VIKEND TERAPIJA Kako iskoristiti proljetno buđenje za uvođenje novih navika

MojPortal.hr subotom objavljuje tekstove magistre psihologije Ivane Marin o temama iz njezine struke. Psihologinja Ivana Marin inače je vlasnica Psiholistika iz Pakraca, a cilj njezinih stručnih tekstova je - pomoći ljudima.

----------

Proljeće se napokon odlučilo pojaviti u svoj punini, s toplim sunčanim danima ispunjenima cvrkutom ptica i procvjetalim livadama. Ljudi su živnuli, s više sunca i dužim danima rađa se nalet energije i motivacija da se uvedu nove navike i riješe veliki zadaci poput čišćenja i spremanja. Tu prirodnu potrebu prati cirkadijalni ritam koji regulira cikluse budnosti i spavanja kroz izlučivanje hormona melatonina (zaslužan za san) i kortizola (potiče razbuđivanje). Ako smo pod istim nebom, vjerujem da ste primijetili kako je duga, hladna, kišna i povremeno snježna zima utjecala na vaše raspoloženje.

Foto: Freepik

Utjecaj vremena na mentalno zdravlje davno je potvrđen. To najbolje znaju osobe koje pate od zimskog bluesa, sezonskog afektivnog poremećaja. Manji dotok sunčeve svjetlosti utječe na smanjeno otpuštanje serotonina i melatonina, dva neurotransmitera koja reguliraju raspoloženje, navike spavanja i razinu energije. Hladnoća i tama šalju signal našem mozgu da je vrijeme za hibernaciju i sigurnost. No, dolaskom proljeća dobivamo dopuštenje iz prirode da je vrijeme unutar komforne zone završilo, da smijemo izaći van i isprobati nešto novo.

Efekt ''novog početka''

Postoje točke u vremenu koje se u društvu percipiraju kao prijelomne: one koje dijele naš doživljaj sebe na prošlo i sadašnje/buduće. To se najbolje očituje u rečenici ''Nova godina, novi ja.'' Osim početka godine, te vremenske točke obično uključuju rođendane ili pak, u našem slučaju, početak proljeća, odnosno novog godišnjeg doba. Znanstvenici su otkrili kako se ljudi češće angažiraju u promjeni navika i ponašanja u navedenim vremenskim točkama. Zbog toga se taj psihološki fenomen naziva efekt novog početka. Za razliku od Nove godine, kada je vani hladno i priroda nas poziva na hibernaciju barem još dva mjeseca, proljeće sa sobom nosi poriv za pokretom i buđenjem.

.

Proljetni efekt novog početka/Foto: Freepik

Drevni običaji, koje vežemo uz blagdan Uskrsa, uključuju motive plodnosti, novog života i buđenja prirode. Možemo li taj osjećaj novog početka iskoristiti za promišljanje o starim navikama i za uvođenje nekih novih ponašanja? Naravno da možemo, pri čemu je bitno imati na umu nekoliko stvari.

Učinkovite proljetne odluke

Dobra je vijest da su proljetni uvjeti psihološki povoljniji za promjenu navika i provođenje odluka. Novogodišnje odluke su motivirane društvenim pritiskom, ne prate prirodni ritam kretanja i u podlozi može biti osjećaj krivnje zbog blagdanskog razdoblja nakon kojeg smo skloniji odricati se svega onoga što smo do jučer konzumirali u velikim količinama. S obzirom na vremensku točku Nove godine, odluke su preambiciozne, s visoko postavljenim ciljevima i na duge staze neodržive.

Novogodišnje odluke su često preambiciozne/Foto: Freepik

Međutim, kako proljeće donosi promjene u tijelu, uzrokovane drugačijim cirkadijalnim ritmom s dužim danima i više svjetla, odluke koje se tada donose imaju veću vjerojatnost da će biti održive i provedive na duži period. Tome treba pridodati da je društveni pritisak oko promjene ponašanja manji nego za Novu godinu. Zbog boljeg raspoloženja i više energije, lakše je uvesti manje navike i njihovo održavanje je više povezano s unutarnjom motivacijom. Idemo u šetnju jer nam godi boravak u prirodi, osjećamo se opuštenije pa je veća šansa da ćemo isto ponašanje opet ponoviti kad vidimo koliko nam benefita donosi.

Trikovi za nove navike

Prvo, postavite realistične ciljeve koji su u skladu s vašim mogućnostima. Želite li krenuti s rekreacijskim trčanjem, neka prvi cilj bude uspješno savladanih 5 kilometara, a ne polumaratonska dužina. Promjene koje uvodite neka budu suptilne i lako dostižne. Želite li se zdravije hraniti, uvedite si za početak zdjelicu zelene salate uz obrok. Okrenuti odmah cijeli jelovnik naopačke može djelovati demotivirajuće na duže staze. Ključ održavanja svih promjena jest dosljednost. Nijedna navika se neće ukorijeniti ukoliko ju ne ponavljate iznova iz dana u dan.

Nadalje, ciljevi koje si postavljate trebaju biti vrlo specifični. Umjesto odluke da se više krećete, odredite tri dana u tjednu kada ćete otići u dvadesetominutnu šetnju.

Kroz rituale se stvara osjećaj kontinuiteta i identiteta/Foto: Freepik

Naš mozak voli rituale koje si sami stvaramo, posebno ako se u njima opuštamo. Rituali aktiviraju nekoliko ključnih psiholoških mehanizama koji nam daju osjećaj sigurnosti, smanjuju kognitivno opterećenje i potiču emocionalnu regulaciju. Isto tako, kroz rituale se stvara osjećaj kontinuiteta i identiteta (npr, ja sam osoba koja se brine o sebi tako što idem šetati svaki drugi dan), što čini odličnu formulu za dugotrajno održavanje navika.

Za kraj, kratki podsjetnik na to da će biti dana kada će biti teško održati naviku. U tim trenucima treba ušutkati unutarnjeg kritičara i priznati sebi da ništa nije propalo, već se idući dan vratiti ponašanju kao da se ništa nije dogodilo. Nije nam cilj da smo što produktivniji, nego da osjećamo unutarnje zadovoljstvo dok činimo nešto dobro za sebe i svoje zdravlje. A to i jest bit ispunjenog života.

Magistra psihologije Ivana Marin/Foto: FOTOimago

---------

Ivana Marin rođena je u Pakracu. Nakon srednjoškolskog gimnazijskog obrazovanja, upisuje Studij psihologije na Filozofskom fakultetu u Osijeku. Poslije diplome, nije bilo druge opcije nego vratiti se nazad u voljeni Pakrac i započeti karijerni put. Zadnjih deset godina u psihološkoj struci vodilo ju je u različita područja interesa od palijativne skrbi, nastavničke djelatnosti do rada s veteranskom populacijom i članovima njihovih obitelji. Krajnji interes koji se pojavio zadnjih par godina bio je rad s traumom.

Dobijte informaciju odmah, zapratite nas na Facebooku i TikToku!