Prvi rebalans proračuna Grada Daruvara: "Umjesto stagnacije, odabrali smo put investicija"

Sedma sjednica Gradskog vijeća Grada Daruvara održana je u četvrtak u Velikoj vijećnici Uprave Grada Daruvara i imala je ukupno 14 točaka. Sve je počelo s Aktualnim satom, a potom se krenulo po točkama Dnevnog reda.

Najopsežnija i politički najsadržajnija bila je rasprava o Godišnjem izvještaju o izvršenju Proračuna Grada Daruvara za 2025. godinu te o prvim izmjenama i dopunama Proračuna za 2026. godinu, popularno zvanima rebalansom. Pored toga, vijećnici su razmatrali izvješće o korištenju proračunske pričuve, proceduru o korištenju vlastitih prihoda proračunskih korisnika, prijedlog imenovanja sudaca porotnika za mladež na Županijskom sudu u Bjelovaru te prijedlog odluke o podnošenju prijedloga i peticija građana.

Gradonačelnik Damir Lneniček otvorio je raspravu uvodnim izlaganjem u kojemu je naglasio da godišnji izvještaj nije puki prikaz financijskih podataka, nego svjedočanstvo o intenzivnoj razvojnoj i investicijskoj aktivnosti Grada u protekloj godini.

- Godina 2025. je bila svakako zahtjevna, ali vrlo važna godina za naš grad. Bila je to godina u kojoj nismo stali, nismo odustali od projekata, nismo vodili politiku čekanja.

Prihodi i rashodi

Lneniček je nabrojio sektore u kojima su investicije realizirane: vrtiće i obrazovanje, sport, kulturu, socijalne programe, komunalnu infrastrukturu, energetsku obnovu i kvalitetu života građana. Ukupni prihodi ostvareni su u iznosu od 11,7 milijuna eura, što je rast od gotovo 19 posto u odnosu na 2024. godinu. Ukupni rashodi iznosili su 13 milijuna eura, a gradonačelnik je odmah pojasnio da taj rast nije plod neracionalne potrošnje.

- Taj rast rashoda nije posljedica neracionalne potrošnje, nego prije svega posljedica ulaganja i provedbe projekata koji su gradu potrebni i koji će građanima služiti dugi niz godina.

Posebno je istaknuo rashode za nabavu nefinancijske imovine koji su iznosili 2,2 milijuna eura što više nego trostruki rast u odnosu na prethodnu godinu, kao "najjasnije svjedočanstvo o investicijskom karakteru 2025. godine".

- Grad koji ne ulaže, grad koji samo pokriva osnovne troškove, ne može se razvijati. Mi smo odlučili da Daruvar ide naprijed - rekao je Lneniček.

EU projekti

Kao najveće područje ulaganja izdvojio je obrazovanje s ukupno 3,7 milijuna eura, pretežno usmjerenih u predškolske ustanove. Rashodi za sport, kulturu i društveni život premašili su 2,2 milijuna eura, a socijalni program Zaželi realiziran je u iznosu od 500.000 eura.

- Ulaganje u dječje vrtiće, učenike, studente nije trošak nego je to najbolja investicija koju jedan grad može napraviti.

Kao konkretne ostvarene projekte naveo je završetak dogradnje Češkog dječjeg vrtića Ferde Mravenca, početak energetske obnove i rekonstrukcije Doma za starije i nemoćne Ljudevita plemenitog Jankovića, gradnju Učeničkog doma te energetsku obnovu Sportskog centra Sokol.

Lneniček je govorio i o proračunskom manjku. Rezultat tekuće godine bilježi manjak od 1.180.000 eura, a ukupni konsolidirani manjak Grada i proračunskih korisnika iznosi blizu 1,8 milijuna eura. Rekao je kako taj manjak treba promatrati u kontekstu: nastao je zbog predfinanciranja EU projekata, gdje postoji vremenski razmak između rashoda koje Grad mora podmiriti i povrata sredstava, ali i zbog rasta troškova plaća, energenata, usluga i materijala te obveza iz ranijih zaduženja.

