Hrvatska danas bira: Ovo su najvažnije stvari koje morate znati o parlamentarnim izborima

Danas, 17. travnja bira se 11. saziv Hrvatskog sabora. Biračka mjesta u Hrvatskoj otvorena su neprekidno od 7 sati ujutro do 19 sati navečer, a na biračkim mjestima u inozemstvu izbori traju dva dana. Riječ je o drugim po redu izborima za Sabor koji se ne odvijaju nedjeljom, nego usred tjedna, pa je srijeda 17. travnja proglašena neradnim danom.

Prema Registru birača koji je zaključen šest dana prije izbora, 11. travnja ove godine, pravo glasa na ovim izborima ima ukupno 3.733.398 punoljetnih hrvatskih državljana, od čega 3.511.098 s prebivalištem u Hrvatskoj i 222.300 aktivno registriranih birača s prebivalištem u inozemstvu, piše Jutarnji list.

U posljednje četiri godine, ako je suditi po podacima iz Registra birača, ukupan broj hrvatskih državljana s pravom glasa se smanjio. U srpnju 2020. u Registru je bio ukupno 3.859.381 birač, što je za 125.983 više nego danas. Međutim, do osipanja birača, prema podacima iz Registra, došlo je samo u Hrvatskoj, dok broj onih s prebivalištem u inozemstvu u četiri godine nije padao, nego rastao. U srpnju 2020. u Hrvatskoj je prema Registru bilo 3.674.695 birača, a danas ih je 3.511.098, što je 163.597 manje. U srpnju 2020. prema Registru je bilo 184.786 birača s prebivalištem u inozemstvu, a danas ih je, kao što smo već naveli, 222.300, što je 37.514 birača više nego prije četiri godine.

Dijaspora

Odaziv birača na parlamentarne izbore održane u pandemiji covida 19 u srpnju 2020., koji je iznosio 48,9 posto, bio je najniži otkako se u Hrvatskoj održavaju višestranački izbori, pa se očekuje da će na ovima biti veći.

U 10 izbornih jedinica u Hrvatskoj bira se ukupno 140 saborskih zastupnika - u svakoj izbornoj jedinici po 14. Svoje predstavnike u parlamentu dobivaju one stranačke, neovisne i koalicijske liste koje uspiju preskočiti izborni prag od pet posto, a broj osvojenih glasova D‘Hondtovom metodom se preračunava u mandate, tako da se glasovi strankama koje su ostale ispod izbornog praga od pet posto u preračunavanju glasova u mandate raspoređuju dvjema listama koje su u toj izbornoj jedinci osvojile najviše glasova.

Birači koji nemaju prebivalište u Hrvatskoj, a na ovim izborima ih je, kao što smo već istaknuli, 222.300, glasaju u XI. izbornoj jedinici, u kojoj biraju tri zastupnika dijaspore. Iako XI. izborna jedinica obuhvaća čak 44 države svijeta, svi zastupnici dijaspore već tradicionalno dolaze iz susjedne Bosne i Hercegovine, u kojoj se i na ovim izborima nalazi gotovo polovina birača dijaspore - njih 100.900. Birači s prebivalištem u BiH mogu glasati u sedam gradova: Mostaru, Sarajevu, Tuzli, Vitezu, Banjoj Luci, Livnu i Orašju.

Nakon BiH, najviše glasača dijaspore živi u Njemačkoj, 52.829, i oni mogu glasati u sedam njemačkih gradova. Birača u Srbiji koji imaju hrvatsko državljanstvo na ovim izborima ima 37.055 i mogu glasati na dva mjesta - u Beogradu i Subotici. Zanimljivo je da na ovim izborima, unatoč snažnom iseljavanju mladih iz Hrvatske u Irsku, ondje ima samo 713 birača dijaspore i oni mogu glasati u Dublinu.

Privremeni i neslužbeni rezultati

Nacionalne manjine biraju osam manjinskih zastupnika u posebnoj, XII. izbornoj jedinici, koja obuhvaća cijelu Hrvatsku. Tri zastupnika biraju pripadnici srpske, a pet pripadnici ostalih manjina, i to po većinskom modelu - u Sabor ulaze oni manjinski kandidati čija imena zaokruži najveći broj birača njihove manjinske skupine. Na ovim izborima je 275.521 birač nacionalnih manjina, od čega su najbrojniji (173.864) pripadnici srpske manjine. Birači manjina se na biračkom mjestu moraju izjasniti žele li glasati za opće liste ili se odriču općeg biračkog prava kako bi sudjelovali u izboru zastupnika svoje nacionalne manjine.

