POVIJESNA ODLUKA Zabranjena prodaja 1% meda i 99% kineskog šećernog sirupa
kolumnist
komunalije
Vezane vijesti
Kupili ste staklenku meda u trgovini i možda ste među rijetkima koji uopće pročita deklaraciju. Tamo piše: "Mješavina EU/non-EU meda". Vama to ništa ne govori, jer med je med, ali pčelari jako dobro znaju da se ta oznaka godinama zlorabila. Tako bi se, ističe hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Biljana Borzan (SDP) događalo da je u staklenci jedan posto europskog, pravog meda, a 99 posto šećernog sirupa iz Kine.
Borba za bolji i kvalitetniji med
No, čini se kako ta praksa odlazi u povijest, na zadovoljstvo pčelara i krajnjih kupaca. Naime, na današnjoj plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu usvojena je Direktiva o medu, za koju se kao izvjestiteljica europskih socijalista dugo vremena zalagala upravo Borzan.
- Ovo je „točka na i“ puta koji sam započela s tadašnjom zastupnicom Ružom Tomašić u žestokoj borbi za bolji i kvalitetniji med tijekom glasanja o strategiji „Od polja do stola“. Dosadašnji sustav, odnosno oznaka „mješavina EU/ne-EU meda“, se godinama zloupotrebljavao kako bi se uvozio i prodavao patvoreni med. Nove oznake na pakiranju će sadržavati popis svih zemalja iz kojih je došao med prema razmjeru udjela s jasno istaknutom oznakom na deklaraciji“ - ističe zadovoljno Borzan
Pojednostavljeno, kada kupite med on će na staklenci imati - 10 posto Hrvatska, 10 posto Bugarska, 10 posto Kina...itd. Cilj je doskočiti sve sofisticiranijim prevarama kada je med u pitanju.
Ovakvom odlukom Europskog parlamenta zadovoljan je i Ivan Gelenčir, v.d. predsjednika Pčelarske udruge Bagrem Daruvar. Govori nam kako je pozicija pčelara u Hrvatskoj izuzetno teška.
Kupovna moć građana je problem
- Trenutno na skladištu imam pet tona meda od bagrema, dio je još od prošle godine. Nemam ga kako prodati. Cijene u trgovačkim lancima su nevjerojatne. Staklenka meda od 720 mililitara, od pčela iz neke od mojih 250 košnica na kojima godinama radim, na kućnom pragu ne može koštati manje od osam eura, a u trgovinama bi uz njihove marže, troškove distribucije i slično bila više. Kakav je to onda med koji se u istoj količini u trgovini prodaje za četiri-pet eura? - pita se Gelenčir.
No, ističe, problem je kupovna moć građana.
- Mislim da su oni često svjesni da ono što kupuju na policama nije med ali neimaština radi svoje, stariji bi građani rado pojeli žlicu pravog meda, ali im standard to ne dozvoljava, pa će posegnuti za krivotvorenim - kaže dodajući da se kroz udrugu ali i Hrvatski pčelarski savez pčelari godinama bore s ovim problemom.
Komentiramo i šećerni sirup koji se dodaje u med da bi se povećala količina. Gelenčir smatra kako to čak nije ni sirup od šećera, već nešto gore.
- Čak i kada bi se radio od šećera, troškovi su preveliki, opet taj "med" ne bi mogli prodavati po tako niskim cijenama. U nekim slučajevima koristi se rižina melasa koja se zaslađuje uz dodatak kemikalija. Zanimljivo je da i naši pčelari, kada isprazne bačve, znaju te bačve ostaviti na otvorenom. Pčele med nanjuše na kilometre i dođu na hranjenje. Zatim, nekada smo primorani pčele dohranjivati šećernim sirupom, ni to im nije problem. Ali na taj sirup od tko zna čega ne idu, ne prilaze ni blizu. Valjda nam to nešto govori - otkriva dodajući kako prema informacijama pčelara velike količine tog "kvazimeda" u posljednje vrijeme pristiže iz Ukrajine.
Od 123 je 70 "medova" stranih tvrtki lažno
Potvrđuje to i eurozastupnica Borzan, otkrivajući da na tržište EU izvoze 123 tvrtke koje su izvan Unije. Od tog broja, proizvodi 70 tvrtki sadržavali su šećerni sirup. Najviše tih uvoznika, njih 20, je iz Kine, dok su ostali iz Ukrajine, Argentine, Brazila, Meksika i Turske.
- Došlo je do toga da je šansa kako ćete biti prevareni pri kupnji meda u trgovini skoro 50:50, što je nedopustivo! Osim novih pravila za označavanje porijekla, mora se postrožiti i inspekcijski nadzor, jer prevaranti koriste sve sofisticiranije metode patvorenja meda. Inspekcije trebaju biti opremljene da detektiraju ultrafiltrirani „med“, u kojem praktički nema peludi, te proizvode tretirane na visokim temperaturama iznad 40 stupnjeva, odnosno med koji se ubrzano proizvodi umjetnim isparavanjem. S ovim tome konačno stajemo na kraj - zaključuje hrvatska europarlamentarka.
Dobijte informaciju odmah, zapratite nas na Facebooku!