Kardiovaskularne bolesti, dijabetes i pretilost možemo spriječiti zdravim životnim navikama
kolumnist
komunalije
Vezane vijesti
Ubrzani način života, često upotpunjen stresom, proteklih je godina utjecao na povećanje broja oboljelih od kardiovaskularnih bolesti. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije kardiovaskularne bolesti i dalje su najčešći uzrok smrtnosti u svijetu. U zemljama EU kod osoba mlađih od 65 godina kardiovaskularne bolesti drugi su po redu uzrok smrti u oba spola - odgovorne su za 16 posto preuranjenih smrti kod žena te 24 posto kod muškaraca.
Načini prevencije
S ciljem osvješćivanja populacije o kardiovaskularnim bolestima i smanjenja broja oboljelih te prevencije različitih bolesti srca i krvnih žila, svake se godine obilježava Svjetski dan srca. Ovogodišnja tema je „Use heart for every heart“, a mi smo o načinima prevencije kardiovaskularnih bolesti i razvijanju zdravih životnih navika porazgovarali s nutricionisticom Poliklinike Arcadia, Mijom Duvnjak i ravnateljicom ove daruvarske poliklinike, Biljanom Ignatovskom.
Većina smrtnih slučajeva uslijed kardiovaskularnih bolesti uzrokovana je čimbenicima rizika kao što su visoki krvni tlak, visoki kolesterol, pretilost ili dijabetes, koji se u velikoj mjeri mogu spriječiti ili držati pod nadzorom zdravom prehranom, redovitom tjelovježbom i izbjegavanjem duhana. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, čak 80 posto svih srčanih i moždanih udara može se spriječiti. Najčešće kardiovaskularne bolesti su koronarne bolesti srca, primjerice infarkt srca, te cerebrovaskularne bolesti poput moždanog udara. Međutim, one su poznate i kao bolesti čiji se razvoj može prevenirati.
„Kardiovaskularne bolesti danas možemo predvidjeti, faktori koji na to ukazuju su debljina, pušenje, manjak fizičke aktivnosti, povišeni krvni tlak i masnoće u krvi. Prevencija takvih bolesti sastoji se od pravilne prehrane, redovite fizičke aktivnosti, nepušenja. U kontroliranim studijama dokazano je da unos određene vrste hrane utječe na kardiovaskularno zdravlje. Konzumacija voća i povrća, ekstra djevičanskoga maslinova ulja, orašastih plodova i mahunarki, umjerena konzumacija ribe i morskih plodova, čaja te male količine alkohola pokazale su se korisnima u redukciji kardiovaskularnog rizika. Umjerena i pravilna prehrana jedan je od najvažnijih čimbenika na koji možemo utjecati kako bismo znatno smanjili rizik od nastanka bolesti srca i krvnih žila“, ispričala je nutricionistica u Poliklinici Arcadia, Mia Duvnjak.
Liječenje kardiovaskularnih bolesti može se razlikovati ovisno o stanju, ali svaki tip liječenja uključuje promjenu životnih navika, prvenstveno prehrane. Mnogima je na tom putu potrebna stručna pomoć prilikom izrade plana prehrane, savjetovanje, ali i podrška te motivacija. Istraživanja prehrambenih navika na mediteranskom području pokazala su kako je stopa oboljenja kod osoba koje konzumiraju mediteranski način prehrane niža te kako ovaj način prehrane može djelovati kao preventiva od srčanog i moždanog udara.
„Mediteranska prehrana je uravnotežena pravilna prehrana, a obiluje i omega 3 masnim kiselinama koje djeluju zaštitno na kardiovaskularnih sustav. Pravilnom prehranom možemo reducirati tjelesnu masu, regulirati povišen krvni tlak i masnoće u krvi dovesti unutar granica preporučenog referentnog intervala. Regulirajući ova tri faktora značajno smanjujemo rizik od kardiovaskularnih oboljenja“, podsjeća Duvnjak.
Zdrava prehrana može učini čuda
Kompletno zdravstveno stanje, teška oboljenja poput bolesti kardiovaskularnog sustava ili dijabetesa moguće je liječiti, a kontinuiranim radom, upornošću i disciplinom, uz stručnjake koji će pacijentima biti uvijek na raspolaganju, rezultati neće izostati. Svjesna velikih mogućnosti koje zdrava prehrana nudi pojedincu, ravnateljica Poliklinike Arcadia, doktorica Biljana Ignatovska, specijalistica radiologije, u poslovanje svoje poliklinike uvela je i nutricionističke usluge. Te usluge uključuju različite liječničke preglede, nutricionističko i liječničko vodstvo, individualan pristup svakom pacijentu, dugoročan plan prehrane, a u ponudi su i posebno koncipirani paketi za liječenje dijabetesa.
„Danas, kada sve više ljudi boluje od različitih bolesti čiji se razvoj može spriječiti uravnoteženom prehranom, smatrali smo kako je cjelovit pristup liječenju prva stepenica na putu prema zdravlju“, objašnjava ravnateljica Poliklinike Arcadia, doktorica Biljana Ignatovska.
Pozitivnih primjera liječenja bolesti uz nutricionizam u ovoj daruvarskoj poliklinici ne nedostaje.
„Našim metodama liječenja uspjeli smo sniziti masnoće u krvi i krvni tlak kao i tjelesnu masu, time se smanjio sam rizik od kardiovaskularnog oboljenja. Svakim slučajem kojim se ova tri parametra dovedu u normalu smatra se da je smanjen rizik od kardiovaskularnih oboljenja. Naše liječenje svakako uključuje obradu anamneze, antropometrijsko mjerenje, analizu tjelesnog sastava uključujući udio masnog tkiva, udio visceralne masnoće na području trbuha, metaboličku starost, udio mišićne mase te udio vode i koštane mase. Vršimo i obradu dnevnih navika te analizu kompletne dosadašnje prehrane, zatim dogovaramo strategiju i radimo plan, a svaka dva do tri dana provodimo kontrolu dok ne dođemo do željenih rezultata“, dodaje nutricionistica Mia koja je i sama uz uravnoteženu prehranu izliječila dijabetes.
„Budući da obje imamo osobno iskustvo s vlastitim dijagnozama, a promjenom životnih navika uspjele smo ili ublažiti ili potpuno izliječiti bolesti. To nam iskustvo iz prve ruke, uz znanje i usavršavanje, donosi najveću prednost i rezultate u liječenju. S druge strane, prednost je što se i same možemo uvjeriti u dobre rezultate liječenja i izlječenja naših pacijenata“, istaknula je doktorica Ignatovska.
Njega tijela
Naposljetku, sve što konzumiramo čini nas ovakvima kakvi jesmo. Prehrana je naš osnovni gradivni materijal, naše gorivo, a poneki smatraju čak i naša emocija.
„Ukoliko svoje tijelo njegujemo, dajemo mu nutritivno bogatu hranu, zdrave masnoće, mnoštvo raznih antioksidansa, vitamina i minerala, tada će naše tijelo biti spremnije na izazove s kojima se svakodnevno susrećemo. Zdravi obrok može ukusan, brzo pripremljen, čak brže od standardnog fast fooda i jeftin. Postoji izreka “tijelo pamti”. Zdrava i pravilna prehrana uz fizičku aktivnost donose brojne benefite, smatram da je mudro na taj način uložiti u vlastito zdravlje i budućnost“, zaključila je nutricionistica Mia Duvnjak.