"Beroš nas je podržao, stiže Zakon o 'hitnjacima'. A kad Grba Bujević ode, Hitna će prodisati"
kolumnist
komunalije
Vezane vijesti
Djelatnici Hitne medicinske službe već dugo se bune i javno prosvjeduju, nekad tiše, a nekad glasnije. Problema se, tvrde, kroz godine nakupilo, a zbog toga, kažu, pate i oni i pacijenti. Njihov primarni zahtjev prema nadležnom Ministarstvu zdravstva jest izrada Zakona o Hitnoj medicinskoj službi kojim bi se pravednije definirala njihova prava, prije svega ono na beneficirani radni staž kojeg imaju ostale interventne službe poput policije i vatrogasaca (pa čak i neki izvan tih kategorija poput opernih pjevača), ali hitnjaci - ne. Također bi, tvrde hitnjaci, sa Zakonom ujednačila kvaliteta zdravstvene usluge na području cijele države. Ministar Vili Beroš im je obećao podršku u izradi traženog Zakona, a jučer su i službeno dobili potvrdu iz Ministarstva zdravstva da će u radnoj skupini za izradu Zakona o hitnoj službi sudjelovati i hitnjaci. Tim povodom razgovarali smo s Tomislavom Petrušićem, djelatnikom Hitne medicinske službe u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, jednim od najistaknutijih hitnjaka u Hrvatskoj u borbi za njihova prava.
Nezadovoljstvo među djelatnicima hitne medicinske službe traje veće neko vrijeme. Koji su gorući problemi koji vas muče?
- Nezadovoljstvo među nama traje već duži niz godina samo što je u zadnjih godinu i pol dana veliki broj hitnjaka javno počeo govoriti o problematici vezanoj za hitnu. U tome imamo veliku podršku javnosti i medija. Sustav HMS funkcionira, ali može biti puno bolji. Velika je razlika od županije do županije u standardu kvalitete rada, medicinske opreme, vozila i edukacije djelatnika. Prije 10 godina, kada su ustrojeni županijski zavodi za hitnu medicinu iz pretpristupnih fondova EU, svi smo dobili jednaku medicinsku opremu, sanitete i potrebne edukacije te smo svi startali s jednake razine.
Što se u međuvremenu dogodilo?
- Danas, 10 godina kasnije, imamo Zavode koji su napredovali i one koji kaskaju na mjestu u višemilijunskim dugovima. Razlog je jasan. Politika postavlja podobne i nesposobne ljude na čelo ovako bitnih županijskih sustava, a ti ljudi vode Zavode u teške financijske gubitke što se, naravno, odmah održava na kvalitetu usluge zdravstvene skrbi koju pacijenti od nas dobivaju.
Djelatnici Hitne medicinske službe organizirali su dosad nekoliko prosvjeda, od kojih jedan prošle godine i u Zagrebu. Kada sada podvučete crtu, jesu li se isplatili?
- Prosvjed iz travnja prošle godine u Zagrebu bio je pun pogodak. Hitnjaci su tada prvi put u ozbiljnoj brojci izašli javno na ulicu, te ukazali na nepravdu koja nam je nanesena prije 25 godina kada nam je oduzeto pravo na skraćeni radni vijek, odnosno beneficirani radni staž. Od tada smo jedina interventna služba koja ga nema. Imamo veliku potporu javnosti i medija u toj našoj borbi za vraćanje beneficije, a sama Vlada i ministar su nas odmah shvatili ozbiljno. To nam dokazuje i spremnost resornog ministarstva da zajedno napravimo Zakon o hitnoj medicinskoj službi kroz koji bismo za pacijente napokon definirali jednak sustav kvalitete zdravstvene skrbi po pitanju Hitne medicinske službe na razini cijele Republike Hrvatske, a našim ljudima pravo na beneficirani radni staž.
Hoćete reći da se sve moglo riješiti i bez prosvjeda da je bilo više razumijevanja?
- Prosvjed se je morao dogoditi da nas se shvati ozbiljno. Mnogima od nas je bio velika motivacija i vjetar u leđa u borbi za naša prava. Moram naglasiti da smo u laganoj pripremi novog prosvjeda kojeg ćemo, ako bude trebalo, dignuti na višu razinu. Ako u bilo kojem trenutku osjetimo da nas se zavlači po pitanju izrade Zakona o Hitnoj medicinskoj službi pozvat ćemo ljude opet u Zagreb, samo što ćemo ovaj put "prošetati" od Sveučilišne knjižnice do Trga Sv. Marka uz veliku potporu građana.
Postoji li strah među djelatnicima da bi mogli snositi posljedice zbog javno izraženog bunta?
