Pitate se kako zadržati prirodnu ljepotu lica? Odgovor je, zapravo, jako blizu vas...

Životinje kao i ljudi prirodno su privučene ljepotom, koja se može definirati simetrijom ili zdravljem. 

Svi znamo da ne bismo trebali suditi o ljudima prema njihovom izgledu. Ljepota je, kažu, u nečem duboko ispod kože. Štoviše, nečiji izgled ne govori nam ništa o tome koliko su ljubazni koliko pouzdani ili bilo što drugo o njihovoj osobnosti. No, teško je zanemariti način na koji osoba izgleda. Nešto u privlačnim ljudima tjera nas da ih želimo gledati. Ne možemo odvojiti pogled od zgodnog glumca, glumice ili modela. Kao takva, ljepota ima moć nad nama. Ali što je zapravo ljepota?

Ne postoji jednostavan odgovor. Istraživači su, međutim, počeli ispitivati ​​kako ljepota utječe na ponašanje ljudi i životinja. Ovim su radom otkrili neke značajke koje pojedinca čine privlačnim drugima.

Ljepota ženskog tijela je bila opsesija i inspiracija kiparima, slikarima i pjesnicima kroz stoljeća. Sada znamo da je vjerojatnije da lijepo lice pripada zdravijoj osobi i da ga je našem mozgu jednostavnije obraditi.

Lijepo je prirodno

Priroda je čudesna, a mi liječnici koji se bavimo estetikom smo uspješni samo kada je dovoljno dobro možemo oponašati. Prirodu ne možemo nadmašiti, niti nešto ljepše kreirati. Zašto se onda događa da u posljednje vrijeme to pokušavamo? 

U estetici često mislimo da je veće ljepše i bolje. Zaboravljamo onu staru da je manje zaista ponekad više i puno puta se to u radovima pokazalo. Ljudsko lice raste i razvija se od dječje dobi. Kada pratite taj rast i razvoj, shvaćate izvanrednost procesa. 

Biolozi su se stoljećima pitali zašto je svako lice drugačijeg izgleda.  Tek 1953. Crick i Watson su otkrili uzrok u dvostrukoj uzvojnici. Od otkrića DNA nije još prošlo niti 100 godina, a ljepota lica i dalje nas zaokuplja, te i dalje tražimo razloge onog „manje lijepog“. Tim nepravilnostima u rastu i razvoju lica danas se bavi ortodoncija, te se u svijetu razvija epigenetska stomatologija. 

Što je epigenetska stomatologija?

Epigenetika je pojam koji se odnosi na bilo koju vrstu utjecaja na okoliš koji ne dopušta vašim genima da se potpuno izraze. Konkretno, u stomatologiji promatramo razvoj srednjeg dijela lica i kako epigenetika negativno utječe na ovo područje razvoja tijekom rasta u djetinjstvu. Epigenetika se javlja kada okolina negativno utječe na genetski ishod do željene ekspresije gena. U osnovi, vaši geni ne mogu doći do svog punog potencijala jer je nešto u vašem okruženju utjecalo na način na koji rastete.

Lice razvija cijelog života i tako se mijenja / Foto: Privatni album

Faktori okoliša koji negativno utječu na vaš rast mogu biti alergije na hranu, kućne ljubimce ili čak samo život u industrijaliziranom društvu. Svi ti čimbenici čine nas vjerojatnijima da dišemo na usta, a ne na nos kako je priroda namjeravala. Kada dišemo na usta, nemamo pravilan razvoj lica.

Što čini lijepo lice?

Znanstvenici istražuju i kriterije ljepote. Oni smatraju da su lica koja smatramo privlačnima simetrična. Atraktivna lica također su prosječna.

Na simetričnom licu lijeva i desna strana sliče jedna na drugu. Nisu savršene zrcalne slike. Ali naše oči čitaju lica sa sličnim razmjerima s obje strane kao simetrična.

"Lica ljudi obično se samo suptilno razlikuju po simetriji", kaže Anthony Little, psiholog na Sveučilištu Stirling u Škotskoj. Svima je lice pomalo asimetrično, ali na različite načine, kaže. Na kraju, mnoga od ovih lica izgledaju simetrično. “Dakle”, objašnjava, “simetrija nam izgleda normalno. I onda nam se sviđa. "

Stručnjaci u Dental Studiju La Dental znaju se pobrinuti za ljepotu vašeg lica.../Foto: La Dental

Prosječna lica su matematički prosjek (ili srednja vrijednost) osobina većine ljudi. I, općenito, ljudima su takva lica prilično privlačna.

"Prosječnost uključuje sve vrste čimbenika", kaže Little. "Kao što su veličina crta vašeg lica i njihov raspored."

