BBŽ predzadnja po povlačenju EU sredstava, a problem je i primarna zdravstvena zaštita

Bjelovarsko-bilogorska županija predzadnja je po povlačenju novca iz Europskih fondova, a muku muči i s pružanjem primarne zdravstvene zaštite, zaključak je danas održanog 2. Kolegija župana Marka Marušića s načelnicima i gradonačelnicima.

Inače, održavanje ovih kolegija jedno je od predizbornih obećanja novog župana koji je tijekom kampanje komunicirao da jedino zajednička sinergija svih razina vlasti, od one općinske pa sve do državne, može Bjelovarsko-bilogorsku županiju podignuti sa začelja, stoga veseli podatak da su se sastanku odazvali svi načelnici i gradonačelnici.

Prijava većeg broja projekata

Međutim, ono što svako zabrinjava je činjenica da u sklopu Operativnog plana Konkurentnosti i kohezije, koji se provodio od 2014. do 2020. godine, naši gradovi i općine, kao i sama županija, nisu se baš proslavili.

BBŽ na predzadnjem mjestu po povlačenju EU sredstava/ Foto: Deni Marčinković

- Iz ovih podataka moramo izvući pouke. Moramo se puno bolje pripremiti i omogućiti ulaganje što većih sredstava u vrtiće, škole, ceste, domove, nove aglomeracije, reciklažna dvorišta i brojne druge projekte. Vremena još uvijek ima i znam da pisanje projekata nije jeftino, ali siguran sam da se isplati. Svi oni koji su se kvalitetno pripremali, pobrali su vrhnje i uspjeli su realizirati određene projekte. Bez europskih fondova niti jedan naš grad ili općine neće moći postići značajniji iskorak, između ostalog kazao je državni tajnik u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU Velimir Žunac, koji je prisutnima održao prezentacije svega onoga što se nudi u novom programskom razdoblju 2021.-2027.

Državni tajnik Velimir Žunac i župan Marko Marušić/ Foto: Deni Marčinković

Kako kaže, Hrvatska na raspolaganju ima više od 24,5 milijarde eura, odnosno preko 183 milijarde kuna. Pored ostalog, Žunac je apelirao na sve čelnike da pišu i prijavljuju što veći broj projekata, jer smatra da će gotovo cjelokupna dokumentacija biti financirana europskim novcem.

Najviše novca u Bjelovar

Grad Bjelovar u proteklom razdoblju ugovorio je i realizirao najviše europskih projekata, a prema riječima gradonačelnika Hrebaka, već sada imaju spremne brojne projekte koji čekaju raspisivanje natječaja. Međutim, Hrebak ističe da je prije nešto više od godinu dana jasno naznačeno da će prednost imati projekti koji sadrže digitalne inovacije i zelenu tranziciju, a ujedno su i u visokoj gotovosti. 

Idući kolegij održat će se do kraja godine/ Foto: Deni Marčinković

- Naši projekti su svi u visokoj gotovosti i ne bih volio da se ponavljaju slučajevi u kojima su zbog različitih lobiranja projekti s nepotpunom dokumentacijom dobivali prednost, odnosno da nas prešišaju bez da su dali žmigavac. Ministarstva su svjesna da većina nema gotovo projekte i sad će se spuštati kriteriji. Kao dio vladajuće većine inzistirat ću na tome da projekti koji su gotovi svakako moraju ići, istaknuo je Hrebak te se osvrnuo i na probleme sufinanciranja pojedinih projekata. 

- Primjerice, još uvijek ne znamo koliko će iznositi sufinanciranje za projekt Termi Bjelovar. U početku nam je bilo rečeno da će se takvi projekti financirati u stopostotnom iznosu, a sada su ti iznosi nešto smanjeni, ali ne znamo konkretno koliko. Želim istaknuti da ćemo mi ići u ovaj projekt dobijemo li sufinanciranje barem 65 posto, jer smo pripremili niz drugih projekata za koje očekujemo stopostotno financiranje. Tu su primjerice škola na sjeveru grada s pripadajućom sportskom dvoranom, dva vrtića, ili Državni arhiv, dodaje bjelovarski gradonačelnik.

Dario Hrebak/ Foto: Deni Marčinković

Na današnjem kolegiju razgovaralo se i o sufinanciranju Planova razvoja širokopojasne infrastrukture iz sredstava Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, kao i o šestim izmjenama i dopunama Prostornog plana Bjelovarsko-bilogorske županije. Kod uvođenja širokopojasnog Interneta također se događaju pojedini problemi, posebice na području Grada Garešnice, koji će se dodatnim razgovorima nastojati što prije riješiti.

Čak 17 ordinacija u gubitku

Kao što smo rekli, Dom zdravlja Bjelovarsko-bilogorske županije također se našao u problemu. Naime, prema riječima novog v.d. direktora Josipa Rajkovića, čak 17 od 38 ordinacija opće medicine glavarinom HZZO-a pokriva svega polovicu troška koji stvara. 

Josip Rajković/ Foto: Deni Marčinković

- Prema ugovoru o radu Dom zdravlja mora u cijelosti platiti medicinski tim, odnosno liječnika i medicinsku sestru. Zbog te razlike, na mjesečnoj bazi gubimo gotovo 300 tisuća kuna, što na godišnjoj razini predstavlja manjak veći od tri milijuna kuna. Jedan od naših prijedloga bio je da s HZZO-om pokušamo dogovoriti novi način ugovaranja zdravstvene zaštite, budući da je zadnji ugovor sklopljen 2014. godine, međutim najavljeno je da neće biti velikih promjena. Stoga je naš novi prijedlog da općine u kojima se nalazi tih 17 ordinacija sufinanciraju razliku koju Dom zdravlja mjesečno gubi, objasnio je Rajković.

Iako je zajednička želja da se niti jedna ordinacija ne ukida, konkretnih zaključaka po ovoj temi od strane načelnika nije bilo, ali su zato najavljeni dodatni sastanci, kao i reorganizacija samog Doma zdravlja. 

Zajedničko rješavanje problema

Unatoč iznesenim brojnim problemima, župan Marušić poručuju da je zadovoljan što su se svi načelnici i gradonačelnici odazvali današnjem sastanku.

Na sastanku su bili prisutni i saborski zastupnici Vladimir Bilek i Miro Totgergeli/ Foto: Deni Marčinković

- Otvorili smo brojna pitanja, poput povlačenja europskog novca, uvođenja Interneta u ruralna područja te rješavanje problemima primarne zdravstvene zaštite. Zajedničkim dogovorima smatram da se većina njih može riješiti, ali ne preko noći. Također, ti problemi ne muče samo našu županiju, već su prisutni u cijeloj državi. Nastavit ćemo provoditi županijske mjere, posebno kada je riječ o zdravstvenoj zaštiti, pa tako od iduće godine planiramo povećati stipendije studentima medicine, s tisuću na tri tisuće kuna, zaključio je župan Marko Marušić dodavši da se do kraja godine očekuje još jedan kolegij.