- Lagao bih kad bih rekao da nam je svejedno jer svi mi živimo od posla koji radimo i svako iznošenje "prljavog veša" bilo je potencijalno opasno za sve nas. Velik broj kolega koji nas je podržao u borbi za beneficiju su imali probleme zbog toga. Ljudi su po kazni premješteni iz timova u sanitet, premještani su u udaljene ispostave, skidani s helikoptera, sugerirano im je da ne nose majice "Hitna uživo 194". Liječnici koji su se javljali na specijalizacije tretirani su kao nadobudni zviždači koji u ovom sustavu nisu dobrodošli i još puno toga. Usprkos svemu, ostali smo uporni u svojim potraživanjima i u tom nas ništa neće pokolebati.
U studenom prošle godine službeno ste tražili od Ministarstva zdravstva formiranje radne skupine za izradu Zakona o Hitnoj medicinskoj službi. Jučer ste dobili potvrdan odgovor od Ministarstva da će se radna skupina formirati. Očekujete li da će se sada početi rješavati problemi na koje hitnjaci već dulje vrijeme upozoravaju?
- Da, jučer smo dobili službenu potvrdu da ministar Beroš dao zeleno svijetlo za formiranje radne skupine u kojoj će biti i naši ljudi. Zakon o hitnoj medicinskoj službi nam je prijeko potreban da bi se sustav Hitne doveo na razinu koju zaslužuje. Kroz Hitnu medicinsku službu godišnje prođe milijun i pol pacijenta. Preozbiljna smo služba da bismo funkcionirali na temelju pravilnika koji pojedincima omogućuju plivanje u mutnom. Danas u Hrvatskoj svoje zakone imaju kazališta, lovačka i dobrovoljna vatrogasna društva, a mi u Hitnoj medicinskoj službi ga nemamo. Sramota!
U redu, vi ste već napravili radnu verziju Zakona za koju ste na vašoj Facebook stranici "Hitna uživo 194" napisali da su joj potrebne samo neke prepravke i dorade. Očekujete li da će se ispuniti svi vaši zahtjevi?
- Imamo napisanu radnu verziju Zakona koju smo sami izradili i predali ministru Viliju Berošu nedugo nakon prosvjeda. Radna skupina ima zadatak da taj Zakon sažme u što kraćem vremenskom roku. Zakon je jednako bitan za nas djelatnike kao i za naše pacijente zbog kojih postojimo. Naravno da očekujemo ispunjenje svih zahtjeva. Ministar Vili Beroš je krenuo u reformu zdravstva. Po našem mišljenju, reforma treba krenuti iz primarne zdravstvene zaštite s naglaskom na ordinacije obiteljske medicine i hitnu medicinsku službu. Ove dvije grane su temelj zdravstvenog sustava, o našim postupcima uveliko ovisi tijek i ishod liječenja pacijenata. Zakon dolazi u najbolje vrijeme da se napravi nešto konkretno za naše pacijente s naglaskom na kvalitetniju, jednaku i bržu zdravstvenu uslugu na razini cijele Hrvatske.
Dakle, ova odluka Ministarstva može se tumačiti kao znak da ste dobili podršku nadležnog ministra Vilija Beroša što se tiče vaših zahtjeva?
- Nakon prosvjeda nam je ministar Beroš da svoju riječ da nema ništa protiv naših zahtjeva te da je spreman za suradnju s nama što je sada konkretno i pokazao. Njemu je isti cilj kao i nama, tako da ne vidim razloga da nam ne daje podršku. Zakon nam je svima prijeko potreban.
Nije tajna da su sindikalni predstavnici hitnjaka i njihovi članovi u dugotrajnom sukobu s ravnateljicom Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu Majom Grbom Bujević, vašom šeficom. Je li se u međuvremenu nešto promijenilo u vašem odnosu?
- Mi s njom nemamo nikakav odnos i ne źelimo ga imati. Štoviše, nepotrebna nam je. Davno je izgubila kredibilitet i poštovanje kod "njezinih hitnjaka", kako nas ona voli zvati. Pitam se samo tko ju drži sve ove godine na mjestu ravnateljice na uštrb sustava? Za vrijeme njenog obnašanja dužnosti smijenjeno je 11 ministara i promijenile su se četiri vlade. Kada se kod nas dogode problemi u sustavu, uvijek padaju ministri, ravnatelji se ne diraju. Maja Grba Bujević je najbolji primjer za to. Da je jučer smijenjena bilo bi kasno, ali kada se to dogodi, Hitna će prodisati, a najviše ravnatelji županijskih Zavoda. Na njenom mjestu trebamo nekog pristupačnog i sposobnog na koga ona neće imati utjecaja, osobu iz sustava koja će zavrnuti rukave i uhvatiti se posla. Definitivno trebamo osvježenje na toj poziciji, što prije.
Dobijte informaciju odmah, zapratite nas na Facebooku!