Studija o elektrani na ribnjacima Končanica otvorena za primjedbe građana, evo kako reći svoje...

KONČANICA - Studija o utjecaju na okoliš za plutajuću sunčanu elektranu Končanica i intenzivno ribnjačarstvo od 14. rujna je na javnom uvidu. Građani imaju mjesec dana da je prouče i napišu svoje primjedbe. Javna izlaganja održat će se 1. listopada u Končanici i Lipiku. Donosimo najvažnije iz dokumenta od 535 stranica.

Što se planira

Na tri postojeća ribnjaka Ribnjačarstva Končanica, onima koji se u dokumentaciji vode kao R1, R2 i R3, plutale bi plohe fotonaponskih panela. Prema studiji bilo bi ih 690.172 komada: 341.920 na ribnjaku R1, 231.304 na R2 te 116.948 na R3.

Ukupno bi zauzeli oko 216 hektara vodene površine. Za usporedbu, cijeli kompleks Ribnjačarstva prostire se na 1362 hektara, od čega je gotovo 1232 hektara pod vodom. Paneli bi, dakle, pokrili nešto manje od petine ukupne površine.

Ali elektrana nije cijela priča. Uz nju se planira i prelazak dijela uzgoja ribe na takozvani intenzivni sustav, postrojenje za elektrolizu vode, dvije nove trafostanice te dvostruki dalekovod od 110 kilovolta dug oko 24 kilometra. Nositelj zahvata je Ribnjačarstvo Končanica d.d., studiju je izradila tvrtka OIKON d.o.o. iz Zagreba, a idejno rješenje EnergoVizija d.o.o.

Brojke koje je dobro znati

● Snaga elektrane: 400 MWp instalirane, 320 MW priključne snage

● Broj panela: oko 690.172 (uz pretpostavku modula od 580 W)

● Zauzeta vodena površina: oko 216 hektara

● Procijenjena godišnja proizvodnja: oko 440 GWh struje

● Koliko se troši na licu mjesta: oko 51,9 GWh godišnje, odnosno 11 do 13 posto proizvedenog, ostatak ide u prijenosnu mrežu

● Dalekovod: 2x110 kV, oko 24 kilometra, oko 73 stupna mjesta

● Nove trafostanice: TS 35/110 kV Končanica i TS 400/110 kV Antunovac-Parnice, uz oko 126 malih internih trafostanica

● Procijenjeni životni vijek elektrane: oko 25 do 30 godina

Zašto baš ribnjaci i zašto sada?

Ribnjačarstvo Končanica najstarije je ribnjačarstvo u Hrvatskoj, osnovano 1900. godine. Krajem osamdesetih zapošljavalo je više od 120 ljudi i proizvodilo preko 1800 tona ribe godišnje. Danas ima oko 45 zaposlenih, a proizvodnja je pala na 600 do 700 tona.

Studija ne skriva da je sustav u ozbiljnim problemima. Ključni je nedostatak vode. Na dan 15. lipnja 2026., dakle usred sezone kada bi tablice trebale biti pune i spremne za ribu, bez vode je bilo 352 hektara proizvodnih površina, jer se nije moglo zahvatiti vodu iz Ilove i Đurđičke. U dokumentu izravno piše da postojeći model punjenja ribnjaka više nije dugoročno održiv.

Ideja projekta je da paneli zasjene vodu, smanje isparavanje i ljetno pregrijavanje, a time i potrebu da se voda dovlači iz Ilove. Struja bi se koristila za pogon novog uzgojnog sustava: grijanje, filtraciju, upuhivanje kisika, hranidbu, a višak bi se prodavao u mrežu.

Što bi bilo s ribom?

Na manje od 20 posto proizvodne površine uveo bi se intenzivan uzgoj u zatvorenim bazenima u kojima voda stalno kruži i pročišćava se. Umjesto današnjih 600 do 700 tona, plan je oko 1700 tona ribe godišnje, uz projektirani raspon od 1500 do 2000 tona. Na preostalim ribnjacima nastavio bi se klasični, ekstenzivni uzgoj šarana s najmanje 300 tona konzumne ribe godišnje.

