Novi Zakon o radu: Šef može nakon posla zvati radnika, a zaposlenik može tražiti rad od kuće
kolumnist
komunalije
Vezane vijesti
Vlada je na jučerašnjoj sjednici Saboru uputila dugoočekivane izmjene i dopune Zakona o radu, nakon što se na ovom vrlo važnom dokumentu radilo dvije godine.
Novi Zakon o radu dio je programa Vlade, uvršten je i u Nacionalni plan oporavka i otpornosti, a implementira i dvije europske direktive - o balansu između privatnog i poslovnog života te o transparentnim i predvidim radnim okolnostima, piše Jutarnji list.
Ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić rekao je da zakon uvodi niz novina, od suzbijanja dugogodišnjih ugovora na određeno, reguliranja rada na izdvojenom radnom mjestu, do novog oblika rada putem digitalnih platformi.
Nakon usvajanja u Saboru, zakon će stupiti na snagu početkom iduće godine, osim dijela oko regulacije platformskog rada koji stupa na snagu 1. siječnja 2024.
U javnom savjetovanju o izmjenama ZOR-a, provedenom tijekom srpnja i kolovoza, bilo je čak 774 komentara, ali većina primjedbi i prijedloga nije prihvaćena.
Propisane iznimke
Izmjenama ZOR-a u Vladi smatraju da će spriječiti sklapanje neopravdanih ugovora o radu na određeno vrijeme. Propisali su da za svaki takav ugovor mora postojati objektivan razlog vezan uz određeni rok, a dopušteno je sklopiti s istim radnikom tri takva ugovora u tri godine (to se odnosi i na povezana poduzeća), pri čemu se uzastopnim ugovorima smatraju oni između kojih je prošlo do tri mjeseca. Poslodavci okupljeni u HUP-u takvim rješenjima nisu baš zadovoljni, ali činjenica je da postoje iznimke te će i dalje moći sklapati bez ograničenja ugovore na određeno za sezonski rad, projekte EU i zamjene radnika.
Također, niti agencijski radnici nisu obuhvaćeni restrikcijama. U javnom savjetovanju je bilo primjedbi da će zbog toga u praksi doći do prelijevanja jednog dijela ugovora na određeno na zapošljavanje putem agencija. Prema iznesenim komentarima Ministarstva rada, rad putem agencija se smatra jednim od "fleksibilnih oblika rada", pa stoga nije ograničen broj ugovora, ali su propisani izuzeci vezani za trajanje rada istog ustupljenog radnika za obavljanje istih poslova.
Ugovor na određeno
Jedan od rezultata javnog savjetovanja je da strani radnici neće biti diskriminirani - Ministarstvo je prihvatilo prijedlog da za njih jednako vrijedi ograničenja za sklapanje ugovora o radu na određeno kao i za hrvatske radnike.
U obrazloženju dodatnog reguliranja rada na određeno Ministarstvo je, među ostalim, navelo da je prema međunarodno usporedivim Eurostatovim podacima Hrvatska 2020. godine imala 15,2% privremenih ugovora, što je značajno više od prosjeka EU 27 koji je iznosio 13,5%. Vezano pak za kratkotrajne ugovore koji traju do tri mjeseca, Hrvatska je na vrhu ljestvice europskih država po udjelu takvih ugovora o radu (prema Eurostatovim definicijama smatraju se prekarnima, ali u ZOR-u se ne koristi izraz prekarni rad). Prosjek EU 27 je samo 1,7% ugovora iznimno kratkoga trajanja, a Hrvatska je vodeća s udjelom od čak 4,2 % takvih ugovora.
Fleksibilni uvjeti
Detaljnije je uređen rad na izdvojenom mjestu u dvije verzije - rad od kuće i rad na daljinu, a može biti stalan ili privremen ili povremen. Jedino ako se ugovori rad od kuće za stalno, ili najmanje 10 dana uzastopce u jednom kalendarskom mjesecu, radnik ima pravo na naknadu troškova poput režija ili interneta, a ako je u pitanju ugovor o radu na daljinu (obavlja se isključivo koristeći ICT te radnik sam određuje radno mjesto koje je promjenjivo) poslodavac nema takvih obveza niti mora radniku osigurati računalo.
U Ministarstvu tumače kako sada omogućavaju fleksibilne uvjete za usklađivanje radnih i obiteljskih obveza jer radnik može tražiti da radi od kuće u slučaju osobnih potreba, pa se navode bolest ili invaliditet, trudnoća ili roditeljske obveze prema djeci do osme godine, pružanje osobne skrbi članu uže obitelji ili kućanstva, što je u skladu s europskom direktivom. Dođe li pak do izvanredne situacije, kao što je primjerice bila epidemija korone, predviđeno je da poslodavac i radnik mogu dogovoriti rad od kuće, i to do 30 dana bez potpisivanja ugovora o takvom radu.
Izvanredne situacije
U izmjene ZOR-a ušla je odredba da u izvanrednoj situaciji i njome izazvanog prekida rada radnici imaju pravo na najmanje 70 posto prosječne plaće u prethodna tri mjeseca, što do sada uopće nije bilo propisano te se podrazumijevalo da se treba isplatiti 100-postotni iznos.
