VRATILA SE Fascinantna priča o crnoj rodi Poilovlja: "Živi skrivena u šumi, uz vodu, daleko od ljudi"

GAREŠNICA - Kada pomislimo na rodu, pred očima nam se najčešće pojavi prizor bijele rode (Ciconia ciconia) kako stoji na krovu kuće, dimnjaku ili električnom stupu. No, u istom krajoliku živi i njezina mnogo povučenija srodnica, crna roda (Ciconia nigra), vrsta koju je zbog njezina skrovitog načina života znatno teže uočiti.

Na području Poilovlja mogu se susresti obje vrste, ali njihov odnos prema prostoru i okolišu pokazuje koliko dvije blisko srodne ptice mogu imati različite životne strategije.

- Bijela roda bira otvorenost. Crna roda bira skrovitost, ističe mr. sc. Ivančica Krivdić u teksu koji objavljuje Centar za posjetitelje Natura 2000 Garešnica, opisujući temeljnu razliku između dviju vrsta roda koje dijele isto šire područje, ali koriste staništa na bitno različite načine.

Obje su velike ptice močvarnih i vlažnih staništa, a obje su i selice. Međutim, dok je bijela roda usko povezana s otvorenim krajolikom i ljudskim naseljima, crna roda svoj životni prostor pronalazi u mirnim, prostranim šumama i vlažnim staništima u njihovu okruženju.

Bijela roda bira otvoreni krajolik

Bijela roda gnijezdi se u naseljima i otvorenom krajoliku. Svoja gnijezda gradi na krovovima, stupovima i drugim visokim strukturama, a hranu pronalazi na vlažnim livadama, pašnjacima, poljima i močvarama.

U Hrvatskoj je osobito povezana s riječnim dolinama i otvorenim poplavnim područjima. Upravo zato bijelu rodu ljudi relativno lako zamjećuju – često je moguće vidjeti kako stoji na otvorenoj livadi i dugo traži plijen.

Crna roda, život u skrovitosti

Crna roda bira gotovo suprotan svijet.

Gnijezdo gradi duboko u prostranim i mirnim šumama, najčešće na velikim starim stablima. Čovjeka uglavnom izbjegava, a kada napusti šumski zaklon kako bi se hranila, odlazi prema potocima, barama, kanalima, močvarama i ribnjacima, ali i pašnjacima i livadama koji se nalaze u neposrednoj blizini šuma.

- Zato crnu rodu nije lako vidjeti. Nije nužno rijetka zato što je ne možemo pronaći, nego zato što je njezin način života takav da ne želi biti viđena, navodi mr. sc. Ivančica Krivdić.

Upravo zbog toga susret s crnom rodom u okolici Garešnice i na području Poilovlja predstavlja poseban doživljaj. Na Skresovima je prvi put viđena prošle godine, a vratila se i ove godine.

Foto: Udruga Biom

Za razliku od bijele rode, koja može dugo tražiti hranu na otvorenoj livadi, crna roda više koristi spoj šume i vode. U plitkoj vodi traži ribe, vodozemce i druge vodene životinje, nakon čega se vraća u sigurnost šumskog zaklona.

Selice koje koriste zračne struje

Zanimljiv je i njihov odnos prema selidbi. Obje rode tijekom nepovoljnog dijela godine napuštaju europska gnjezdilišta i sele prema toplijim područjima.

Na dugom putu koriste zračne struje kako bi smanjile energetsku cijenu leta. Ipak, tijekom sezone gniježđenja crna je roda mnogo samotnija i teritorijalnija.

Razlike između dviju vrsta tako nisu samo pitanje izgleda, nego i načina na koji koriste prostor. Dok bijela roda otvoreni krajolik i blizinu čovjeka koristi kao prednost, crna roda ovisi o miru, šumskom zaklonu te dostupnosti vodenih i drugih hranilišta u njihovoj blizini.

Očuvanje šuma i močvara ključno za crnu rodu

U Hrvatskoj je crna roda strogo zaštićena, a njezina prisutnost posebno je povezana s očuvanim šumskim i močvarnim ekosustavima.

Gubitak starih stabala, promjene vodnog režima, nestajanje močvara i degradacija hranilišta mogu ozbiljno ugroziti njezin životni prostor.

Upravo zato pojavljivanje crne rode na području Poilovlja nije samo zanimljiv prirodoslovni prizor. Ono ukazuje i na važnost očuvanja prostora u kojem se izmjenjuju šumska i vlažna staništa te u kojem ptice mogu pronaći mirna mjesta za gniježđenje i dovoljno kvalitetnih hranilišta.

Dvije rode, bijela i crna, naizgled pripadaju istom svijetu. No njihovi su životi gotovo dvije različite priče – jedna vezana uz otvorenost, naselja i poplavne ravnice, druga uz tišinu starih šuma i vodena staništa skrivena od pogleda.

A kada se crna roda pojavi na Poilovlju, vrijedi zastati i pogledati. Kako ističe mr. sc. Ivančica Krivdić, upravo je činjenica da je tako povučena ono što svaki njezin susret čini posebnim.

Dobijte informaciju odmah, zapratite nas na Facebooku i TikToku!