Milanović: „Hrvatska je na pravoj strani povijesti“. Plenković: „Jalove su optužbe da smo protjerali Srbe“
kolumnist
komunalije
Vezane vijesti
Hrvatska slavi Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja i 27. obljetnicu vojno-redarstvene operacije "Oluja", kojom je u 84 sata oslobođeno 11.000 četvornih kilometara okupiranog područja u sjevernoj Dalmaciji, Lici, Banovini i Kordunu.
Sa središnje svečanosti u Kninu državni vrh održao je prigodne govore, piše Jutarnji list.
Prvi se s pozornice okupljenima obratio general Mladen Markač.
- Čast je i ponos govoriti u ime hrvatskih branitelja ovdje u Kninu. Danas se naša domovina zahvaljuje, našim braniteljima, nama. Hvala našim obiteljima koje su bile bez nas kada su nas trebale. Mnogi se nisu vratili, uvijek su u našim mislima. Znamo da obitelji najviše trpe, možemo dijeliti vašu bol, uz vas smo. Ne smijemo dopustiti da se oni koji su položili živote zaborave. Dragi suborci, čast se stječe djelima, a mi smo ih pokazali. Hrvatski vojnik i policajac su naš brend, ali hrvatski branitelj je naš uzor. Moramo poznavati svoju povijest da bismo je znali prenijeti mladima. Stijeg na Kninskoj državi simbol je naše pobjede. Pobunjenici i agresori htjeli su ovdje ostvariti davne ideje velikosrpskih ideologa. No na današnji dan došli smo do čiste pobjede i trebamo biti ponosni.
Kruna svih pobjeda
Svima koji danas pitaju je li Oluja bila potrebna: Hrvatska je vodila politički opravdan, pravedan, obrambeni i osloboditeljski rat, a Oluja je legitimna i u vojnom smislu izvrsna akcija kojom smo oslobodili naš okupiran teritorij. To je kruna svih naših pobjeda u Domovinskom ratu.
Domoljublje moramo prenijeti na naše mlade, čuvajte mir i slobodu koju smo krvlju platiti. Danas imamo svoju državu koju smo sanjali, a naša djeca žive u slobodi i miru, dok u Ukrajini bukti rat. Mi razumijemo njihovu patnju drugačije od drugih, jer su nam žive slike rata. Vrijeme je da ponovno skupimo srca za dobrobit čitave Europe. Nađimo mudrost za izazove s kojima se danas suočavamo. Kad se pitamo je li vrijedilo, itekako se isplatilo boriti se. Hrvatska u srcu! - uzviknuo je Markač.
Potom se okupljenima obratio premijer Andrej Plenković.
Visoka cijena slobode
- Mnogi branitelji su svoju budućnost žrtvovali za budućnost Domovine i za samostalnost. Gotovo 900 godina Hrvati nisu sami upravljali svojom sudbinom, sve dok uz viziju predsjednika Tuđmana nismo ostvarili pravo na slobodu. Branitelji su dali najveći doprinos i oni su kamen temeljac naše Domovine. Oluja je omogućila i mir u BiH, omogućila oslobađanje dijela teritorija BiH, u Bihaću je spriječen genocid, omogućen je Daytonski sporazum i za njegovo se poštovanje i dan danas zalažemo - kazao je Plenković.
-Još jednom vidimo koliko je visoka cijena slobode. Upravo zato što znamo kako je biti žrtva agresije, dali smo potporu Ukrajini. Ustajat ćemo na zaštiti Hrvata u BiH jer nema europske BiH sve dok svi njeni građani, a osobito Hrvati, ne budu legitimno predstavljeni u predstavničkim tijelima zemlje. Temelj za to je pravedan izborni zakon kao i bolje funkcioniranje BiH - kazao je Plenković pa zaradio pljesak.
- U ovim geopolitički nesigurnim okolnostima više nego ikada sigurni smo da je potrebno ulagati u sigurnost. Posljedice dovode do destabilizacije krhkih država, do gladi i migracije. To nas upozorava da moramo jačati obrambenu politiku. Vojnik je u središtu naše obrambene politike, izdvajamo 7,6 milijardi kuna, to je najviše od samostalnosti Hrvatske, dostigli smo smjernice NATO-a od 2 posto ulaganja u obranu. Hrvatsku se pokušava prokazivati jalovim optužbama o protjerivanju Srba, iako je jasno da ih je srpsko vodstvo prisililo na to. Optužnice protiv pilota su neprihvatljive, Srbija ne pokazuje spremnost da prizna odgovornost u zločinačkom pothvatu Miloševićevog režima. Vlada će kao i do sada štititi branitelje, pilote i zapovjednike i neće dopustiti da se u pitanje dovede oslobađajući karakter rata. Kao pobjednica u ratu ponosimo se time što štitimo prava svih nacionalnih manjina. Srbija nažalost ne surađuje ni u progonu zločinaca, ni u traganju za nestalima ni u obeštećenju stradalih. Hrvatsku vodimo u kriznim vremenima, ali iz svih ovih kriza izlazimo uvijek snažniji i spremniji da intereveniramo za građene i gospodarstvo.
Operacija bila rizik
Vodeći računa o tome koliko su branitelji dali za slobodu i demokraciju, mi ćemo dati sve da spriječimo socijalnu frakturu i damo naš mali doprinos boljem životu svih naših sugrađana, zaključio je Plenković, piše Jutarnji list.
Na pozornicu se popeo predsjednik Zoran Milanović.
