Snježana Sabo: Turistička pozicija Daruvara je loša, ali sada i iz Sabora to možemo promijeniti
kolumnist
komunalije
Snježana Sabo svestrana je Daruvarčanka koja je tijekom radnog staža osjetila kako je to raditi u svijetu medija, u svijetu marketinga prodaje i proizvodnje, ali ima i veliko iskustvo u turističkom sektoru.
Također je i političarka, trenutno gradska vijećnica u Daruvaru s Kandidacijske liste grupe birača Vladimira Bileka. Oni koji je znaju odmah će vam reći da je riječ o osobi koja se ne libi reći svoje mišljenje izravno u lice i bez uljepšavanja. No, s njom ćete, kažu, uvijek znati na čemu ste.
Prije nekoliko dana izabrana je za vanjskog člana Odbora za turizam Hrvatskog sabora. Nije tamo slučajno završila jer je turizam područje za koje se slobodno može reći da je njezin teritorij. Naime, na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu završila je specijalistički program poduzetništvo u ekonomiji znanja - Zdravstveni turizam. Certificirani je interpretator kulturne baštine, licencirani je ciklovodič, zatim turistički vodič, ima položeno za voditelja turističke agencije, turističkog animatora, a jedno vrijeme vodila je i poslovanje hotela. Također se odlično služi mađarskim, češkim, ruskim i engleskim jezikom.
Postali ste vanjska članica Odbora za turizam pri Hrvatskom saboru. Kako je došlo do tog imenovanja?
- Bio je raspisan javni natječaj i na temelju razgovora kojeg smo vodili saborski zastupnik Vladimir Bilek, ali i Robert Janković budući da sam ja iz kvote Kluba nacionalnih manjina, došli smo do zaključka da bih na temelju dosadašnjeg životnog iskustva i edukacija koje sam prošla bila idealan kandidat za tu poziciju. Odradili smo natječajnu proceduru i čekali...
I dobili... Na koji način ćete kao vanjski član sudjelovati u radu Odbora za turizam?
- Vanjski članovi imaju pravo rasprave, mogu sudjelovati tako da iskomuniciram određene probleme, da predlažem, otvaram određena vrata i da budem na izvoru informacija prije svega vezano uz natječaje. Ako treba dogovoriti nekakav posjet ili odlazak u Zagreb. Neću biti na izvoru informacija samo u ovom Odboru nego ću biti umrežena i s ostalim odborima, ali i s ostalim saborskim tijelima i ministarstvima.
S ovim imenovanjem ojačala je pozicija Daruvara i okolice u Saboru koji je nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj. Možete li pojasniti zašto je to važno?
- Grad Daruvar je i u prošlom mandatu imao svog člana saborskog odbora za obitelj mlade i sport. Zahvaljujući tom članstvu uskoro se kreće u veliki projekt saniranja poznatog daruvarskog stadiona Sokol. Dakle, da nije bilo pravih informacija u pravo vrijeme i naših ljudi u Zagrebu, sasvim sigurno Daruvar ne bi mogao dobiti taj projekt.
Možemo li već sada govoriti o nekim konkretnim projektima i planovima lobiranja za projekte koji se tiču Daruvara i okolice?
- Definitivno smo svjesni loše pozicije kontinentalnog turizma, a tako i Daruvara jer je nedopustivo da Daruvar nije našao svoje mjesto u novoj brošuri Hrvatske turističke zajednice. Smatram to velikim propustom ljudi koji rade i vode lokalne turističke zajednice, jer mislim da su svi imali informacije, a da nitko nije reagirao. Daruvar je perjanica ovog dijela Hrvatske, posebno u tom zdravstvenom, ljekovitom turizmu, a nije se našao u cijeloj toj priči što je stvarno nedopustivo. Osim toga, priroda i mir kojeg ovdje imamo mogu privući ljude, a sami kontinent je prekrasan i ima jako puno kapaciteta. Mislim da će taj "morski lobi" sada malo slabije raditi, ha, ha!
Ponovno se vraćam na pitanje, imate li možda već neke konkretne projekte koje biste mogli progurati?
- To ćemo vidjeti u koordinaciji s Turističkom zajednicom Bjelovarsko-bilogorske županije budući da postoji namjera da na neki način rad lokalnih turističkih zajednica postane propusniji. Znači, da se brže reagira jer bez obzira na to što je korona vidimo da nitko ništa ne radi po pitanju promoviranja pa se stvara dojam kao da nemamo turističke zajednice nigdje osim u velikim centrima i možda pokojeg centra na moru koji znaju odraditi prekrasne kampanje. Moglo se puno toga odraditi u tom periodu, pripremiti projekte, kreirati nove priče. Treba vidjeti i što EU planira od natječaja otvoriti u novom proračunskom razdoblju, još nemamo dovoljno informacija da bismo znali što će EU financirati iako ovdje ne vidim da će male, lokalne sredine moći financijski podnijeti nekakve velike zahvate budući da je smanjen bespovratni udio novca iz EU, a povećao se udio financiranja od strane lokalnih jedinica. Znači da će opet oni koji imaju više novaca moći odraditi uspješniju priču, a ostalo će biti na lokalnim mogućnostima.
Što bi Daruvar i okolica trebali uzdignuti kao dio turističke ponude koja je možda zapostavljena ili nedovoljno iskorištena?
