Psihologinja Ivana Marin svake subote daje savjete iz svijeta psihologije/Foto: Freepik

Psihologinja Ivana Marin svake subote daje savjete iz svijeta psihologije/Foto: Freepik

SAVJETI STRUČNJAKA

VIKEND TERAPIJA Želite razgovorom s psihologom skinuti teret? Niste ludi, upravo suprotno...

Psiholozi najbolje znaju kolika je važnost mentalnog zdravlja te koliko je bito odvažiti se pronaći najbolje rješenje za sebe, sačuvati svoje mentalno zdravlje i vratiti mir

MojPortal.hr subotom objavljuje tekstove magistre psihologije Ivane Marin o temama iz njezine struke. Psihologinja Ivana Marin inače je vlasnica Psiholistika iz Pakraca, a cilj njezinih stručnih tekstova je - pomoći ljudima.

------

Ovih dana mogli ste podrobnije sudjelovati u aktivnostima koje su psiholozi diljem zemlje organizirali kako bi promovirali svoju djelatnost i približili ju ljudima. Imali ste sigurno priliku odslušati kakvo zanimljivo predavanje u svojoj lokalnoj zajednici, priključiti se na besplatan psihološki webinar ili pak pronaći literaturu iz područja psihologije po pristupačnim cijenama. Mentalno zdravlje je danas, više nego ikad prije, u fokusu zajednice. Ljudi su spremniji potražiti psihološku podršku, no i dalje postoje uvjerenja koja će neke od njih onemogućiti da to i učine. Kako se Tjedan psihologije približava svom kraju, vrijeme je da ogolimo i razbijemo mitove vezane uz odlazak kod psihologa.

Mit br.1: '

'Psihologu idu samo ljudi s mentalnim poremećajima.''

Foto: Freepik

Foto: Freepik

U ne tako davno vrijeme, bilo je uvriježeno mišljenje da psihologu idu ljudi koji ''nisu normalni''. Danas znamo da je u redu potražiti psihološku podršku u svim domenama života – nošenju sa svakodnevnim stresom, učenju regulacije emocija, radu na vlastitim uvjerenjima ili rješavanju trauma iz djetinjstva. Tražiti podršku ne znači da ste slabi, nesposobni ili da imate neku dijagnozu. Suprotno tome, priznati sebi i psihologu da vam treba podrška jest čin hrabrosti i brige prema sebi. To je znak preuzimanja odgovornosti prema sebi i spremnosti za promjenu. Jer kome ću doći, ako prvo ne dođem k sebi?

Mit br. 2:

''Psiholog samo dijeli savjete i pametuje, kao da mi može reći nešto novo.''

Foto: Freepik

Foto: Freepik

Psiholozi stavljaju veliki naglasak na psihoedukaciju. Da bi vas mogli poučiti kako razumjeti vlastite emocije ili poboljšati roditeljske vještine, nemaju drugog nego da vam to ispričaju. Znanje je moćno i mijenja uvjerenja koja su stečena odgojem ili negativnim iskustvima. Sve što ćete čuti od psihologa nije njihovo osobno mišljenje nego je bazirano na znanstvenim činjenicama koje su empirijski provjerene. Bitno je naglasiti da psiholog ne dijeli savjete, nego je njegova uloga da vas osnaži kako biste sami donijeli odluku i riješili problem. On ne rješava vaše probleme niti daje odgovore nego je tu kao stručna podrška uz koju ćete naučiti biti samosvjesni, sigurniji u sebe i bolje razumjeti svoje postupke. Rad na sebi je individualan proces koji traje, a ne instant rješenje za rješavanje nelagode.

Mit br. 3:

''Što će meni psiholog, ja to sve sam mogu riješiti.''

