Bjelovar je 12. grad u Hrvatskoj po povlačenju europskog novca
kolumnist
komunalije
Vezane vijesti
BJELOVAR - Prema službenim podacima Ministarstva financija, od 127 hrvatskih gradova, Bjelovar zauzima 12 mjesto na ljestvici povlačenja sredstva iz fondova Europske unije, moglo se čuti na današnjoj konferencije za novinare.
Prema riječima gradonačelnika Darija Hrebaka, Bjelovar je prije četiri godine bio pri samom dnu te ljestvice, a provodio je svega nekoliko manjih projekata financiranih europskim novcem.
- U posljednje tri godine povuklo se ogromnih 231 milijun kuna za mnoge vrijedne projekte, iz europskih i nacionalnih fondova. Usporedbe radi, to je praktički jedan i pol godišnji gradski proračun. Iako nas kritičari optužuju da se troši veliki novac za PR, kojim se naš radi uveličava, ovo je zapravo dokaz svima njima da su u krivu, kazao je Hrebak.
EU tim
Dodao je i to da ljudi koji čine EU tim Gradske uprave uistinu zaslužuju veliku pohvalu, jer bez njih ne bi bilo niti spomenutih rezultata.
- Zbilja su radili mukotrpno i subotom i nedjeljom, jer kada je riječ o europskim fondovima često nema slobodnih dana niti godišnjeg odmora. Nadalje, svima je poznato da Europska unija za projekte koje financira ili sufinancira zahtjeva i vidljivost, koju radimo kroz pojačano oglašavanje, a za koje godišnje izdvajamo oko milijun kuna. Ponavljam, povukli su 231 milijuna kuna i zbilja mislim da je tih milijun zanemarivo kada gledamo taj odnos, istaknuo je gradonačelnik Hrebak, dodavši da je glavni moto posljednje tri godine bio s jednom bjelovarskom kunom povući četiri ili pet kuna iz europskih fondova.
Što se tiče penalizacije za spomenute projekte, gradonačelnik je kazao da je taj segment uistinu zanemariv, točnije radi se o nekoliko stotina tisuća kuna, od kojih je dio još i u žalbi, jer smatra da je Grad u određenim situacijama bio zakinut.
3D simulacije
- Ovo nećemo stati, jer po mom mišljenju najbolje tek dolazi. Tu mislim na mogućnost financiranja izgradnje toplica, još jednog vrtića, Državnog arhiva, nove škole i mnogih drugih projekata, koje oporba voli nazivati 3D simulacijama. Međutim, da bi se projekt mogao prijaviti na EU financiranje, potrebno je imati građevinsku dozvolu, glavni projekt i na kraju krajeva i 3D simulaciju, kako bi građanima mogli pokazati ono što planiramo napraviti, a ujedno i dobiti feedback što oni misle o tom projektima, poručio je bjelovarski gradonačelnik.
Konferencija za novinare održana je ispred Doma kulture, koji je prema gradonačelnikovim riječima dokaz da se ne radi samo o simulacijama, već o konkretnim stvarima. Dodao je i to da su radovi pri samom kraju, odnosno napravljeno je oko 90 posto posla, a do kraja mjeseca radovi bi trebali biti završeni.
Primjer uspješnosti
- Na natječaju Ministarstva kulture prošle godine smo za ovaj projekt dobili milijun kuna za unutarnje uređenje, a ove godine u tu svrhu dobili smo još dodatnih 500 tisuća kuna. Ukupna vrijednost Doma obnove doma kulture iznosit će oko 17 milijuna kuna, a oko polovice tog iznosa trebali bi dobiti iz vanjskih izvora financiranja, stoga smatram da je ovo dobar primjer uspješnosti kako treba voditi projekte, rekao je Hrebak.
U svom izlaganju gradonačelnik se osvrnuo i na školske objekte, za koje kaže da je od ukupno 18, zahvaljujući europskim fondovima obnovljeno čak njih 14, a za preostale četiri škole projekti su također spremni te čekaju natječaje.
Puno rada i odricanja
Iako je iznos povučenih sredstava iz EU fondova uistinu velik, EU tim bjelovarske gradske uprave čini zapravo poprilično mali broj ljudi, a jedna od njih je i Andrea Posarić.
- Već 11 godina radim na prijavama i provedbama projekata financiranih iz europskih i nacionalnih izvora. Da bismo postigli spomenuti uspjeh bilo je potrebno puno rada, odricanja i neiskorištenih dana godišnjeg odmora, a često nismo imali niti radno vrijeme. Zadnje tri do četiri godine, uz potporu i povjerenje koje imamo od gradonačelnika, kolegica i ja provodile smo oko 30 projekta, a paralelno smo pisale i provodile njih još toliko. Treba reći da se ovdje radi o projektima iz raznih područja poput društvenih djelatnosti, kulture, infrastrukture, što zaista nije uvijek jednostavno. Bilo je tu i stresa i suza, ali kada vidimo ovakve rezultate svjesno smo da naš trud isplatio, kazala je viša savjetnica za provedbu programa Europske unije i međunarodnu suradnju Andrea Posarić.
Pored nje, za provedbu EU i nacionalnih projekta u Gradskoj upravi zadužena je i Ivana Bekavac, koja je također potvrdila složenost procedure za ostvarivanje financijskih sredstava iz EU fondova.
- Područja u kojima djeluje jako su široka i raznolika i konstantno moramo pratiti sve novosti vezane za zakone i propise. Svaki projekt je individualan, a i fondovi iz kojih se oni financiraju su također različiti. Međutim, unatoč tomu trudimo se obuhvatiti sve udruge, institucije i ustanove koje možemo uključiti u projekte i tako još više pridonijeti povlačenju europskih sredstava, zaključila je viša stručna suradnica za provedbu programa Europske unije i međunarodnu suradnju Ivana Bekavac.
