Je li "organski" stvarno oznaka za "bolje" i "zdravije"?

U današnje vrijeme na policama brojih trgovina nalaze se police predodređene za ekološke, tj. organske proizvode. Svakim danom na tim policama možemo pronaći sve više proizvoda, no što točno predstavlja organski tj. bio oznaka? 

Što oznaka „organski“ znači?

Oznaka „eko“, „bio“ ili „organska hrana“ zapravo znače isto. Pod pojmom organska hrana podrazumijeva se hrana koja je uzgojena na prirodan način, odnosno bez dodatka gnojiva, pesticida i hrana koja nije GMO*. Za organsku hranu postoje posebni standardi o uzgoju biljaka i životinja te upotrebu kemikalija kako bi učinak takve proizvodnje na okoliš bio što manji.

Kako bi neka hrana dobila certifikat organske namirnice, za uzgoj kultura biljaka ne smiju se upotrebljavati sintetski pesticidi i umjetna gnojiva te hormoni rasta kod uzgoja životinja. Također, organskim uzgojem životinje moraju imati omogućeno slobodno kretanje na otvorenom prostoru te je organski uzgojene životinje potrebno hraniti organskom hranom.

Uzevši u obzir način na koji se organska hrana prozvodi te smanjen štetan učinak na okoliš, u odnosu na konvencionalnu proizvodnju hrane, jasno je zašto je cijena organske hrane viša. Mnogi biraju organsku hranu iz brige za vlastito zdravlje i s percepcijom da je organska hrana zdravija i nutritivno bogatija u odnosu na konvencionalnu hranu. 

Zamislite se u situaciji da pred sobom u dućanu imate dvije vrste jabuka. Jedna je označena kao organski proizvod, a druga nije. Međutim, obje vrste jabuka su lijepe crvene boje i izgledaju ukusno. Koju biste odabrali?

Isplati li se kupovati „eko“ hranu?

Je li istina da ćemo konzumacijom organski uzgojene hrane biti zdraviji u odnosu na ostatak populacije? Je li „eko“ hrana zaista nutritivno bogatija u odnosu na hranu uzgojenu konvencionalnim načinom?

Postoji nekolicina istraživanja koja su ukazala da uistinu ima razlika u nutritivnom sastavu organski uzgojene hrane i one koja je uzgojena konvencionalnim načinom. Glavna utvrđena razlika je u razini fosfora i nitrata. Organski uzgojena hrana uglavnom sadrži nižu razinu fosfora u svom sastavu, prvenstveno zbog toga što se u njenoj proizvodnji ne koriste pesticidi  i umjetna gnojiva (koji u sastavu imaju fosforne spojeve). Međutim, ta razlika u nutritivnom sastavu nije od kliničkog značaja za ljude. 

Nutritivni sastav kultura biljaka može se značajno razlikovati ovisno o vrsti tla na kojem se uzgaja, vremenu i samoj vrsti usjeva. Stoga je ponekad teško procijeniti postoje li zaista razlike između organski uzgojene hrane i konvencionalno uzgojene hrane.

Uzevši u obzir da su mišljenja stručnjaka još uvijek podijeljena o ovoj temi, potrebno je provesti više ujednačenih i standardiziranih istraživanja. 

Zaključak

Organska hrana dobar je izbor ukoliko želimo smanjiti izloženost pesticidima, umjetnim gnojivima i antibioticima koji su prisutni u hrani konveniconalnog uzgoja. Također, biranjem organske hrane smanjujemo i negativan učinak na okoliš, tj. pridonosimo očuvanju okoliša za buduće generacije. Međutim, prema trenutnim saznanjima, nema smisla davati dodatne novce u nadi da ćemo kroz organsku hranu unijeti značajno više količine mikronutrijenata, vitamina i minerala u organizam i time očuvati svoje zdravlje.

*GMO - Genetski modificirani organizmi, tj. organizmi čiji je genetski materijal izmijenjen korištenjem tehnika genetskog inženjerstva