"Neka hrana bude tvoj lijek, a tvoj lijek neka bude tvoja hrana"
kolumnist
komunalije
Svjetski Dan hrane obilježen je jučer, 16. listopada. Tradicionalno se obilježava od 1979. godine, kao datum na koji je 1945. godine, u sklopu Ujedinjenih naroda (UN) osnovana Organizacija za prehranu i poljoprivredu. Svjetski dan hrane uvijek je posvećen je nekom od aktualnih problema vezanih za hranu i prehranu u svijetu, a tema ove godine bila je: “Naši postupci su naša budućnost. Bolja proizvodnja, bolja prehrana, bolje okruženje i bolji život.”
Zapisi starih Egipćana
“Hrana je preduvjet ljudskog opstanka i blagostanja te temeljna ljudska potreba'' bila je glavna misao prilikom osnutka svjetskog dana hrane. Još su drevni Egipćani spoznali koliki utjecaj optimalna prehrana ima za zdravlje, a sam dokaz o tome su slikovni zapisi koji potječu iz 5000. g. prije Krista. Egipćani su smatrali da je med jedan od najdjelotvornijih lijekova te su ga koristili za zacjeljivanje rana i liječenje raznih infekcija.
Jedna od najpoznatijih uzrečica vezanih za hranu je svakako “Neka hrana bude tvoj lijek, a tvoj lijek neka bude tvoja hrana.” koju je izrekao Hipokrat. Prema Hipokratovim djelima saznajemo da su već liječnici 5. stoljeća prije Krista prepoznali pozitivan učinak uravnotežene prehrane na zdravlje ljudi te koristili hranu u terapijske svrhe. Hipokrat je smatrao da je hrana lijek jer ona utječe na probavu, a probavni sustav izuzetno je važan u održavanju zdravlja osobe.
O povoljnom djelovanju hrane na ljudski organizam postoje brojni zapisi tijekom povijesti. Grci su koristili češnjak u terapijske svrhe za opuštanje krvnih žila i diuretski učinak.
Češnjak su također smatrali lijekom protiv epilepsije i nesanice. Indijski narodi u jogurtu su pronašli spas za probavne probleme te su smatrali da svakodnevna konzumacija jogurta dovodi do dugovječnosti.
Lokalno uzgojene namirnice
Razvojem društva i tehnologije došlo je do drugačijeg pogleda na hranu te masovne produkcije i izvoza. Na hranu se prestalo gledati kao na lijek i ona je postala izvor zarade bogatim društvenim krugovima. Procesima konzerviranja, koncentracije, ekstrakcije i slično, hrana je dobila na trajnosti, a na moguće gubitke nutritivnog sastava nije se obraćala pažnja.
U današnje vrijeme sve više ljudi shvaća nužnost održive prehrane te se trude bacati što manje hrane, a jesti što raznovrsnije i nutritivno bogatije. Mnogi su krenuli kupovati svježe, lokalno uzgojene namirnice, uz izbjegavanje procesirane hrane. Budućnost hrane i prehrane u našim je rukama. Nova tehnološka rješenja pomažu modernoj poljoprivredi, ali na samu održivost prehrane utječe način na koji proizvodimo, konzumiramo i trošimo hranu. Prema tome, svakodnevno razmišljajte o tome na koji način vaš odabir hrane utječe na ekosustav oko vas, ali i na globalnoj razini. Radije birajte sezonsku hranu iz lokalnog uzgoja, provjerene kvalitete i daleko najbogatijeg nutritivnog sastava.