Posebno je naglasio ukidanje prireza. Odlukom Vlade i poreznim zakonom Grad se od 1. siječnja 2024. odrekao prireza te time izgubio prihod od gotovo 600.000 eura godišnje, ali, kako je rekao, taj je novac ostao u džepovima građana.

Izazovi pred Gradom

- Kad govorimo o manjku, moramo biti pošteni i reći da bi bilo najlakše ne ulagati, ne graditi, ne obnavljati, ne prijavljivati projekte i ne preuzimati razvojne obaveze. Tada bi možda brojke kratkoročno izgledale jednostavnije, ali dugoročno naš grad bi stagnirao. Mi smo odabrali odgovorniji, ali teži put.

Zaključujući izlaganje, Lneniček je pozvao vijećnike da izvještaj čitaju kao potvrdu razvojne politike, a ne tek kao financijski dokument.

- Ovaj izvještaj pokazuje da je Grad radio, ulagao i provodio projekte. Pokazuje da smo imali izazova, ali da smo imali jasnu razvojnu politiku. Daruvar ne smije biti grad koji samo održava postojeće stanje. Daruvar mora biti grad koji se razvija i koristi svaku priliku za bolju budućnost svojih građana.

Vijećnica Snježana Sabo (NL Vladimira Bileka) otvorila je raspravu ukazavši na niz stavki u izvještaju o izvršenju programa koje bilježe velika odstupanja od plana: kazališne matineje realizirane su s tek 19 posto planiranih sredstava, tekuće donacije sportskim društvima bilježe razliku od 10.500 eura, Matica obrtnika dosegla je 28 posto plana, a javna rasvjeta u Ulici Nikole Tesle ostvarena je s nula posto planiranog iznosa. Pročelnice Danica Cetin i Emina Kovačić potom su obrazložile da situacija nije takva kakvom se čini na prvu.

No, pročelnice su objasnile da stvari ne stoje baš tako.

Naime, pročelnica Emina Kovačić pojasnila je da Pučko otvoreno učilište nije povuklo planirana sredstva za kazališne matineje jer jednostavno nije imalo taj trošak

- Sredstva su bila raspoloživa, ali ih korisnik nije zatražio. Što se tiče donacija sportskim društvima, sve isplate izvršene su sukladno sklopljenim ugovorima te razlika od oko 10.000 eura odražava stvarnu vrijednost ugovorenih obveza, bez ikakva propusta u isplati - rekla je pročelnica Kovačić.

Pročelnica Danica Cetin obrazložila je stavku javne rasvjete u Ulici Nikole Tesle: radovi su izvršeni, ali još nisu fakturirani pa je u tablici ostalo nula posto ostvarenja.

- Radovi su izvršeni samo za 1580 eura, ali nisu fakturirani pa je zato takva brojka. Vidite da rasvjeta radi, tako da je to riješeno - rekla je pročelnica Cetin.

U široj financijskoj slici, vijećnica Sabo je izrazila zabrinutost što Grad ravnotežu proračuna održava kreditnim zaduženjem, prodajom imovine i očekivanim europskim sredstvima te upozorila na odsustvo osmišljene potpore poduzetništvu, osobito onom proizvodnom.

- Ova ravnoteža koju držite na ovakav način... Bojim se da dugoročno bez novog zaduženja, ukoliko vam opet uleti nekakav EU projekt, nećete moći odraditi.

Vijećnica Snježana Hopp (NL Vladimira Bileka) zatražila je ispravak navoda iz gradonačelnikovog izlaganja. Naglasila je da prirez nije ukinut odlukom Gradskog vijeća nego zakonski, na državnoj razini, te da je s druge strane porez na dohodak istovremeno povećan s 20 na 21 posto.

- Prirez je ukinut zakonski, ali s druge strane povećan je porez na dohodak s 20 na 21 posto. Nadomjestili ste taj iznos, a to je najviša moguća stopa poreza - rekla je.

Gradonačelnik je odgovorio da nije ni rekao da je Grad ukinuo prirez - što je po transkriptu sjednice i točno - te precizirao:

- Vlada je 1. siječnja 2024. ukinula prirez i dala Gradu mogućnost kompenzacije povećanjem poreza na dohodak čak do 22 posto, no Daruvar tu opciju nije iskoristio ni u 2024. ni u 2025. godini. Tek od 1. siječnja 2026. Grad je prešao na 21 posto što je tek upola onog prireza koji je ranije plaćan - odgovorio je Lneniček.