Foto: Freepik

Foto: Freepik

Ovaj mit kreće od pretpostavke da uvijek i u svakom trenutku imamo dovoljno kapaciteta i snage nositi se s problemima. Često se dogodi da to nije istina jer unutarnja borba s problemom smanjuje naš kapacitet, uključuje emocije i povećava subjektivni uvid u situaciju. Ljudi imaju tendenciju precjenjivati svoje mogućnosti, pa se, tek kad se problem razbukta i izgube kontrolu nad svojim reakcijama, upuste u traženje stručne podrške. Psiholog je stručna osoba koja će vas saslušati i na temelju znanja o ljudskoj psihi, korištenju psihodijagnostičkih sredstava, iskustva i tehnika kojima je poučen, detektirati što je točno problem i dati objektivnu procjenu situacije. Željela bih naglasiti da je ovaj mit posebno izražen kod muškaraca koji zbog odgoja i društvenih normi nisu dobili priliku razmišljati o tome da smiju tražiti psihološku podršku. Dragi muškarci, vaše mentalno zdravlje je jednako važno i u redu je mijenjati nametnuta uvjerenja o muškarcima koji nikad ne plaču i mogu sve podnijeti.  Bolje zatražiti podršku sada, nego se kasnije nositi s posljedicama razorenih odnosa, loše slike o sebi i odlaska u neku od ovisnosti koja će služiti kao ventil za sve što je duboko potisnuto.

Mit br. 4:

''Ako počnem govoriti o problemima, bit će mi još gore.''

Foto: Freepik

Foto: Freepik

Kratkoročno je to istina, u smislu da je taj prvi dolazak psihologu na razgovor bolan, otvara teme koje su bile potiskivane i potiče emocionalnu reakciju, no tada se nalazite u sigurnoj okolini uz osobu koja je stručna i koja vam daje prostor da slobodno izrazite svoje emocije. Tu nema srama od plakanja, nema osuđivanja i sve vaše emocije su dobrodošle. Nakon toga, slijedi olakšanje koje donosi veći kapacitet za rješavanje problema, jer ste se riješili ogromnog tereta. Ponekad taj teret toliko bude velik da optereti tijelo, imunitet i svakodnevno funkcioniranje (apetit, spavanje). Ako postoji mogućnost da se tog tereta riješite, uz cijenu kratkotrajne nelagode, zašto izbjegavati tu opciju?

Mit br. 5:

''Drugi će misliti da sam lud, jer idem redovno psihologu''

Magistra psihologije Ivana Marin/Foto: FOTOimago

Magistra psihologije Ivana Marin/Foto: FOTOimago

Iskreno, nije vas briga što drugi misle. Da biste preuzeli kontrolu nad svojim životom, posložili ga onako kako ga želite kvalitetno živjeti, nije vam potrebno odobrenje okoline. Vi živite svoj život, ne oni. Stigma koja se donedavno vezala uz odlazak psihologu je sve manja. Ljudi uviđaju dobrobit redovne psihološke podrške, koja se očituje kroz kvalitetnije odnose s drugima, bolju komunikaciju i razumijevanje vlastitih emocija.

Živimo u vremenu kada smijemo i možemo potražiti psihološku pomoć i ne trebamo sami nositi teški teret na duši. Isto tako, dostupno nam je puno literature koja nam može pomoći na putu spoznavanja samog sebe i življenja ispunjenog i kvalitetnog života. Vjerujem da su vas psiholozi ovaj tjedan uvjerili kolika je važnost mentalnog zdravlja te da ćete se odvažiti pronaći najbolje rješenje za sebe.

---------------

Ivana Marin rođena je u Pakracu. Nakon srednjoškolskog gimnazijskog obrazovanja, upisuje Studij psihologije na Filozofskom fakultetu u Osijeku. Poslije diplome, nije bilo druge opcije nego vratiti se nazad u voljeni Pakrac i započeti karijerni put. Zadnjih deset godina u psihološkoj struci vodilo ju je u različita područja interesa od palijativne skrbi, nastavničke djelatnosti do rada s veteranskom populacijom i članovima njihovih obitelji. Krajnji interes koji se pojavio zadnjih par godina bio je rad s traumom.

Dobijte informaciju odmah, zapratite nas na Facebooku i TikToku!