Od svih kaznenih djela, na daruvarskom području najviše se povećalo zlostavljanje žena i djece

Daruvarska policija prošle je godine imala najviše posla s obiteljskim nasilnicima koji su se iživljavali nad svojom djecom i supružnicima.

Naime, prema rječima načelnika Policijske postaje Daruvar, Dalibora Čajse, najveće povećanje broja kaznenih djela od čak 92,5 posto daruvarska policija prošle je godine zabilježila upravo u segmentu kaznenih djela na štetu djece i obitelji. Takvih je djela u 2020. godini bilo 77, a godinu dana ranije njih 40. Najviše kaznenih djela bilo je iz domene povrede djetetova prava, zatim obiteljskog nasilja i drugih kaznenih djela koju su počinjeni na štetu bliskih osoba.

Prijetnje bliskim osobama

Jedan od tih slučajeva je i brutalno iživljavanje 21-godišnjeg mladića sa šireg daruvarskog područja koji je u noći s 14. na 15. prosinca prošle godine zatočio svoju nevjenčanu suprugu i pokušao je ubiti tako što joj je vezao uže oko vrata i vukao je po cesti. To je učinio dok je imao zabranu pristupa svojoj nevjenčanoj supruzi upravo zbog nasilja u obitelji.

- Nažalost, i ovaj prošlogodišnji period lockdowna zbog pandemije koronavirusom, pridonio je povećanju tih kaznenih djela, posebice prijetnji bliskim osobama, zatim zadavanju tjelesnih ozljeda i slično. Toga je bilo nažalost u 2020. godini dosta - rekao nam je načelnik Dalibor Čajsa napominjući kako se daruvarska policija često sreće s problemom obiteljskog nasilja koji se događa unutar u četiri zida, jedan na jedan, gdje nitko drugi osim tih osoba ništa nije čuo ni vidio.

Dalibor Čaisa, načelnik Policijske postaje Daruvar/Foto: MojPortal.hr

Žrtva reagira jer joj je jednom trenutku dosta nasilja, dođe u policiju i prijavi slučaj. Policija, prema njegovim riječima, odmah reagira, počinitelja se privodi, podiže se kaznena prijava ako se radi o kaznenom djelu prijetnje, ozlijeđivanja i slično. 

- I što se onda dogodi? Žrtva na kraju odustane od svega. Na području Policijske uprave bjelovarsko-bilogorske imamo čak 40 posto odbacivanja kaznenih prijava jer se žene naknadno pozivaju na blagodat nesvjedočenja na sudu. I sve padne u vodu. Zlostavljač opet dolazi doma i stvari se ponavljaju. Dok ne dođemo do situacije da se dogodi ono najgore i onda se postavlja to pitanje: Tko je zakazao? Potom se javljaju kojekakve udruge, a nitko se od tih udruga te žene ne educira - nastavlja načelnik Čajsa i dodaje kako na nivou Ministarstva pravosuđa postoji samo jedan odjel koji se bavi zaštitom žrtava kaznenog djela. Nalazi se u Sisku, a pokriva Sisačko-moslavačku, Bjelovarsko bilogorsku, Požeško slavonsku i Koprivničko-križevačku županiju.

Podrška žrtvama nasilja

Ono što policija žrtvama možemo ponuditi, objašnjava načelnik Čajsa, je upoznavanje sa svim pravima. Policajci im daju brojeve podrške žrtvama, s njima se obavi razgovor, pitaju ih treba li im pravna pomoć.

- Međutim, mi im ne možemo dati ono što im mogu dati udruge koje se specijalizirano bave time, a to je da educiraju te žene. Kad su već prijavila nasilje u obitelji, stvarno nema smisla kasnije u postupku odustati, pozvati se na blagodat nesvjedočenja i opet se vratiti u ta ista četiri zida. Nažalost, tada se njihovi zlostavljači najčešće opet jako napiju i ponovo na njih nasrnu. Evo vam kao primjer zadnji slučaj s daruvarskog područja. Muškarac je završio u istražnom zatvoru jer je pod utjecajem 3,07 promila alkohola prijetio ženi i punoljetnoj djeci. Dobio je mjeru zabrane približavanja i napuštanja kuće. Izašao je iz državnog odvjetništva, došao kod nas u postaju gdje smo ga upozorili da ne može ići kući, Međutim, on se negdje opet jako napio, otišao kući i ponovo prijetio ženi. I normalno, opet ga uhitimo, sad je još prekršio i mjere, počinio je novo kazneno djelo i sad je u istražnom zatvoru - priča načelnik Čajsa.

Osim kaznenih djela iz domene obiteljskog nasilja, Policijska postaja Daruvar u svojim je statistikama zabilježila i dva kaznena djela spolne zlouporabe djeteta mlađeg od 15 godina. To su uglavnom bile situacije gdje su djeca preko društvenih mreža stupila u kontakt s osobama koje se predstavljaju kao njihovi vršnjaci, te im osobe kažu da se fotografiraju, a nakon što dobiju njihove fotografije, dilaju ih dalje po internetu.