Na dan izbora, jednako kao i dan ranije, traje izborna šutnja - institut čiji je smisao ostaviti birače da neposredno prije izbora i na izborni dan u tišini srede dojmove, razmisle i donesu izbornu odluku.

Državno izborno povjerenstvo izvijestilo je da će na dan izbora, kao što je bio slučaj i na prethodnim izborima, objavljivati podatke o odazivu birača. Podatke o odazivu do 11.30 za svih deset izbornih jedinica u Hrvatskoj objavit će u podne, a one o odazivu birača do 14.30 u 17 sati.

Izlazne ankete koje na izlazu s biračkih mjesta na izborni dan provode agencije za istraživane javnog mnijenja mediji će objaviti u 19 sati, odmah po zatvaranju birališta.

Državno izborno povjerenstvo prve privremene rezultate izbora objavit će na svojim internetskim stranicama www.izbori.hr na dan izbora u 21 sat, a podatke o izbornim rezultatima ažurirat će svakih 15 minuta onim tempom kako budu pristizali s terena od biračkih odbora. Nakon svih prebrojanih glasova, DIP će objaviti rezultate izbora koji su još uvijek privremeni i neslužbeni, a rezultati postaju službeni i konačni nakon isteka zakonskih rokova za podnošenje pritužbi i žalbi na izborni proces.

Nevažeći listići

Izmjenama Zakona o izborima za Hrvatski sabor 2015. biračima je omogućen i preferencijalni glas. To znači da birač, osim liste za koju glasa, na toj listi može zaokružiti jednog od 14 ponuđenih kandidata kojeg preferira pred ostalima i tako omogućiti kandidatu kojeg stranačko vodstvo nije stavilo na vrh izborne liste da uđe u Sabor. Ovo su četvrti izbori za Sabor na kojima birači, uz listu za koju glasaju, mogu zaokružiti i kandidata kojeg bi najviše željeli vidjeti u Saboru.

Pri glasanju su, međutim, moguće i pogreške, pa je uputno pojasniti koje od njih se toleriraju, a listići priznaju kao važeći, a koje ne.

Nevažećim će se proglasiti glasački listić u kojem birač nije zaokružio ni jednu listu ni kandidata, kao i onaj iz kojeg se ne može sa sigurnošću utvrditi za koju je listu odnosno kandidata birač glasao. Nevažeći je i listić na kojem je birač zaokružio dvije li više lista ili kandidata, kao i listić na kojima je birač zaokružio više kandidata, ali nijednu od lista.

Međutim, ako birač zaokruži samo redni broj liste, a ne zaokruži preferiranog kandidata, listić će se priznati u odnosu na stranačku listu. Ako birač zaokruži jednu listu i kandidata s druge liste, glasački listić će se uvažiti u dijelu u kojem je glasao za listu, ali ne i njegov glas za kandidata. Ako je glasač zaokružio samo jednog kandidata, ali ne i listu na kojoj se kandidat nalazi, listić je valjan kao da je glasao i za tu listu, a priznat će mu se i preferirani glas. Ako je birač zaokružio kandidate s različitih lista i redni broj ispred jedne liste, listić će se priznati kao valjan, a glas odlazi listi koju je zaokružio i preferiranom kandidatu s te liste.

Odmah po zatvaranju birališta, birački odbori najprije su dužni prebrojati neupotrijebljene glasačke listiće i staviti ih u poseban omot, koji se zapečati. Potom birački odbor utvrđuje ukupan broj birača koji su na tome biračkom mjestu glasali, a nakon toga otvara biračke kutije i broji glasove. Birački odbori broje po pet članova: dva iz reda vladajućih, dva iz redova oporbe, a predsjednik odbora mora biti nestranačka osoba, po mogućnosti pravne struke.

Dodatno osiguranje od zloupotrebe u izbornom procesu predstavljanju promatrači koji se regrutiraju iz reda političkih stranaka registriranih u Hrvatskoj, neovisnih lista, nevladinih udruga i međunarodnih organizacija.

Rad biračkih povjerenstava i biračkih odbora na ovim će izborima promatrati ukupno 5333 promatrača, od čega 5246 na području Hrvatske i 87 na biračkim mjestima u inozemstvu, piše Jutarnji list.

Dobijte informaciju odmah, zapratite nas na Facebooku i TikToku!