Što nam se događa s tijelom ako ribu jedemo dva puta tjedno? Čudesan proces...

Iako je Hrvatska država s jednim od najljepših mora na svijetu, gdje ribe ne nedostaje, Hrvati i dalje rijetko uvrštavaju morske plodove u svoju prehranu. Konzumacija ribe među hrvatskim stanovništvom je vrlo niska u odnosu na europske standarde. Prema podacima EUMOFA (Europskog tržišnog opservatorija za proizvode ribarstva i akvakulture) iz 2019. godine, hrvatski prosjek konzumacije ribe iznosi 20,02 kilograma po stanovniku godišnje, dok je europski standard daleko viši te iznosi 46,20 kilograma godišnje po glavi stanovnika. 

Plava riba

Kako bi se očuvalo zdravlje, preporuča se konzumirati ribu barem dva puta tjedno, u porciji po 170 grama. Proteini iz ribe lakše su probavljivi i bolje se iskorištavaju u organizmu u odnosu na proteine iz mesa ili mlijeka. Jedna porcija tjedno trebala bi biti plava, odnosno "masna" riba poput lososa, tune, skuše, srdele ili haringe, zbog visokog sadržaja esencijalnih, omega 3 masnih kiselina. 

Naše tijelo ne može samo proizvoditi omega-3 masti koje su nužne za očuvanje zdravlja pa ih moramo unositi u tijelo, najbolje s ribom/Foto: Srećko Niketić/CROPIX

Esencijalne masne kiseline neophodne su za naše zdravlja, a s obzirom da ih nije moguće sintetizirati u organizmu, potrebno ih je unijeti hranom. O utjecaju omega-3 masnih kiselina na zdravlje ljudi zna se puno. Brojne znanstvene studije potvrdile su da unos omega-3 masnih kiselina dovodi do smanjenja razine kolesterola u krvi i time direktno utječe na regulaciju krvnog tlaka. Također, bitno je protuupalno djelovanje omega-3 masnih kiselina. Pokazalo se da one smanjuju rast karcinogenih stanice i njihovu pokretljivost, pa time pridonose prevenciji raka dojke, prostate i debelog crijeva.

Narušena ravnoteža

Osim omega-3 masnih kiselina, bitne su i omega-6 masne kiseline koje uglavnom dolaze iz biljnih masnoća. U organizmu je izuzetno važna ravnoteža između omega-3 i omega-6 masnih kiselina. S obzirom na smanjenu konzumaciju ribe, a time i smanjen unos omega-3 masnih kiselina, ravnoteža je narušena. Suvremeni način života uz učestalu konzumaciju prerađenih namirnica poput margarina, biljnih ulja i prerađenih žitarica doveli su do visokog porasta razine omega-6 masnih kiselina u organizmu. Smatra se da je u većini razvijenih zemalja omjer omega-3 i omega-6 masnih kiselina 1:20. Takav disbalans može dovesti do razvoja raznih upalnih procesa u organizmu te razvitka bolesti. Omjer omega-3 i omega-6 masnih kiselina trebao bi, prema standardima, biti 1:4. 

Foto: Srecko Niketić/CROPIX

Uz redovitu konzumaciju ribe, unosimo i organizmu nužne omega-3 masne kiseline, koje dovode do smanjenja rizika od razvoja autoimunih, kardiovaskularnih i drugih kroničnih oboljenja te potiču razvoj i funkciju mozga. Trudnice, dojilje, djeca i srčani bolesnici imaju povećane potrebe za omega-3 masnim kiselinama te ih je, ako nisu dovoljno zastupljeni u prehrani, potrebno nadomjestiti kvalitetnim dodatkom.

ZA ONE KOJI ŽELE ZNATI VIŠE: 

Prosjek konzumacije ribe u Hrvatskoj.

Vranešić Bender, D. (2011) Omega-3 masne kiseline – svojstva i djelovanje, Medix. 92/93, 234-240.

Karolyi, D. (2007) Polinezasićene masne kiseline u prehrani i zdravlju ljudi, Meso. 9, 151-158