U Bjelovaru počeo međunarodni kongres o dojenju: ''Ovo je kruna svega što radimo već 30 godina''

''Želimo da dojenje bude nešto najnormalnije i najprirodnije, kako ono stvarno i jest. Ali nikako ne želimo da majka koja nije uspjela dođe sa suzama i osjećajem krivnje'', poručila je dr. Marija Čatipović

15.05.2026. u 15:00

Piše: Slavica Trgovac Martan

U Bjelovaru je započeo Međunarodni kongres ''Suvremene spoznaje o dojenju'', dvodnevni stručni skup posvećen jednoj od najvažnijih tema ranog djetinjstva, zdravlja majki i djece te podrške obiteljima. Kongres se održava 15. i 16. svibnja, a inicirala ga je bjelovarska pedijatrica i dugogodišnja promotorica dojenja prim. dr. sc. Marija Čatipović, predsjednica udruge ''Za zdravo i sretno djetinjstvo''.

Dr. Čatipović istaknula je kako je riječ o kongresu koji donosi suvremene spoznaje o dojenju, ali i svojevrsnoj kruni gotovo tri desetljeća rada na promicanju dojenja u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji. Podsjetila je da udruga u rujnu obilježava 30 godina djelovanja, a simbolično je, kaže, i to što se kongres održava u razdoblju nakon Majčina dana, uz Dan sestrinstva i Dan obitelji.

Veliki napredak

- U tih 30 godina, od 1996., mi smo sa 14 posto isključivog dojenja došli do 50 posto. Nije to još uvijek ono što bismo mi željeli jer UNICEF i Svjetska zdravstvena organizacija postavljaju kriterije oko 70 posto, ali pomak je velik. Posla uvijek ima, jer dolaze nove trudnice, nove majke i nova djeca - poručila je dr. Čatipović.

Skup je inicirala dr. Marija Čatipović/Foto: MojPortal

Foto: MojPortal

Posebno je naglasila kako najveći izazov nastaje u prvom mjesecu djetetova života. Majke iz rodilišta, kaže, uglavnom izlaze s visokim postotkom dojenja, no taj se broj vrlo brzo počinje smanjivati. Zato je, osim zdravstvenih djelatnika, važna i podrška cijele okoline, obitelji, rodbine, susjeda i društva.

Dr. Čatipović istaknula je i kako cilj promicanja dojenja nikada ne smije biti stvaranje pritiska ili osjećaja krivnje kod majki koje ne uspiju dojiti. Poruka stručnjaka je, kaže, da se dojenje potiče kao prirodan i poželjan izbor, ali bez osude.

-Želimo da dojenje bude nešto najnormalnije i najprirodnije, kako ono stvarno i jest. Ali nikako ne želimo da majka koja nije uspjela dođe sa suzama i osjećajem krivnje. Pokušajmo, želimo, gradimo stav da svi to podržavamo, ali bez pritiska i bez osude - naglasila je Čatipović.

Ugledni stručnjaci

Na kongresu sudjeluju brojni stručnjaci iz područja pedijatrije, javnog zdravstva, farmacije, psihologije, ginekologije i sestrinstva. Prvog dana govorilo se o aktivnostima Nacionalnog programa za zaštitu i promicanje dojenja, epidemiologiji debljine djece u Hrvatskoj, fiziološkim i kliničkim temeljima dojenja, ulozi poroda i ranih postupaka, prenatalnoj pripremi te javnozdravstvenom značaju dojenja u 21. stoljeću.

Predviđen je čitav niz stručnih izlaganja/Foto: MojPortal

Foto: MojPortal

Prim. prof. dr. sc. Anita Pavičić Bošnjak iz KBC-a Zagreb govorila je o Nacionalnom programu za zaštitu i promicanje dojenja za razdoblje od 2024. do 2027. godine. Istaknula je kako se na bjelovarskom skupu povezuju važni programi, poput Rodilišta prijatelja djece i Ljekarni prijatelja dojenja, čime se pokazuje da nacionalni program nije samo dokument, nego nešto što se provodi u praksi.

Prema njezinim riječima, cilj je jačati promociju, zaštitu i podršku dojenju, jer Hrvatska još uvijek nije dosegnula željene pokazatelje kada je riječ o isključivom dojenju tijekom prvih šest mjeseci života. Naglasila je kako Svjetska zdravstvena organizacija i UNICEF preporučuju isključivo dojenje do šestog mjeseca, a zatim nastavak dojenja uz dohranu do druge godine djetetova života.

Dr. Pavičić Bošnjak osvrnula se i na stres, brzinu života i povratak majki na posao kao okolnosti koje mogu otežati dojenje. Istaknula je kako je podrška stručnjaka i sustava važna upravo zato da majke znaju da nisu same te da mogu dobiti pomoć u osjetljivom razdoblju.

Dojenje i debljina

O povezanosti dojenja i prevencije debljine kod djece govorila je prof. dr. sc. Sanja Musić Milanović iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Navela je kako dojenje ima dokazanu zaštitnu ulogu u smanjenju rizika od razvoja prekomjerne tjelesne mase kod djece. Istaknula je da djeca koja nikada nisu dojena imaju znatno veći rizik za razvoj debljine u odnosu na onu koja su dojena šest mjeseci i dulje.

Na kongres je stigla i Sanja Musić Milanović/Foto: MojPortal

Program se nastavlja i u subotu, kada će se govoriti o ulozi zajednice u promicanju dojenja, ljekarnama prijateljima dojenja, gradovima prijateljima dojenja, komunikaciji s dojiljama u osjetljivim situacijama te sigurnosti, farmakoterapiji i etici u razdoblju dojenja. Kongres završava završnom raspravom, evaluacijom znanja i zatvaranjem tečaja.