Raznolikost u genima

Na primjer, udaljenost između središta ženskih očiju utječe na to smatra li se lijepom. Ljudi je smatraju najatraktivnijom kad je ta udaljenost nešto manje od polovice širine lica. Istraživači s Kalifornijskog sveučilišta, San Diega i Sveučilišta Toronto u Kanadi otkrili su taj omjer. Otkrili su da je jednako važna udaljenost između ženskih očiju i usta. Trebala bi biti nešto više od jedne trećine visine njezina lica. Obje te udaljenosti odgovaraju prosjeku stanovništva ili su mu blizu.

Istraživanja pokazuju da ljudi sa simetričnijim licem ne izgledaju samo lijepo. Također su skloniji biti zdraviji od asimetričnih ljudi. Geni daju upute za rad stanice. Svi ljudi imaju isti broj gena. No, ljudi s prosječnijim licima imaju tendenciju imati veću raznolikost u genima s kojima su rođeni. A to, pokazalo je istraživanje, može dovesti do jačeg imunološkog sustava i boljeg zdravlja.

Možda smo rođeni sa sklonošću prosječnosti jer nam to govori nešto o drugim ljudima. Na primjer, može nam pomoći u pronalaženju zdravih partnera. 

Znanstvenici su davno otkrili da ljudi pokazuju naklonost onima s lijepim licem. Atraktivni ljudi češće će se zaposliti. Zarađuju više od svojih manje atraktivnih suradnika. Čak smo skloni misliti da su privlačni ljudi pametniji i ljubazniji od manje privlačnih ljudi.

Kako lice stari?

Saznali smo i da se lice razvija cijelog života i tako se mijenja. U određenim dijelovima lica gubimo kost tijekom života. Meka tkiva zbog gravitacije padaju. Taj proces doživljavamo kao starenje. 

Kako starimo, naša koža se stanji i gubi elastičnost. Postaje rastegnuta i ne može kompenzirati kada se dublje strukture počnu spuštati. To dovodi do finih linija i promjena teksture. Mast se počinje smanjivati, osobito u sljepoočnicama, čelu i na jagodicama. Gravitacija povlači ove prorijeđene masne jastučiće i počinjemo primjećivati ​​istaknutije linije osmijeha, čeljusti i ranu dvostruku bradu. No još je impresivnija od ovih promjena na koži i masnoći količina gubitka kostiju koja prati starenje.

Nakon 35 godina smanjuje se broj stanica za regeneraciju kosti na licu. Postupno se kost oko naših očiju širi, što dovodi do udubljenja oka i spljoštenih obraza. Zatim se kosti središnjeg lica i čeljusti degradiraju dok se okreću natrag i prema dolje. Zajedno, te promjene rezultiraju smanjenom kosti na kojoj sjede masnoća i koža. Naša tkiva postaju prevelika za kost, a bore i nabori postaju sve izraženiji. S vremenom lica počinju nalikovati razmjerima bebinog lica. Jeste li se ikada zapitali zašto bebe imaju viseće obraze? To je zato što imaju previše kože i masnoće u odnosu na kosti lica. S vremenom izrastamo u ta meka tkiva, a proporcije se idealiziraju u 20 -ima. Zatim, kad počnemo gubiti kost u sljedećem desetljeću, linije osmijeha se produbljuju.

Znanstvenici su davno otkrili da ljudi pokazuju naklonost onima s lijepim licem / Foto: Privatni album

Danas se zato u estetici lica nakon 35. godine, a taj svjetski trend slijedi i bjelovarski Dental studio La Dental, prvo koriste minimalni zahvati kako bi se ublažili proces starenja. Jedni od najčešćih su hijaluronski fileri i botoks. Fileri mogu nadoknaditi punoću, ne samo mekim tkivima poput usana, već i kosti. Zato razlikujemo različite gustoće filera, načine primjene ali i opasne zone, zbog čega je važno da ih primjenjuju liječnici koji posjeduju znanja anatomije. Fileri se ne preporučuju osobama s autoimunim bolestima. Botoks (Vistabel) je pročišćen protein bakterije Clostridium botulinum. Kada se aplicira na pravim mjestima u malim količinama potpuno je siguran. Vistabel je neuromodulator koji opušta pojedine mišiće a time i kožu iznad njih. Kada je Vistabel korišten u pravoj koncentraciji zadržat će mimiku lica i ekspresiju emocija-osim ljutnje. Vistabel daje lijep, ženstven i otvoren pogled.

Zaključno, možda jedan od najvećih izazova u današnjoj estetskoj medicini s eksponencijalnim rastom proizvoda je zadržati prirodne kriterije ljepote kako bi starili dostojanstveno i osjećali se ugodno u svojoj koži.