Depresija, anksioznost i ovisnost o internetu najveće su posljedice pandemije kod djece i mladih
kolumnist
komunalije
Vezane vijesti
- Povećao se broj anksioznih, depresivnih, ali i psihotičnih poremećaja. Nadalje, sve veći problem imamo s ovisnošću, odnosno ovisničkim ponašanjem. U prvu redu tu su ovisnosti o internetu, klađenju, mobitelima, igricama, društvenim mrežama. Tu ne trpi samo mentalno zdravlje, već i somatsko, pa tako imamo sve više problema s razvojem kralježnice, motornog sustav, pored ostalog istaknula je Iva Manestar, doktorica psihijatrije Zavoda za javno zdravstvo BBŽ, na današnjem okruglom stolu na temu „Mentalno zdravlje djece i mladih u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji nakon pandemije Covid-19“.
Radionicu je s ciljem identificiranje ključnih problema te njihovog rješavanja i prevencije organizirala BBŽ, a pored dr. Manestar sudjelovali su i dr. Nikolina Bujan, pedagoginje Branka Biketa Caktaš i Martina Demeter Franjić te psihologinja Elizabeta Sabljić.
Kako se moglo čuti, pandemija korona virusa donijela je brojne promijene u naše živote te je utjecala na mentalno zdravlje svih nas, pa tako i djece.
Psihološka podrška
- Zavod za javno zdravstvo BBŽ, odjel za zaštitu mentalnog zdravlja, još 2014. godine pokrenuo je preventivni program koji traje i danas. Imamo podršku Ministarstva i Županije. Radimo s učenicima srednjih škola te vrtićancima, kao i njihovim roditeljima te nastavnicima i odgajateljima. Upravo zbog posljedica pandemije proširit ćemo naše djelovanje u vidu drugih projekata s ciljem psihološke podrške, dodala je dr. Manestar.
Na sličnom tragu bila je i psihologinja daruvarske Gimnazije Elizabeta Sabljić.
- Istraživanja, ali i naše iskustvo u radu s adolescentima pokazuju jako veliki porast djece sa simptomima depresije, raznih oblika anksioznosti, ponajviše socijalne, što je posljedica izolacija i udaljavanja koja su trajala skoro dvije godine. Rad u školi zahtijevao je prilagodbu, odnosno bilo je potrebno puno više energije uložiti u grupne razgovore i preventivne aktivnosti. Također, višestruko se povećao individualni rad s djecom posljednje dvije godine, kazala je Sabljić.
Nedostatak kadrova
Dodala je i to da zbog svega navedenog škole imaju probleme i kadrovske prirode.
- Generalno gledajući, škole nisu ekipirane sa stručnim suradnicima, iako bi svaka škola trebala imati cijeli tim, jer svatko od nas je stručnjak za svoje područje. Konkretno, u našoj školi ja sam jedini stručni suradnik, što je iznimno naporno, naglasila je Sabljić.
Zadovoljstvo današnjim okruglim stolom iskazala je i zamjenica bjelovarsko-bilogorskog župana Tanja Novotni Golubić.
- Iako se čini da je pandemija daleko, važno je govoriti o ovoj temi i educirati cijelu javnost. Moramo zajednički poduzimati korake i kreirati inicijative koje će doprinijeti dobrobiti zdravlja, zaključila je Novotni Golubić.