Šumama diljem BBŽ-a već su zavladali krpelji: ''Pogoduje im blaga zima, pazite na sebe i ljubimce''

Još nismo zakoračili ni u veljaču, a šume i livade na Bilogori i u Moslavini pune su krpelja, javljaju ovih dana izletnici i vlasnici kućnih ljubimaca.

- Nakon jedne šetnje nasipom Bjelovacke, na psu sam pronašla desetak krpelja. Srećom, niti jedan ga nije ugrizao jer koristimo repelent, već su se ''razbježali'' po stanu pa smo ih skupljali i sve dezinficirali. Ogromni su, a nikada se prije nisu pojavljivali ovako rano – priča nam jedna Bjelovarčanka.

Zaštitite se

Da su krpelji zaista stigli, potvrđuju i u Zavodu za javno zdravstvo Bjelovarsko-bilogorske županije.

- Period najveće aktivnosti krpelja su topliji mjeseci u godini, uglavnom od od travnja do listopada. Ixodes ricinus  odnosno šumski krpelj preferira temperaturu zraka od 5 do 20  stupnjeva Celzijevih te vlažnost zraka preko 50 posto stoga blage zime i toplo proljeće rezultiraju ranom aktivnošću krpelja – tumači dr. Nikolina Obran, epidemiologinja pri županijskom Zavodu za javno zdravstvo.

Stoga bi svi koji ovih dana krenu u šumu na umu trebali imati odgovarajuće mjere zaštite.

Noćna mora svih izletnika i vlasnika pasa/Foto: Unsplash

-Svakako valja odjenuti odjeću prikladnu za boravak u prirodi  koja je svijetle boje, dugih rukava i dugih nogavica uvučenih u hlače. I obuća treba biti prikladna, najbolje je nositi čizme ili visoke zatvorene cipele. Nadalje, hodajte obilježenim i očišćenim stazama, izbjegavajte provlačenje kroz visoku travu ili grmlje, izbjegavajte ležanje na travi i ostavljanje odjeće na grmlju ili travi – savjetuje dr. Obran.

Nanesite repelente

K tome, na izložene dijelove tijela, ali i na odjeću potrebno je nanijeti repelent za odbijanje krpelja, a nakon povratka iz prirode presvući odjeću te ju istresti i pregledati, kao i pregledati čitavo tijelo.

- Posebno valja obratiti pozornost na dijelove tijela s nježnijom kožom – iza uha, zatiljak, vrat, prepone, dojke, pazuhe, područje iza koljena i pupak. Ako je došlo su ugriza, potrebno je pažljivo ukloniti eventualne krpelje što prije, koristeći pažljivi uporni vlak pincetom koju ste prebrisali antiseptikom. Krpelja ne zakretati niti premazivati. Mjesto ugriza potrebno je dezinficirati – kaže doktorica Obran.

Ova upozorenja nisu bezazlena jer krpelji mogu prenijeti ozbiljne, potencijalno smrtnonosne bolesti. U Hrvatskoj se od bolesti koje prenose krpelji najčešće pojavljuju lajmska bolest i krpeljni meningoencefalitis.

- Krpeljni meningoencefalitis je bolest uzrokovana virusom krpeljnog meningoencefalitisa. Inkubacija bolesti je 7 do 14 dana, a bolest ima bifazičan tijek. Prvi stadij bolesti karakteriziran je općim simptomima kao što su povišena temperatura, glavobolja, loše opće osjećanje. Kod manjeg broja zaraženih razvija se drugi stadij bolesti s ponovnim porastom temperature i znakovima infekcije središnjeg živčanog sustava – kaže dr. Obran.

U Zavodu za javno zdravstvo kažu kako krpeljima pogoduju tople zime/Foto: Slavica Trgovac Martan

Lajmsku bolest pak uzrokuje spiroheta Borrelia Burgdorferi. Inkubacija bolesti je 3 do 32 dana.

Dostupno cjepivo

- Na mjestu ugriza krpelja pojavljuje se crvenilo ovalnog ili okruglog oblika koje se polako širi, a u sredini postupno blijedi. Liječi se antibioticima, što je važno da se spriječe daljnji stadiji bolesti kao što su artritis te neurološke i kardijalne manifestacije - zaključuje dr. Obran.

Dobra vijest je i da je dostupno cjepivo protiv krpeljnog meningoencefalitisa, a cijepljenje se preporuča osobama pod povećanim rizikom – šumskim radnicima, vojnicima, lovcima, planinarima i izletnicima.

-Primarno se cijepi u tri doze – prve dvije doze u razmaku 1 do 3 mjeseca, a treća 5 do 12 mjeseci nakon druge doze. Prvo docjepljivanje je 3 godine nakon posljednje doze primarnog cijepljenja, a zatim svakih 3 do 5 godina. Cijepiti se mogu osobe od navršenih godinu dana života kaže dr. Obran, dodajući kako se cijepiti može u Zavodu za javno zdravstvo Bjelovarsko-bilogorske županije.

I kod kućnih ljubimaca, prvenstveno kod pasa, zaraženi krpelji mogu izazvati niz opasnih bolesti, kao što su piroplazmoza, lajmska bolest, anaplazmoza. Stoga je i nih prije odlaska u prirodi potrebno zaštiti ogrlicama, tabletama ili ampulama protiv nametnika.

Dobijte informaciju odmah, zapratite nas na Facebooku i TikToku!