Učitelji bijesni zbog reforme: "Ovo je najgluplje od Ministarstva ikad, iscrpit ćete i nas i učenike!"
kolumnist
komunalije
Vezane vijesti
Dvije peticije, jedna za jaču satnicu informatike, druga za dvije učiteljice u cjelodnevnoj (razrednoj) nastavi, svaka s više od 2000 potpisa, kao i preko 600 uglavnom negativnih komentara prikupljenih u nepunih pet dana javne rasprave, reakcije su na velike promjene u osnovnim školama i projekt cjelodnevne škole Ministarstva znanosti i obrazovanja. Ideje Ministarstva u dokumentu pod egidom "uravnoteženog, pravednog, učinkovitog i održivog sustava odgoja i obrazovanja u osnovnoj školi kao cjelodnevnoj školi" prema mišljenju većine učitelja uključenih u javnu raspravu u sadašnjoj verziji nemaju šansu za prolaz, piše Jutarnji list.
"Molim vas, razmislite još jednom", najblaža je molba (u odnosu na "Ovakav model je najgluplje što je MZO napisao, gluplje je čak i od Škole za život" ili "Ovo uništavanje sustava obrazovanja treba odmah zaustaviti", komentar Jarmine Naranđe, zgrožene profesorice savjetnice u mirovini). Poruke iz zbornica glase: "Ovo je mogao napisati samo netko tko ne zna što znači rad s djecom u školi; reforma da, ali ovakva nikako; škola koju prezentirate ni po čemu nije uravnotežena, pravedna, a neće biti ni učinkovita".
Dio učitelja plan Ministarstva smatra ambicioznim i neostvarivim, a dio navodi da je nepripremljen i kao takav nejasan. Ministarstvu posebno zamjeraju što o novostima saznaju iz medija, odnosno što učitelje nitko nije pitao za mišljenje. Ministra Radovana Fuchsa jedna učiteljica čije smo mišljenje dobili zato poziva da prije nego što krene s nepromišljenim promjenama provede kao učenik u nekoj od škola od 7.50 do 17 sati.
Mentalno zdravlje
"Neka ispuni sve obaveze i pridržava se svih pravila koja u školi imamo. Hoće li imati poriv i potrebu da oko 14 sati spusti glavu na klupu i malo zalegne na otvorenu bilježnicu, što svakodnevno viđam. Predlažem da to ponavlja tjedan dana kako bi stekao pravi uvid.
Neka zatim krene u školu kao učitelj i prouči ponašanja učenika na nastavi nakon produženog boravka, uzmimo da je to trenutačno najsličnije cjelodnevnoj nastavi, gdje djeca od 14 sati počinju s ‘gladan sam, kad će zvoniti, koliko još imamo, možemo li se odmoriti‘ i slično. Vrlo teško ih je samo gledati, a kamoli dovesti u stanje za rad i nešto od njih dobiti. Za gradivom se juri, a generacije su sve teže i nesamostalnije, sa sve više problema u razumijevanju, čitanju, pisanju i ponašanju", navodi među ostalim učiteljica.
Učitelji se u javnoj raspravi pitaju kako to da za nastavu s produženim boravkom trebaju dvije učiteljice, a za cjelodnevnu jedna? "Kako je to moguće? Postoji li i gdje u Europi takav model nastave s iscrpljivanjem učitelja ‘do daske‘? (…)", napisala je pod svojim imenom jedna od učiteljica.
Negoduju i zbog oduzimanja prava da učiteljice predaju tjelesnu i zdravstvenu kulturu (plan je da tu uskoče kineziolozi). Za dodatne predmete poput praktičnih vještina ili alternative vjeronauku (svijet i ja) upozoravaju kako za njih nisu kvalificirani. Iako pojedinci pozdravljaju povećanje satnice hrvatskog, matematike i umjetničkog područja, velika većina komentara u javnoj raspravi je negativna prema "krutoj strukturi usmjerenoj na rad, učenje i strukturirane aktivnosti", što bi, smatraju, moglo biti iznimno loše za djecu.
Usporedba s vrtićima
"Sve ovisi o tome kako će se to realizirati u praksi. Ako bi to bio rad tradicionalnog tipa, kakav većinski imamo i sada, to definitivno ne bi bilo dobro za djecu jer nema veze s njihovim psihofizičkim potrebama", objašnjava Elvira Nimac, psihologinja u OŠ "Dr. Ante Starčević" u Zagrebu te psihoterapeutkinja u superviziji.
No, dodaje, ako bi se u cjelodnevnoj nastavi provodila podrška u učenju i nastava realizirana uz suvremene spoznaje, onda ne vidi razloga zašto ne bi prihvatili promjenu.
"Možemo povući analogiju s vrtićima, gdje neka djeca od prve godine života borave u osmosatnom programu. Vrtići nastoje pristupom djeci sve više oponašati njihov dom, stvaran život, što je dobro. No, s druge strane, mi smo jedna od država u kojima se i dalje, unatoč reformama, od HNOS-a pa do kurikularne reforme, njeguje tradicionalni pristup nastavi.
To je činjenica, nemojmo se zavaravati. Ako će djeca sjediti u školi od osam do pet sati i raditi isključivo temeljem nečijeg plana i programa; ako će im se sve strukturirati, to neće biti dobro rješenje", napominje Nimac, po kojoj je bitno da se kombinira struktura provođenja vremena koja je isplanirana od nekoga izvana, ali i da se omogući slobodno vrijeme.
"Struktura je dobra za mentalno zdravlje djece, ali ne stalno. Što se tiče plana da učiteljica razredne nastave s djecom provodi čitav radni dan u školi, to je nemoguće izvesti na koncentriran i fokusiran način", kaže.
Učitelje, među ostalim, zanima i tko je autor "preko noći sklepanog programa"?
Loša informiranost
"Na izradi modela radilo je tijekom dvije godine gotovo 200 stručnjaka iz škola i akademske zajednice, a koordiniralo ga je Povjerenstvo za strateško planiranje i provedbu reformi planiranih u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti. Ono što nikako ne bismo htjeli jest navoditi posebna imena osoba koje su radile na pojedinim dijelovima programa jer želimo da fokus rasprave bude na rješenjima i prijedlozima, a ne, kao što je to bilo u svim prijašnjim promjenama, na imenima autora ili autorica", odgovorili su iz MZO-a, piše Jutarnji list.
A kako komentiraju količinu negativnih komentara u javnoj raspravi? "Analizom se može zaključiti da ih se većina odnosi na informatiku. Druga je skupina negativnih komentara u kojima negativni stav proizlazi iz nedovoljne informiranosti, a tek manji broj komentara odnosi se na sasvim konkretne stvari i dijelove dokumenta na koje će Ministarstvo nakon završetka javne rasprave dati odgovore i obrazloženja. Neke će, ako pridonose kvaliteti dokumenta, u konačnici i prihvatiti", poručuju iz Ministarstva.
Dobijte informaciju odmah, zapratite nas na Facebooku!