Štednja gdje god se može

Vijećnica Tanja Herceg (NL Tanje Herceg) zatražila je pojašnjenje razlike od oko 10.000 eura u tekućim donacijama sportskim društvima i pitala je li koji klub ili program ostao zakinut. Pročelnica Kovačić je potvrdila da su sva sredstva isplaćena sukladno ugovorima i da nema kluba koji nije dobio dogovoreni iznos.

Godišnji izvještaj o izvršenju Proračuna Grada Daruvara za 2025. godinu na kraju je usvojen.

Prilično živo bilo je i kada je na red došla točka 4, prve izmjene i dopune proračuna za 2026., odnosno rebalans. Gradonačelnik Lneniček vijećnicima je predstavio izmjene: prihodi i primici iznose 21.162.000 eura, rashodi i izdaci 19.366.000 eura, a razlika predstavlja manjak iz prethodne godine od 1.796.000 eura koji se ovim rebalansom planira pokriti.

Lneniček je rekao da je pri izradi izmjena svaka proračunska stavka pregledana i racionalizirana; od redovnog poslovanja Gradske uprave i ustanova do programa u kulturi, sportu, socijalnoj skrbi, komunalnom sustavu i gospodarstvu.

- Gdje god je bilo moguće, sredstva su smanjena, preraspoređena ili usklađena sa stvarnim potrebama. Štedjeli smo gdje god smo mogli, a ulažemo i razvijamo gdje god imamo priliku. To je suština ovih izmjena - rekao je Lneniček.

Financiranje razvoja

Rashodi za nabavu nefinancijske imovine povećavaju se za 4,2 milijuna eura. Gradonačelnik je istaknuo da veliki dio povećanja dolazi iz vanjskih izvora: pomoći ukupno rastu na 7,7 milijuna eura, od čega sredstava Europskog socijalnog fonda + iznose 3,3 milijuna eura, a sredstava Ministarstva regionalnog razvoja planira se 3,4 milijuna eura.

- To znači da grad Daruvar ne financira razvoj isključivo vlastitim prihodima, nego aktivno koristi dostupne nacionalne i europske izvore. To je smjer kojim želimo nastaviti, pripremati projekte, prijavljivati ih na natječaje i maksimalno koristiti sredstva koja su nam dostupna - rekao je Lneniček.

Kao najvažnije projekte obuhvaćene rebalansom nabrojio je: završetak energetske obnove i rekonstrukcije Doma za starije i nemoćne Ljudevita plemenitog Jankovića, završetak gradnje nogometnog igrališta s umjetnom travom, prekogranični projekt s Bosnom i Hercegovinom i Crnom Gorom, projekt stambenog zbrinjavanja povratnika te ulaganja u kulturu, sport i komunalnu infrastrukturu. Posebno je istaknuo da upravo potpisuju ugovor za uređenje Perivoja grofa Jankovića, projekt vrijednosti 3,6 milijuna eura uz vlastito učešće Grada od 500.000 eura.

Naveo je i projekt biciklističke staze u Zrinskoj ulici, izgradnju pješačke staze u Ljudevit Selu, dogradnju Centra Rudolf Steiner sa smještajnim jedinicama za mlade te projekt bibliobusa Pučke knjižnice i čitaonice, koji će knjige učiniti dostupnijima i u okolnim općinama.

- Nakon uređenja Hrvatskog doma, stadiona Sokol, Češkog doma, nakon što je Vlada napravila Češki kulturni centar, okruženje parka je sređeno. I sad, kad negdje dobijete 85 posto bespovratnih sredstava, jednostavno ne pitate hoćemo li ili nećemo, nego gdje mogu potpisati - kazao je gradonačelnik.

Uređenje perivoja

Vijećnica Snježana Sabo najprije je tražila pojedinosti o projektu Perivoja grofa Jankovića i kako on utječe na rebalans. Pohvalila je dobivanje projekta, ali je primijetila da je po njezinim saznanjima projekt dobio gotovo svaki grad koji se prijavio. Gradonačelnik je to demantirao, naglasivši da su bili drugi po brzini prijave i da projekt nije automatski dodijeljen svima. 