- U posljednje vrijeme se puno priča o novom modelu hrvatskog turizma, svojevrsnom restartu koji svima treba. Znači, napuštanje masovnog turizma i prestanak držanja za "sunce, more i pijesak". A mi, ovdje na kontinentu, ni sami ne znamo što nudimo tim turistima budući da nismo radili ciljane ponude. Ni mi sami u Daruvaru zapravo ne znamo tko je turist grada Daruvara jer imamo samo gole statističke podatke o broju dolazaka i broju noćenja, ali iz tih se podataka ne vidi tko je taj gost, koji je njegov profil. Znači, prvo bi se trebalo napraviti ozbiljno istraživanje koje ne bi trebalo biti skupo jer svaki od iznajmljivača zna profil svojih gostiju. Može se u određenim smjerovima odraditi ciljana ponuda, segmentacija tržišta i sukladno tome određivati nove priče i nove pristupe turizmu. Ono što ovdje nedostaje, a to i sami ljudi kažu, jest jedna naša autohtona priča koju Daruvar ima, a koju mi nismo ispričali.
Primjerice?
- Nešto što je vezano uz češko naslijeđe i naslijeđe nacionalnih manjina koje ovdje žive i mogu ispričati svoju priču od dolaska pa do utjecaja koje su imali na razvoj ovog kraja i njihovog sadašnjeg života na području grada Daruvara. Ali i cijela županija ima doista zanimljivih priča pogotovo u tom gastronomskom dijelu koji postaje sve zanimljiviji. Svako turističko mjesto, ako želi biti prepoznato, mora nuditi nešto jedinstveno. Dakle, ako želim doći u Daruvar, želim onda pričati o nečem neponovljivom, jedinstvenom i da na temelju te moje priče netko novi osjeti potrebu doći ovdje. A mi sad nudimo npr. pizze i ćevape kao i velika većina mjesta, i utopili smo se u sivilo ponude, a ne nudimo ono što cijeli grad živi. A to je zanimljivo povijesno naslijeđe kako većinskog naroda tako i svih manjina koje ovdje žive.
Mislite li i vi da postoji ozbiljan problem što se tiče smještaja ili je on uz malu reorganizaciju ipak rješiv?
- Mislim da se s tom temom nitko nije ozbiljno bavio i često se čuje kako ljudi pričaju da nam treba jedan veliki hotel. Ali trebamo se zapitati što je s vanjskom uslugom? Gdje su sadržaji? Neka mi netko kaže što će raditi taj gost koji će vikend provesti u Daruvaru? Što mi njemu nudimo? Što je s našim OPG-ovima? Govorimo da smo grad vina, a proizvodnja vina pada. Vidimo i sami da se daruvarski vinogradi krče iz dana u dan. Znači, ne možemo više govoriti da smo grad vina. Vinska priča još uvijek jest tu, ali bojim se da za koju godinu nećemo imati ozbiljnog proizvođača i na tome se mora poraditi jer je jako loše promovirati nešto čega zapravo nema.
Na koji način biste išli u spašavanje vinske proizvodnje?
- To je priča i u koju se moraju uključiti i Daruvarska vinogradarska zadruga i nekolicina daruvarskih vinara, svi oni koji još uvijek opstaju kako bi se pronašao način da se spasi ovo malo što je ostalo. U ovom trenutku priča vina počiva na poduzeću kojem je uspjelo da uništi brend, uništeno je ime Daruvarska graševina. Vi više nigdje ne možete kupiti bocu na kojoj se promovira nešto što je naše, nešto što su promovirali naši djedovi i roditelji i oni koji ne poznaju Daruvar, ali znali su za daruvarsku graševinu. Danas se to prodaje pod sasvim drugom etiketom. Tako da je to jedan složeni i ozbiljniji problem, a da bi ga se riješilo trebali bi se uključiti i Grad i Turistička zajednica, znači subjekti koji djeluju u tom promotivnom sektoru i, naravno, vinogradari.
Mnogi govore da je problem postojeće turističke ponude njezina nepovezanost, odnosno što se ne nude programi prema kojima bi gosti imali organiziran dan bez puno razmišljanja. Slažete li se s tim primjedbama?
- Prvo što bi trebalo napraviti jest skeniranje svega što imamo kako bismo vidjeli tko što nudi i odraditi ozbiljne razgovore s ljudima. Nama se dogodilo i to da su mnogi ljudi zalutali u turizam jer je bio trend otvaranja apartmana pa sada svi otvaraju apartmane. Ta se priča može usporediti s aronijom koja je bila hit prije šest, sedam godina pa su svi počeli saditi aroniju, a danas imamo problem hiperprodukcije i nitko je zapravo ne kupuje, a cijena je stvarno smiješna. Ali ako kreiramo zanimljive sadržaje, ako imamo sjajne restorane, moguće je kreirati priču koja bi trajala vikendom.
U posljednje vrijeme se ponovno počela vrtjeti priča o eventualnom spajanju Daruvarskih toplica čiji je vlasnik Županija i susjednog Termalnog vodenog parka čiji je vlasnik Grad. Što vi mislite o toj ideji?
- Ako se bude ozbiljnije razgovaralo o tome, te dvije strane koje čine vlasničku strukturu trebaju sjesti i napraviti ozbiljnu strategiju. Teoretski izvrsna priča koja bi sasvim sigurno privukla ljude koji bi platili da tu provedu vikend. Bazenski kapaciteti Toplica su mali, a u slučaju spajanja bismo dobili jedan veliki, atraktivan bazenski sadržaj, a taj gost bi automatski imao gdje spavati tijekom vikenda i koristiti wellness kako na TVP-u tako i u Toplicama. S tim da su i u tom slučaju neizostavna dodatna ulaganja jer je potrebno modernizirati opremu koja se nalazi u Termalnom vodenom parku. Mi s Nezavisne liste Vladimira Bileka već smo razgovarali o tome da bi bilo dobro napraviti projekt staklenog mosta kao poveznicu kako bi gost doslovno mogao u kućnom ogrtaču iz Toplica doći do TVP-a i obrnuto.