Voda iz intenzivnog dijela ne bi se ispuštala u potoke, nego bi se vodila kroz niz ribnjaka R3, R2, R1 i R4 gdje bi se prirodno pročišćavala, pa vraćala natrag u sustav.

Zbog toga treba puno kisika. Njega bi proizvodio elektrolizator, odnosno postrojenje od oko 300 četvornih metara koje bi godišnje trošilo oko 15,3 GWh struje i proizvodilo oko 640 kilograma kisika na sat. Kao nusproizvod nastajao bi i vodik i to oko 80 kilograma na sat.

Sama elektrana radila bi bez stalnih zaposlenika, automatizirano. Studija ipak navodi da se s razvojem intenzivnog uzgoja očekuje potreba za većim brojem radnika.

Dalekovod kroz tri grada i tri općine

Ovo je dio projekta koji se najviše tiče ljudi koji ne žive uz sam ribnjak. Trasa dalekovoda proteže se kroz Općinu Končanica, Grad Grubišno Polje, Općinu Hercegovac, Općinu Dežanovac te gradove Lipik i Garešnicu.

Za vlasnike zemljišta to znači sljedeće: tijekom radova bit će kratkotrajnih ograničenja u korištenju parcela zbog iskopa i postavljanja stupova. Nakon radova zemlja se vraća u poljoprivrednu namjenu, ali unutar sigurnosnog koridora trajno ostaje zabrana sadnje visokih kultura.

Tamo gdje trasa prelazi šumu krčit će se prosjeka široka do 25 metara, a stabla će se trajno ukloniti zbog održavanja. Riječ je o oko 7,6 hektara šumskog staništa.

Očekuju se i privremene regulacije prometa na mjestima gdje dalekovod prelazi ceste DC26, ŽC3137, ŽC3281, ŽC4094 i LC37142, što bi moglo otežati promet stanovnicima Antunovca, Duhova, Uljanika, Blagorodovca, Kreštelovca, Imsovca i Stražanca prema Lipiku i Garešnici.

Ribnjaci su u Naturi 2000

Ribnjaci Končanica dio su ekološke mreže Natura 2000, i to kroz dva područja: HR2000437 „Ribnjaci Končanica“, značajno za vrste i stanišne tipove, te HR1000010 „Poilovlje s ribnjacima“, koje je područje očuvanja za ptice. Na tom se području, prema Uredbi, nalazi više od 50 ciljnih vrsta ptica.

Upravo su ptice godinama bile najspornija točka ovog projekta. Studija je zato razmatrala dvije varijante. U prvoj su paneli bili udaljeni tek tridesetak metara od obale. Ta je varijanta odbačena jer bi mogla značajno negativno utjecati na crvenog mukača i barsku kornjaču.

Odabrana je druga varijanta, u kojoj paneli moraju biti najmanje 100 metara od obalne linije. Na ribnjaku R3 taj je odmak i do 500 metara kako bi se sačuvali trščaci veći od 10 hektara. Time ostaje slobodan obalni pojas od oko 192 hektara; plitki dijelovi, trska i močvarna vegetacija koje ptice, vodozemci, vidra i dabar najviše koriste.

Studija predviđa i vremenska ograničenja radova: uklanjanje vegetacije radilo bi se u jesen i zimu, izvan sezone gniježđenja, a paneli bi se postavljali fazno, jedan po jedan ribnjak.