Sabo je potom otvorila pitanje dugoročnog održavanja novouređenog perivoja, osobito predviđenih sadnica ruža, s obzirom na nedostatne hortikulturne kapacitete gradske tvrtke Darkom.

- Napravit ćemo taj park, posadit će se tamo famozne ruže. A zanima me tko će se brinuti o njima i o njihovom zdravstvenom stanju jer nismo u stanju brinuti o maćuhicama na trgu. Ako dođe nevrijeme, opet ćemo pošumljavati - rekla je Sabo.

Gradonačelnik je odgovorio da je plan da Daruvarske toplice, kao partner s potrebnim kapacitetima i stručnim kadrom, preuzmu održavanje parka kad bude gotov, dok će se Darkom nastaviti baviti košnjom zelenila, grobljima i otpadom. Sabo se nadovezala:

- Svaka čast, gradonačelniče. Ali bit će dobro da vijećnici imaju uvid u to koliko će to koštati grad budući da će ga održavati Hortikultura Daruvarskih toplica, a poznate su mi cijene njihovih usluga - replicirala je Sabo i zatim upitala o biciklističkoj stazi u Zrinskoj ulici - koji je to točno projekt i je li usklađen s novim zakonskim okvirom, s obzirom na to da je pravilnik o izgradnji biciklističkih staza tada bio na javnom savjetovanju. Podsjetila je na slučaj magistralnog vodovoda gdje je projektna dokumentacija propala zbog promjene propisa. Upozorila je i na ukidanje božićnica za umirovljenike i smanjenje subvencija mladim obiteljima, ocijenivši to kontradiktornim u odnosu na ranije poruke Gradskog vijeća da su ti iznosi maleni, ali ipak vrijedni. Također je rekla i kako je prostor oko rotora kod Lidla zapušten, blatnjav kad je kiša, a prašnjav kada nije te pozvala da se taj problem riješi.

Gradonačelnik je rekao da je zapravo riječ o stazi koja će Zrinjskom ulicom ići od Lidla do Iride te podsjetio da je riječ o županijskoj, a ne gradskoj cesti i napomenuo da su u kontaktu sa Županijom vezano uz tu stazu. 

Vijećnica Tanja Herceg pohvalila je ulaganje u turizam koji, po njezinoj ocjeni, daje mjerljive rezultate za grad i županiju. Ipak, izrazila je zabrinutost zbog ukidanja božićnica za umirovljenike, upitavši je li to privremeno ili trajno rješenje.

- Nekim umirovljenicima tih 50 eura doista puno znači. Važno mi je znati je li to privremeno ili trajno ukidanje? - pitala je.

Također je pitala hoće li smanjenje donacija za Dom za starije i nemoćne utjecati na kvalitetu usluge te zatražila da Grad u nekom budućem mandatnom razdoblju izradi strateški plan za razvoj poljoprivrede, sličan onima koji već postoje za turizam.

Ukidanje božićnica

- Bez ulaganja u tom području ne možemo očekivati da će nam poljoprivreda biti jaka. Svako ulaganje u poljoprivredu je značajno i izrazito je važno za dugoročnu održivost grada.

Gradonačelnik je odgovorio da je prvotna ideja bila ne isplaćivati božićnicu jer je Vlada uvela trinaestu mirovinu (6 eura po godini staža).

- A i s novim razvojem situacije - ukidanjem poreza na mirovine iznad 600 eura - okolnosti se mijenjaju. U studenom ćemo sjesti sjednuti s našim koalicijskim partnerima, prije svega s Hrvatskom strankom umirovljenika, i razmotriti isplatu. Poslušat ćemo njihovo rješenje, kao i svih ovih godina do sad jer činjenica je da tih 50 eura za Božić puno znači - rekao je Lneniček

Glede Doma za starije potvrdio je da se dio financiranja rješava iz odobrenog EU projekta te da nema govora o smanjenju kvalitete usluge.

