su iz 2014. godine, i već tada je bilo preko 60 posto cesta s ocjenama 3, 4, 5, odnosno s oštećenom konstrukcijom i površinom kolnika preko 70 posto. Međutim, novijih podataka nemamo.

Kako će te vi raditi dalje?

- Na proljeće ćemo morati krenuti u akciju i izvršiti kompletnu ocjenu stanja kolnika i redoviti pregled objekata na svim cestama koje su u našoj nadležnosti. Trenutno se moramo početi baviti zimskom službom, a intenzivno radim i na raskidima ugovora koji su zaključeni neosnovano.

Kakvih ugovora?

- Dakle, iako imamo osam zaposlenika, bivši ravnatelj angažirao je vanjske suradnike za poslove za koje su naši ljudi educirani. Primjerice, budući da javnu nabavu nisam htjela provoditi sukladno nalozima ravnatelja, oduzeo mi je taj posao i dodijelio ga vanjskim suradnicima. Za to je u prošle dvije godine utrošeno više od 300 tisuća kuna. Također, vanjske nadzore redovnog i izvanrednog održavanja platili smo posljednje dvije godine oko pola milijuna kuna, iako imamo ovlaštene djelatnike za te poslove. Nadalje, od početka ove godine do 1. kolovoza na medijske usluge utrošeno je više od 107 tisuća kuna. Naravno, mi smo dužni obavještavati javnost o stanju i prohodnosti cesta, ali to radimo putem urgentnih službi, centra 112,MUP-a , web stranice, a ne na način kao do sada. Zanima me što će na to sve reći revizija. Nažalost ti ugovori ne sadrže odredbu koja nam omogućuje raskid, tako da ćemo jako teško to riješiti.

Marko Marušić, Žarko Žgela i Nataša Koronc/ Foto: BBŽ

Kakve su vam procjene za moguće uštede, ako raskinete ovakve ugovore?

- Do sada sam već raskinula dio ugovora, a dodamo li tome i ove koje također uskoro planiram, na godišnjoj bazi može se minimalno pola milijuna kuna uštedjeti samo na tome. Naravno, morat ćemo napraviti izmjenu financijskog plana i plana nabave. Ove godine teško da će se vidjeti neki veći pomak, s obzirom na to da je premalo vremena.

Za kraj, kakav je dugoročni plan za funkcioniranje ŽUC-a?

- Imamo nešto dogovorenih poslova i zaključenih sporazuma koje moramo provesti. U fazi sam prikupljanja planova i prioriteta svih općina, kako bih mogla napraviti plan za 2022. godinu te projekciju plana za 2023. i 2024. godinu, koja je došla na inicijativu župana. S obzirom na to u kakvom su nam stanju ceste vjerujem da ćemo imati milijunske poslove. Moj plan je da općine koje do sada nisu ništa dobile, budu više zastupljene, ali to će se sve dogovarati u suradnji s načelnicima i samim županom. Također, uskoro nas očekuju i sastanci u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture i Hrvatskim cestama d.o.o. , nakon čega se svi nadamo da će nam doznačiti više financijska sredstva kao potporu za održavanje, rekonstrukciju i građenje.