PANDEMIJSKA ŠKOLSKA GODINA: 25 milijuna sati izostanaka, manje odlikaša i više jedinica

Malo manje odlikaša, ali i dva milijuna izostanaka više i više jedinica - to je kratka bilanca protekle 2020./2021. školske godine u usporedbi s prethodnom školskom godinom, 2019./2020. Najnovije podatke u srijedu je objavilo Ministarstvo znanosti i obrazovanja u svojoj bazi Školski e-Rudnik (ŠeR) u kojoj donosi pregled ocjena, izostanaka i drugih podataka o učenicima osnovnih i srednjih škola od 2013./2014. do protekle 2020./2021. Posljednje su dvije godine bile pandemijske, obilježili su ih brojni doslovni i metaforički potresi, od dugotrajnog štrajka u prosvjeti do epidemije koja je uzrokovala prelazak na virtualnu, online nastavu.

Prosječan uspjeh

Za razliku od školske godine 2019./2020., kada su srušeni brojni rekordi ako govorimo o uspjehu učenika, protekle 2020./2021. ipak je smanjen i prosječan opći uspjeh učenika i broj odlikaša. Tako je prošle školske godine prosječan uspjeh naših osnovaca i srednjoškolaca iznosio 4,33. Godinu prije bio je 4,38, a u pretpandemijskoj 2018./2019. ipak još uvijek nedostižnih 4,27, piše Jutarnji list.

U nedavno završenoj školskoj godini 2020./2021. s odličnim je uspjehom prošlo 223.714 učenika ili njih 49,22 posto. Brojka nije mala, riječ je o gotovo polovici svih učenika osnovnih i srednjih škola, međutim, to je ipak manje u usporedbi sa školskom godinom 2019./2020., kada smo imali 240.587 odlikaša ili njih čak 52,59 posto. U posljednjoj godini prije pandemije, dakle prije dvije školske godine, bilo ih je 46,25 posto.

Prošle školske godine rapidno se smanjio i broj učenika s prosjekom 5,0, i to za njih oko 15.500 ili ugrubo 19 posto. U 2020./2021. tako smo imali 83.563 superodlikaša s prosjekom 5,0., što je 18,38 posto svih učenika, a godinu prije takvih je bilo čak 99.080 ili 21,66 posto. S peticom je lani prošlo čak 86,82 posto prvašića (31.985), od kojih je 5,0 imalo njih 53,37 posto.

Značajne razlike

Analiza Ministarstva pokazuje da u Hrvatskoj i dalje imamo enormno visok broj učenika koji prolaze s peticom, a ta brojka posljednjih godina samo buja. Primjerice, ukupan broj učenika osnovnih i srednjih škola sa zaključnom ocjenom od godine 2013./2014. do 2020./2021. pao je za gotovo 50.000 (gotovo deset posto manje), a istodobno je broj učenika s prosjekom 5,0 u istom razdoblju porastao čak 14,25 posto ili za oko 10.500 (sa 73.140 prije sedam godina na prošlogodišnjih 83.563). Tu svakako treba upozoriti da postoje značajne razlike u uspjehu učenika osnovnih škola u odnosu na srednjoškolce. Tako je protekle školske godine prosječan uspjeh učenika osnovnih škola bio 4,49, a s peticom je prošlo gotovo 60 posto (59,74 posto) osnovaca ili njih 186.066. Od njih je čak 79.558 ili svaki četvrti učenik osnovne škole (25,54 posto) bio superodlikaš to jest imao je prosjek 5,0. Već u srednjoj školi uspjeh pada, pa je prosječna zaključna ocjena iznosila 3,97, odličnih je bilo samo 26,31 posto (37.648), a prosjek 5,0 lani je imalo samo 4005 srednjoškolaca ili njih 2,8 posto!

Što se tiče jedinica, školske godine 2020./2021. zaključenu je ocjenu nedovoljan imalo je 3309 učenika osnovnih i srednjih škola (0,73 posto), što je trostruko više nego 2019./2020., kada ih je bilo 1196 (0,26 posto). Iz Ministarstva znanosti i obrazovanja izdvajaju taj podatak jer, kako kažu, što se tiče osnovnih škola, u školskoj godini 2020/.2021 imamo najveći broj (i postotak) učenika koji su godinu završili s nedovoljnim općim uspjehom još od školske godine 2014./2015.

Neopravdani

- Zanimljivo je da je od 205 učenika u razrednoj nastavi koji su školske godine 2019./2020. završni uspjeh imali nedovoljan, ali su usprkos tome prebačeni u viši razred, njih čak 33 posto ponovilo je nedovoljan uspjeh u višem razredu te palo godinu - ističu iz MZO-a.

Kao kuriozitet navedimo da kod nas negativne zaključne ocjene imaju i prvašići, učenici prvih razreda osnovnih škola - njih 129 prošlu je školsku godinu završilo s jedinicom i tridesetak ih je više u odnosu na 2019./2020., kada ih je bilo 97.

Što tek reći o izostancima učenika? Prošle školske godine, 2020./2021., u kojoj su učenici, doduše, ipak malo manje vremena proveli u nastavi na daljinu nego godinu prije, ukupno su nakupili 25,154.659 izostanaka, što je oko dva milijuna školskih sati više nego 2019./2020., kada ih je bilo 23,082.415. Naravno, najveći broj toga je opravdan. Izostanak s opravdanim razlogom lani je zabilježilo njih čak 24,522.984. U prosjeku, svaki je učenik u Hrvatskoj protekle školske godine "markirao" 54,93 školska sata, od kojih je opravdanih bilo 53,55, a neopravdanih samo 1,38. To je više nego godinu prije, kada je svaki učenik u prosjeku izostao 50,1 sat, od kojih je 48,99 bilo opravdanih, a u prosjeku samo 1,11 neopravdanih, piše Jutarnji list.

Više izostaju učenici srednjih škola - u prosjeku imaju 66,49 izostanaka, za razliku od osnovnoškolaca, koji ih imaju prosječno 49,64. Ipak, te su brojke u odnosu na pretpandemijske malo bolje.

____________________________

Tko najbolje uči, a tko izostaje

- Najviše odlikaša zabilježio je Grad Zagreb - čak 57,98 posto, slijede Zagrebačka županija s njih 54,73 posto te Dubrovačko-neretvanska s 50,61, a najmanje ih je u Požeško-slavonskoj - 39,49 posto

- Prošle je školske godine izrečeno više kaznenih mjera poput opomena, ukora i ostalih nego godinu prije: 2020./2021. bilo ih je 25.503, a 2019./2020. ukupno 21.465

- Najviše neopravdanih imaju učenici Međimurske županije, u prosjeku 4,93 sata po učeniku, a najmanje u Krapinsko-zagorskoj