Zbog novog nalazišta povijesnog novčića u Pakracu ruše zgrade u kojoj su Grad, policija i pošta
kolumnist
komunalije
Vezane vijesti
Tik uz sjeverni dio ranije otkrivene gotičke, ivanovačke crkve iz 13. stoljeća, koja se nalazila unutar zidina Staroga grada, otkriven je kovčeg s većom količinom srebrnjaka Slavonskih banovaca, te posebno vrijedni i, što je još važnije, izuzetno dobro očuvani metalni pečati kojima su se Banovci otkivali! To bi mogao biti dokaz postojanja prve hrvatske kovnice novca. I ranije se znalo da je ovaj lokalitet zanimljiv i da skriva mnoge tajne i pravo bogatstvo, ali ovako nešto teško se moglo i pretpostaviti.
Visoka čistoća srebra
- Slavonski banovac se prvi put spominje u srednjovjekovnoj povelji u kojoj Bela IV. rješava spor između ostrogonskog nadbiskupa i zagrebačkog biskupa nastao oko prihoda ove kovnice, koja se u povelji naziva camera de Puchruch. Camera je latinski naziv za kovnicu ili čak za centralno novčarsko tijelo cijele ondašnje kraljevine Hrvatske. Povelja u kojoj se spominje izdana je 1256. godine, što nas navodi na zaključak kako je kovnica u Pakracu vjerojatno djelovala i prije ove godine, kaže Jelena Hihlik, povjesničarka umjetnosti i ravnateljica Muzeja Grada Pakraca.
Slavonski banovac ili banski denar je srebrna pločica promjera 15 milimetara i prosječne težine 0,93 grama. To je novac koji je kovan u Pakracu, sredinom 13. stoljeća u prvoj hrvatskoj kovnici novca i smatra se jednom od najljepših europskih kovanica.
Od ostalih kovanica iz tog razdoblja izdvajala ga je izrazita kvaliteta izrade te vrlo visoka čistoća srebra. Zato se koristio kao sredstvo plaćanja i u drugim zemljama u našoj okolici pa su ostave ovog novca pronađene u Sloveniji, Bosni i Hercegovini, Srbiji, Mađarskoj i Rumunjskoj.
Ovi spektakularni arheološki nalazi trenutno prolaze stručnu analizu i vrednovanje što nam je potvrdila Dolores Bogunović-Rauch, zamjenica predstojnice Arheološkog zavoda u Zagrebu.
Oznaka nulte kategorije
- Stručna analiza i vrednovanje ima za cilj utvrditi autentičnost nalaza, njegovu povijesnu vjerodostojnost i vrijednost te procjenu vremena iz kojeg nalazi datiraju. Na cijelom procesu rade naši najbolji stručnjaci i ako se pokaže da su ovo uistinu pečati kojima su se otkivali Banovci, nema sumnje da će arheološko nalazište u Pakracu dobiti oznaku "nulte kategorije". To je najvrjednija oznaka koje jedno takvo nalazište može dobiti, pojašnjava Bogunović-Rauch.
No uz jednu dobru, uvijek dolazi i jedna loša vijest, a ta je da nalazište "nulte kategorije" sa sobom nosi i određena ograničenja koja bi mogla u Pakracu izazvati infrastrukturne probleme. Naime, na takvim lokalitetima trenutno se zabranjuje svaka vrsta gradnje, a moraju se ukloniti i svi čvrsti objekti koji su u krugu od 200 metara. U ovom slučaju to znači rušenje zgrada u kojoj se nalazi Gradska uprava, policija i pošta.
Arheološka istraživanja idu u dubinu, a to znači, što se ide dublje, otkrivaju se stariji period. Na pakračkom arheološkom lokalitetu "zdravica", odnosno sterilna zemlja u kojoj nema vidljive ljudske intervencije, je na dubini od pet metara pa je za pretpostaviti da će se do te dubine istražiti i prostor na kojem su sada zgrade Gradske uprave i policije.
Preseljenje u „Budućnost“
Naravno da to ovim državnim strukturama zadaje neočekivanu glavobolju s obzirom na to da će u tom slučaju morati preseliti svoju djelatnost. Neslužbeno se kao alternativa za preseljenje spominje zgrada bivše Robne kuće "Budućnost" u koju bi bili preseljeni i gradski, poštanski i policijski uredi.
No ne treba vida izgubiti činjenicu da će ovo vrijedno nalazište osigurati da Pakrac postane top arheološka destinacija u Hrvatskoj što u pravilu znači i turistički bum.
Dobijte informaciju odmah, zapratite nas na Facebooku!