VIKEND TERAPIJA Kolika je cijena zdravlja? Valuta zvana stres

MojPortal.hr subotom će objavljivati tekstove magistre psihologije Ivane Marin o temama iz njezine struke. Psihologinja Ivana Marin inače je vlasnica Psiholistika iz Pakraca, a cilj njezinih stručnih tekstova je - pomoći ljudima.

-------

U zdravom tijelu zdrav duh. Svima je dobro poznata poslovica koja opisuje kakve posljedice na tijelo i psihu ima dobra briga o sebi. No, kako to obično biva, zbog zaokupljenosti svakodnevnim obavezama i života na autopilotu, na to često zaboravimo i sebe stavimo na zadnje mjesto. Ova misao nam sine tek kad sjednemo u čekaonicu kod liječnika, čekajući da nam ispred posljedice stresa stavi određenu MKB dijagnozu.

Što je stres i zašto tako reagiramo na njega?

Uobičajena definicija koju ćete naći u literaturi kaže da je stres prirodna reakcija na vanjske ili unutarnje pritiske, odnosno stresore koji prijete narušavanjem homeostaze organizma. Laički prevedeno, stres je normalna reakcija na nenormalne uvjete koji izazivaju određene reakcije kako bi se organizam nosio s narušenom homeostazom. Ovaj put, zaobići ćemo priču o kortizolu i adrenalinu kao hormonima koji upravljaju našom reakcijom na stres, te ćemo se zaustaviti kod dijela koji kaže da naš odgovor na stresnu situaciju ovisi o genetskim čimbenicima, načinu kako ju percipiramo i doživljavamo te prijašnjem iskustvu, odnosno psihološkoj otpornosti. Istraživanja su pokazala da stres ima i izravan utjecaj na pojavu psihosomatskih bolesti.

Foto: Freepik

S obzirom da se danas više priča o važnosti mentalnog zdravlja, češće se spominje kako životni stil utječe na doživljaj stresa. Prehrana koja se sastoji većinom od visokoprocesirane hrane, prevelika izloženost ekranima i plavom svjetlu, loša kvaliteta sna, različite ovisnosti potaknute potrebom za novim šutom dopamina i nedovoljno vremena da se tijelo oporavi od prethodnog stresa, često će odvesti organizam u neku kroničnu ili autoimunu bolest. Osim toga, tijelo pamti ono što um potiskuje, pa kad cijeloj jednadžbi dodamo još i tu varijablu, situacija postaje ozbiljna i zahtijeva naše buđenje prije odlaska u liječničku ambulantu.

Psihološka otpornost kao izlaz

Ipak postoji način kako utjecati na doživljaj svakodnevnog stresa i pomoći sebi da se lakše nosimo s teškim situacijama. Psihološka otpornost je naša mogućnost da se uspješno nosimo s životnim krizama, odnosno njima se prilagodimo i tako se zaštitimo od negativnih posljedica. Da bismo ju ojačali, prvo trebamo promijeniti način kako se suočavamo sa stresom.

Foto: Freepik

Živimo li u uvjerenju da nemamo kontrolu nad svojim životom i da su drugi odgovorni za nas, bit će dosta teško promijeniti taj stav. Psihološka otpornost se gradi kroz proces unaprjeđivanja vještina komunikacije, promjena uvjerenja o sebi kao osobi koja se može promijeniti i učenje preuzimanja odgovornosti za vlastite osjećaje. Ona nas potiče da iz pasivnih promatrača vlastitog života prijeđemo u aktivne igrače. Nadalje, način na koji ćemo percipirati tešku situaciju i odnose s ljudima koji nas okružuju, uvelike će utjecati na to kako ćemo doživjeti stres. Sve su to čimbenici koji od nas očekuju aktivno zauzimanje za sebe, unutarnju promjenu uvjerenja i učenje kako se emocionalno izregulirati.

Kako potaknuti psihološku otpornost?

Istraživanja pokazuju da psihološki otpornije osobe imaju izražen unutarnji lokus kontrole, što znači da smatraju kako oni upravljaju svojim životom više nego što na to utječu vanjske okolnosti. Nadalje, za uspješno nošenje sa stresom uvelike utječu kvalitetni odnosi i percepcija drugih kao osoba u koje možemo imati povjerenja.

Foto: Freepik

Jedan od važnih segmenata poticanja psihološke otpornosti jest kognitivno restrukturiranje misli i situacija. Umjesto ‘’još jednog problema’’, možemo se hvatati u koštac s ‘’novim izazovom’’. Zamijeniti ‘’zašto se ovo događa baš meni’’ s mišlju ‘’što iz ovog mogu naučiti?’’ Osvijestiti da crno bijelo razmišljanje vodi katastrofiziranju i da su ‘’nikad’’ i‘’uvijek’’ u realitetu zapravo ‘’ponekad’’. Najvažniji, a ujedno i najteži dio čini rad na sebi, na kontroli vlastitih emocija, razumijevanju sebe i iscjeljenju onog dijela sebe koji je bio iznevjeren i traumatiziran. Da, taj put jest najteži, ali kasnije donosi najveći mir u život. I dakako, čuva nas od liječničkih čekaonica.

Literatura za preporuku: Gabor Mate – Mit o normalnom

--------

Ivana Marin rođena je u Pakracu. Nakon srednjoškolskog gimnazijskog obrazovanja, upisuje Studij psihologije na Filozofskom fakultetu u Osijeku. Poslije diplome, nije bilo druge opcije nego vratiti se nazad u voljeni Pakrac i započeti karijerni put. Zadnjih deset godina u psihološkoj struci vodilo ju je u različita područja interesa od palijativne skrbi, nastavničke djelatnosti do rada s veteranskom populacijom i članovima njihovih obitelji. Krajnji interes koji se pojavio zadnjih par godina bio je rad s traumom.

Dobijte informaciju odmah, zapratite nas na Facebooku i TikToku!