Vijećnik Vedran Rek (HSLS) doveo je u pitanje stratešku logiku pretežnog ulaganja u turizam. Pozvao se na analizu vanjske agencije prema kojoj od turizma u Daruvaru može živjeti svega 143 osobe od ukupnog radno sposobnog stanovništva te zaključio da je omjer između ulaganja u turizam i ulaganja u gospodarstvo nerazmjeran.

- Proračun je pokazatelj smjera u kojemu neki grad želi ići. Ako gledamo sredstva uložena u turizam, ona su mnogostruko veća od onih koja se ulažu u gospodarstvo. A to je ono što puni gradski proračun - rekao je Vedran Rek.

- Pa ne očekujete valjda od gradonačelnika da pokreće pogone? - upitala ga je vijećnica Vlatka Ivančić (HSU).

- Naravno da ne, to nije posao gradonačelnika! Ne tražim od gradonačelnika da otvara tvornice, to nije ni moguće niti je zadaća Grada. Ali smatram da je sada pravo vrijeme za stvaranje preduvjeta privrednoj aktivnosti. Hajde, provjerite koji su iznosi namijenjeni za gospodarstvo? Ako oduzmemo otplatu kredita za TVP, mislim da poduzetništvo, obrt i privreda zaslužuju značajniju pomoć jer oni pune gradski proračun - rekao je Rek.

Potpora gopodarstvu

Vijećnica Vlatka Ivančić rekla je da HSU podržava gradonačelnika Lneničeka i da razumiju privremeno izostavljanje božićnice iz proračuna, vjerujući da će ih gradonačelnik nadoknaditi prvom sljedećom prigodom.

- Umirovljenici su svjesni da grad treba graditi i da se na njemu treba raditi. Podržavam svaki projekt koji je napravljen do sada. Trenutno imamo dobrog gradonačelnika i vjerujem da ćemo pronaći rješenje za božićnice - rekla je Ivančić.

Na kritike vijećnika Reka o nedovoljnoj potpori gospodarstvu odgovorila je da Daruvar jednostavno nema privredu iz koje bi se punio proračun, pa je apliciranje na projekte jedina mogućnost za veće investicije. Podsjetila je i da Daruvar nije imao Razvojnu agenciju sve do dolaska Lneničeka, zbog čega Grad nije ni došao u priliku povući novac za mnoge projekte, dok je, primjerice, Virovitica, rekla je Ivančić, svoju imala još 2010. godine.

Apliciranje za projekte

- Do dolaska gradonačelnika Lneničeka Gradu nije trebala Razvojna agencija u Daruvaru. To znači da smo izgubili silu kvalitetnih projekata. E, ali morali smo dočekati Lneničeka da je osnuje. I sad zbog toga kasnimo, ali sada smo u vremenu apliciranja na projekte, a onda će doći i vrijeme ulaganja u gospodarstvo - rekla je Ivančić.

Vijećnik Branko Kovačić pohvalio je što je rebalans napravljen, ali je zagovarao pojačan naglasak na kulturu, osobito amatersko kazalište, koje po njegovu mišljenju nije dovoljno financijski stimulirano unatoč veliku trudu koji njegovi članovi ulažu.

- Kultura ne stvara profit, ali u ova teška vremena nam dobro dođe; liječi nam dušu i čini od nas bolje ljude. Posebno bih više izdvojio za naše amatersko kazalište.

Upozorio je i da su neki proračunski korisnici u prošloj godini imali neiskorištena sredstva, što bi moglo svjedočiti o njihovoj neaktivnosti. U socijalnoj dimenziji smatra da su božićnice i uskrsnice skromne u usporedbi s drugim lokalnim samoupravama te da umirovljenicima treba pomoći i alternativnim načinima, primjerice oslobađanjem od komunalne naknade ili boljim pristupom zdravstvenim uslugama. Naglasio je i problem zelenih površina, koje su po njegovu opažanju rijetko košene, unatoč znatnim proračunskim sredstvima za tu namjenu.

- Više smo nepokošeni nego pokošeni. Ne znam ima li Daruvar kadrovskih problema s tim, ali stvarno grad nije nikad na vrijeme pokošen, a sredstva su osigurana.

Ipak, završio je u pomirljivijem tonu: živi u gradu 60 godina i svako jutro vidi da se zalijevaju cvjetnjaci, presađuje cvijeće i kosi trava.

