Hrvati unose u organizam dvostruko više soli od preporuka. Kako možemo spasiti zdravlje?
kolumnist
komunalije
Vezane vijesti
Kuhinjska sol kombinacija je minerala natrija i klora, od toga 40 posto sastava čini natrij. Natrij je mikroelement potreban našem organizmu za normalno funkcioniranje. On utječe na održavanje ravnoteže tjelesnih tekućina, prijenos živčanih impulsa te acidobaznu ravnotežu, međutim prekomjeran unos ima negativan učinak.
Na dnevnoj razini, prosječnoj zdravoj odrasloj osobi potrebno je otprilike 2 grama natrija, odnosno manje od 5 grama kuhinjske soli, što je otprilike jedna čajna žličica. Međutim, prema posljednjim istraživanjima, u Hrvatskoj prosječan dnevni unos soli iznosi 11 grama, što je i dvostruko više od preporuka.
Prekomjeran unos soli opasan je za zdravlje.
Unos natrija, odnosno soli, u razinama višim od preporuka izravno je povezan sa zadržavanjem tekućine u tijelu što dovodi do povišenja krvnog tlaka i razvoja hipertenzije. Takav, prekomjeran unos, oštećuje krvne žile i rizični je faktor za nastanak srčanih i bubrežnih oboljenja, moždanog udara, bubrežnih kamenaca i osteoporoze. Nadalje, povišen unos soli čimbenik je rizika za pretilost te neke vrste karcinoma, poput karcinoma ždrijela i želuca.
Čak 80 posto soli koju dnevno unosimo u organizam je “skrivena” sol.
Dnevnom unosu soli najviše doprinosi konzumacija industrijski proizvedene hrane. Prvenstveno kruha i pekarskih proizvoda, a zatim i mesa i mesnih prerađevina, grickalica, trajnih sireva i drugih mliječnih proizvoda. Konzumacijom dvije šnite kruha unijet ćemo više od 1,5 grama soli, što je skoro pola maksimalnog preporučenog dnevnog unosa.
Na koji način smanjiti unos soli?
Samim smanjenjem dosoljavanja hrane tijekom pripremanja i konzumiranja hrane utjecat ćemo na dnevni unos soli, međutim puno značajniji učinak imat će čitanje nutritivnih deklaracija pošto je najveći dio soli “skriven” u polugotovoj i gotovoj hrani.
Prilikom odabira hrane, birajte svježe namirnice poput voća i povrća koje prirodno sadrže niske razine natrija.
Među mliječnim proizvodima i mesnim prerađevinama odaberite one sa smanjenim udjelom soli i natrija te izbjegavajte proizvode koji su konzervirani solju.
Kupujte svježe meso te ga sami pripremite i začinite. Na taj ćete način znati koliko soli ste dodali prilikom pripreme i nećete unijeti dodatnu “skrivenu” sol.
Prilikom pripreme jela koristite razno začinsko bilje, poput češnjaka, ružmarina, papra, čili papričica, mente i soka od limuna te isprobavajte razne kombinacije.
Postepeno smanjujte unos soli i redovito provjeravajte nutritivne deklaracije te birajte proizvode koji sadrže što manje dodane soli.
Smanjenje unosa soli značajno će utjecati na vaše zdravlje. Manje soli doprinosi smanjenju zadržavanja vode u tijelu, što doprinosi smanjenju krvnog tlaka, ali i dodatno dovodi do smanjenja tjelesne mase. Osim smanjenjem unosa soli i natrija, organizmu možemo pomoći i povećanim unosom kalija. Ravnoteža između natrija i kalija u prehrani ima izravan utjecaj na razinu krvnog tlaka. Kalij možete pronaći u namirnicama poput svježeg voća i povrća te u cjelovitim žitaricama.