- Više puta sam se pitao zašto svake godine dolazimo ovdje na isto mjesto. Što je to toliko jako, je li to strah od zaborava, jesu li to poruke koje s ovog mjesta treba odašiljati, nekima se čini uzaludno. Ali nije uzaludno, odjekuju poruke: onaj tko previše dokazuje taj ne dokazuje ništa. Onaj koji se brani šutnjom taj na kraju nastrada. No Hrvatska se nema od čega braniti. Ova zemlja je jedino bitna nama, jedino nama je stvarno do nje stalo. A svi drugi su samo promatrači, što ne znači neprijatelji.
Usredotočit ću se na dvije teme. Kada govorimo o položaju Hrvata u BIH, reći da je hrvatska supotpisnik Daytona je potrebno. Hrvatski narod u BiH je obespravljen i vrijeđa ga se, vrijeđa se ljude koji su vodili ovu zemlju. To rade ljudi koji su od Hrvatske dobivali najveća moguća odlikovanja u ratu. Hrvatska se tu mora suprotstaviti, Hrvatska nije pasivni promatrač i nismo ušli u EU da bismo bili korisnici europskih fondova nego da bismo našu državu koristili u prkos onima koji nas žele obezvrijediti. To je politika koja nema alternative.
Argumenti na našoj strani
Druga tema je mogla biti oluja i odlazak Srba iz ovih krajeva. To je ljudska tragedija, no njoj je prethodila pohlepa vlastodržaca u Beogradu koji nisu htjeli prostati na plan Z4. To se treba ponavljati. Taj plan nije za Hrvatsku bio povoljan, no hrvatsko vodstvo ga je tad bilo spremno prihvatiti, za to bi bili kritizirani godinama nakon toga. Hrvatska je mogla izgledati drugačije, biti podijeljena, no na scenu su u stupili oni koji dan prije te operacije nisu bili sigurni što će se dogoditi. Ta operacija je bila rizik, treba stalno biti svjestan da vojska nije imala streljiva za više od dva tjedna borbe. Trebalo je djelovati brzo. I zato kad danas slušam laži da Hrvatska ima projekte i planove u BiH, idemo biti jasni. Nije hrvatska vojska omogućila Dayton, nego ga bez nje ne bi ni bilo.
U 10. mjesecu ‘95., skoro mjesec i pol nakon što su počeli napadi na BiH, neprijatelja je slomila hrvatska vojska, nije nam rečeno ni hvala, sumnjiči nas se i dan danas kao okupatore. Daytonski sporazum, reći ću onima koji se prave mrtvi, je sporazum o podjeli vlasti i moći. Apotekarskom točnošću precizno je definirano koga što ide i tko ima na što pravo. To se danas obezvređuje i to moramo reći glasno. Oni koji su na drugoj strani to valjda ne razumiju, ali morat će razumjeti. Argumenti su na našoj strani, tjeramo ih na poštene aranžmane. Hrvatski glas se i ma pravo čuti i hrvatska pravica poštivati.
A Srbija? U toj zemlji nije teško biti predsjednik, još lakše premijer. U toj zemlji svi misle isto. Je li normalno da se ne priznaje Kosovo, da se daje potpora Rusiji...
Ulaganje u vojsku
Mi imamo svoje obaveze, svoju vojsku u koju moramo ulagati. Naša vojska je član NATO-a, al i njen zadatak je obrana hrvatske cjelovitosti. Obrana svakog centimetra teritorija, obrana stanovništva i demokratski izabrana vlast, te tri stvari imamo i funkcioniraju bolje nego u nekim drugim državama.
Prvih pet godina nakon Oluje utihnuli smo, Hrvatska je bila pritiskana, ponajbolje ljude morali smo slati u Haag, i samo treptajem oka bili su otrgnuti od zatvora. Hrvatska sada može jasnije, svjesnije, drskije, jer smo na pravoj strani povijesti, zaključio je Milanović.
Protokol
Inače, obilježavanje je započelo budnicom ulicama Knina u ranim jutarnjim satima, čime se simbolično obilježava ulazak Hrvatske vojske u Knin tijekom "Oluje".
Nakon toga je na pomoćnom igralištu stadiona NK Dinara organiziran taktičko-tehnički zbor opreme i naoružanja Hrvatske vojske, Ministarstva unutarnjih poslova i Ministarstva hrvatskih branitelja. Središnja svečanost na stadionu započela je u 9,40 sati, a u isto vrijeme na Kninskoj tvrđavi podignuta je zastava Republike Hrvatske. Na kraju svečanosti uslijedio je nastup akrobatske grupe "Krila Oluje" i prelet helikoptera Oružanih snaga RH i policije.
Oslobođena petina države
VRO "Oluja" započela je 4. kolovoza 1995. u ranim jutarnjim satima. Već iduće jutro postignut je najveći uspjeh kad je oslobođen Knin, dotadašnje središte i simbol srpske pobune, a točno u podne na kninskoj tvrđavi zavijorila se 20-metarska hrvatska zastava. Akcija je ubrzo završena 7. kolovoza.
Hrvatske vojne i redarstvene snage, u kojima je bilo oko 200 tisuća ljudi, oslobodile su brojne gradove i prometnice te su izbile na međunarodno priznatu granicu Hrvatske i BiH.
Akcijom je nakon četiri godine okupacije u samo 84 sata oslobođeno gotovo 11.000 četvornih kilometara okupiranih područja i gradova u sjevernoj Dalmaciji, Lici, Banovini i Kordunu, odnosno gotovo petina države, što je utjecalo i na završetak rata u BiH te mirnu reintegraciju Podunavlja u ustavno-pravni poredak Hrvatske, piše Jutarnji list.