Dinamika razvoja

Predsjednik Gradskog vijeća Tomislav Karaula kratko se nadovezao, izjavivši da su poduzetnici u gradu Daruvaru izuzetno zadovoljni, da se gradi niz novih stambenih zgrada i da su stanovi rasprodani što po njemu svjedoči o interesu ulagača i dinamici razvoja.

Prijedlog Odluke o prvim izmjenama i dopunama Proračuna Grada Daruvara za 2026. godinu usvojen je s 10 glasova ZA, 4 suzdržana i bez glasova protiv. Isti omjer glasova zabilježen je i pri glasovanju o izmjenama i dopunama Odluke o izvršavanju Proračuna za 2026. godinu.

Pročelnica Emina Kovačić pojasnila je da se izmjena Odluke o izvršavanju proračuna uvijek donosi usporedno s izmjenama samog proračuna. U ovom slučaju radi se o jednoj konkretnoj promjeni: proračunska pričuva smanjuje se s planiranih 22.000 eura na 15.000 eura. Prijedlog je usvojen s 10 glasova ZA i 4 suzdržana.

Proračunski korisnici

Kod točke 7, procedure o mjerilima i načinu korištenja vlastitih prihoda proračunskih korisnika, pročelnica Emina Kovačić obrazložila je da je procedura izmijenjena zbog uvođenja sustava riznice s 1. siječnja 2026. Novim odredbama propisuje se da svi proračunski korisnici koji posluju putem jedinstvenog računa proračuna prikupljaju sve prihode i primitke na tom računu te s njega podmiruju sve rashode i izdatke radi racionalnog upravljanja sredstvima. Istodobno je naglasila da proračunski korisnici ne gube samostalnost u korištenju vlastitih sredstava. Prijedlog je prihvaćen glasovanjem vijećnika.

Na ovoj sjednici Gradskog vijeća raspravljalo se i o prijedlogu odluke o podnošenju prijedloga i peticija građana Grada Daruvara.

Pročelnica Olgica Danek objasnila je da je neposredan povod za donošenje ove odluke bila nedavna peticija građana vezana za cijene vrtića, koja nije bila prihvaćena jer nije zadovoljavala propise ni po formi podnošenja ni po broju valjanih potpisa.

Pojasnila je da odluka sada jasno propisuje što svaka valjana peticija mora sadržavati: mora biti potpisana isključivo od birača s područja Grada Daruvara uz točne osobne podatke, mora imati imenovanog predstavnika potpisnika i mora prikupiti najmanje 10 posto potpisa od ukupnog broja birača što je zakonski minimum prema Zakonu o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi.

Živa rasprava

Vijećnik Vedran Rek upitao je o postotnom pragu, pitajući može li se on smanjiti na 5 posto. Pročelnica Danek pojasnila je da je 10 posto zakonski minimum koji nije u nadležnosti Gradskog vijeća. Prijedlog je prihvaćen glasovanjem vijećnika.

Sedma sjednica Gradskog vijeća Grada Daruvara bila je obilježena opsežnom i politički živahnom raspravom o proračunskim temama. Jasno su se ocrtale dvije linije razmišljanja: gradonačelnik Lneniček dosljedno je branio razvojnu paradigmu koja počiva na EU projektima, predfinanciranju i prihvaćanju privremenog proračunskog manjka kao nužne cijene napretka. Nasuprot tome, vijećnica Sabo kritički je propitivala dugoročnu financijsku održivost takve politike, upozoravajući na dug, odsustvo potpore realnom poduzetništvu i nerazmjer između ambicija i kapaciteta.

Vijećnik Rek naglašavao je nerazmjer između ulaganja u turizam i potpore gospodarstvu, vijećnica Herceg pozivala je na stratešku brigu o poljoprivredi i umirovljenicima, a vijećnik Kovačić zagovarao je snažniju ulogu kulture i alternativnih oblika socijalne pomoći. Vijećnica Ivančić, govoreći u ime umirovljenika, iskazala je povjerenje u gradonačelnika i strpljenje za razvojni tijek.

Dobijte informaciju odmah, zapratite nas na Facebooku i TikToku!