Iako nije povećavan broj ukupno dozvoljenih prekovremenih sati, izmjenama ZOR-a se uvodi šira mogućnost dodatnog rada za drugog poslodavca (do osam sati tjedno bez godišnjeg ograničenja te privremeno i do 16 sati tjedno) te se ukida pravo matičnog poslodavca da daje suglasnost. U javnom savjetovanju je takvo rješenje izazvalo cijeli niz primjedbi iz redova kompanija koje, međutim, uglavnom nisu usvojene, piše Jutarnji list.
Propisuje se da će poslodavac morati isplatiti plaću najkasnije do 15. u mjesecu za prethodni mjesec i taj se rok neće moći produljiti niti kolektivnim ugovorom. Odredba po kojoj šef neće smjeti zvati radnika nakon završetka radnog vremena nije ušla u ove izmjene Zakona o radu.
Usvojen je i Zakon o suzbijanju neprijavljenog rada koji, između ostalog, uređuje način prelaska radnika ina crno u zakonite okvire.
Zakon će stupiti na snagu 2023., osim dijela oko regulacije platformskog rada koji stupa na snagu 2024.
==================================
Najvažnije odrednice
Rad na određeno: najviše na tri godine i s tri uzastopna ugovora
Ograničava se mogućnost sklapanja na tri godine i tri uzastopna ugovora jer oni trebaju biti iznimka, a ne pravilo pri zapošljavanju. Uzastopni su ugovori oni između kojih nije prošlo više od tri mjeseca, a sklapaju se s jednim poslodavcem ili više njih koji su povezani. Nakon tri godine i tri ugovora novi se može sklopiti nakon šest mjeseci.
Iznimke: zamjene privremeno nenazočnog radnika, dovršetak projekta koji uključuje financiranje iz fondova EU te sezonski poslovi, kao i agencijski radnici. Radnik nakon šest mjeseci ima pravo tražiti ugovor na neodređeno, a ako to nije moguće, poslodavac je dužan radniku dostaviti obrazloženi, pisani odgovor u roku od 30 dana.
Poslodavac će plaćati režije za rad od kuće, ali ne i za rad na daljinu
Rad na izdvojenom mjestu je rad od kuće ili na daljinu, kao stalan, privremen ili povremen. Od kuće se obavlja u domu radnika ili nekom drugom prostoru koji je određen dogovorom. Rad na daljinu uvijek se obavlja putem ICT-ja, a radnik određuje mjesto rada, koje je promjenjivo.
Poslodavac treba nadoknaditi troškove režija, interneta i sličnog ako je rad od kuće stalan ili kada traje 10 radnih dana neprekidno. Za rad na daljinu to ne mora, pa čak ne mora niti osigurati sredstva za rad. U slučaju izvanredne situacije rad od kuće može biti dogovoren bez izmjene ugovora do 30 dana. Uređuje se sadržaj ugovora o radu za digitalnu platformu i agregatore (ne odnosi se na samozaposlene osobe).
Dodatni rad za drugog poslodavca dopušten do najviše 16 sati tjedno
Radnik može sklopiti ugovor o dodatnom radu za drugog poslodavca bez odobrenja matičnog poslodavca, samo ga mora o tome obavijestiti. Dopuštena satnica za takav rad je osam sati tjedno, iznimno do 16 sati.
Matični poslodavac može zatražiti da radnik prestane s dodatnim radom ako za to postoje objektivni razlozi, ako je to protivno zakonskoj zabrani natjecanja ili se obavlja unutar radnog vremena kod matičnog poslodavca. Na zahtjev radnika, poslodavac kod kojeg je radnik zaposlen u dodatnom radu dužan je omogućiti istodobno korištenje godišnjeg odmora kao kod matičnog poslodavca.
===================================
Prijedlozi koje je Ministarstvo odbilo prihvatiti
Hrvatska obrtnička komora
Tražili su da se propiše koji će biti izvor novca za naknadu barem 70 posto plaće u izvanrednoj situaciji (epidemija bolesti, potres, poplava, ekološki incident) kada poslodavac nema prihoda od poslovanja. Takav će teret, kažu, ubrzati proces otkazivanja ugovora o radu. Ako poslodavac ne posluje, iz kojih sredstava da isplaćuje plaću, pitaju.
Sindikat odgoja i obrazovanja, Matica sindikata
Svakako bi trebalo propisati da nemogućnost radnika da na prijedlog poslodavca obavlja rad na izdvojenom mjestu rada, neovisno o razlozima, ne predstavlja opravdan razlog za otkaz ugovora o radu niti da radnik zbog toga smije biti stavljen u nepovoljniji položaj.
Bolt Services
Predložili su da se briše obveza ugovaranja osiguranja od nesretnog slučaja i od odgovornosti kad se poslovi obavljaju sudjelovanjem u javnom prometu. Kažu da za agregatore koji nisu vlasnici vozila, odnosno za digitalne radne platforme, takva odredba nameće nerazmjerne i pretjerane obveze.
Wolt Zagreb
Predložili su da za utvrđivanje postojanja radnog odnosa na digitalnoj platformi ZOR propiše da je nužno ispuniti dva od pet kriterija koji su već navedeni u prijedlogu europske direktive. To je nužno, smatraju, kako bi se zaštitile samozaposlene osobe koje rade putem digitalnih platformi.
Vitomir Begović
Nekadašnji šef GSV-a predložio je da treba izrijekom regulirati pravo radnika na isključenje izvan radnog vremena. Digitalni alati povećali su učinkovitost i fleksibilnost za poslodavce i radnike, ali i doveli do kulture "stalne povezanosti na mrežu", pri čemu su radnici lako dostupni bilo kada i bilo gdje.