Što studija ocjenjuje negativno

Zaključak studije je da je zahvat prihvatljiv uz propisane mjere zaštite i praćenje stanja okoliša. To ne znači da nema negativnih utjecaja. Naprotiv, studija ih i sama popisuje, a nekoliko ih izrijekom ocjenjuje kao „umjereno negativne“:

● Bioraznolikost i ekološka mreža: gubitak i promjena staništa, uznemiravanje ciljnih vrsta vodozemaca, ptica, dabra i vidre

● Trajni gubitak staništa: između 23,6 i 35,7 hektara ukupno, od čega do 10,2 hektara rijetkih i ugroženih stanišnih tipova

● Tlo i poljoprivreda: trajno prenamijenjeno najviše 13,22 hektara poljoprivrednih površina, većinom oranica

● Šume: oko 5,11 hektara pod protupožarnom prosjekom dalekovoda

● Lovstvo: lovoovlaštenici gube oko 19,9 hektara, a smanjuje se i površina lovišta pogodna za patke i liske

● Kulturna baština: mogući utjecaj na mjesno groblje i na potencijalne arheološke lokalitete uz trasu dalekovoda

Studija navodi i ekološki rizik ispod samih panela: manje sunca znači manje fotosinteze, manje vjetra znači slabije miješanje vode. Uz dodatnu hranu za ribu to može ubrzati nastanak zona bez kisika i pojačati razvoj algi i cijanobakterija.

Najbliža kuća, u zaseoku Boriš, udaljena je oko 190 metara od južne granice elektrane. Studija navodi da se paneli iz većine naselja neće ni vidjeti jer pogled zaklanja visoko zelenilo, te da će moduli imati antirefleksni sloj koji smanjuje bliještanje.

Kako sudjelovati u javnoj raspravi

Javna rasprava traje od 14. rujna do 13. listopada 2026. godine. Nakon toga primjedbe se više ne primaju.

Gdje pogledati studiju uživo:

● Općinska vijećnica Općine Končanica, Končanica 260, svakog radnog dana od 9 do 12 sati

● Gradska vijećnica Grada Lipika, Marije Terezije 27, svakog radnog dana od 9 do 12 sati

Javno izlaganje, 1. listopada 2026.:

● Končanica, Općinska vijećnica, s početkom u 9 sati

● Lipik, Gradska vijećnica, s početkom u 13 sati

Na izlaganjima će biti predstavnici Ribnjačarstva Končanica i izrađivača studije, koji odgovaraju na pitanja. Primjedbe se mogu dati i usmeno, na zapisnik.

Kako poslati primjedbu pisanim putem:

● Upisom u knjigu primjedbi koja je izložena uz studiju na mjestu javnog uvida

● Bjelovarsko-bilogorska županija, Upravni odjel za prostorno uređenje, graditeljstvo, zaštitu okoliša i državnu imovinu, Dr. Ante Starčevića 8, 43000 Bjelovar ili e-poštom na zastita.okolisa@bbz.hr

● Požeško-slavonska županija, Upravni odjel za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša, Županijska 7, 34000 Požega ili e-poštom na pisarnica@pszupanija.hr

Važno: primjedbe koje ne stignu u roku te one koje nisu čitko napisane i potpisane neće se uzeti u obzir pri izradi izvješća o javnoj raspravi.

Nakon javne rasprave stručno povjerenstvo daje mišljenje, a konačnu odluku o prihvatljivosti zahvata za okoliš donosi Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije rješenjem.

Dokumenti za one koji žele sve pročitati sami

Studija je podijeljena u tri knjige:

Knjiga I je studija o utjecaju na okoliš 

Knjiga II glavna ocjena prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu

Knjiga III sadrži grafičke priloge. Uz njih je objavljen i ne-tehnički sažetak, koji je najkraći put do pregleda projekta.

Službena obavijest o javnoj raspravi (PDF) nalazi se na OVOJ POVEZNICI.

Cjelovita Studija o utjecaju na okoliš, Knjiga I (PDF) nalazi se na OVOJ POVEZNICI.

Stranica Ministarstva s dokumentacijom postupka nalazi se na OVOJ POVEZNICI.

Općina Končanica: https://www.koncanica.hr

Studija i ne-tehnički sažetak objavljeni su i na stranicama Bjelovarsko-bilogorske županije,  Požeško-slavonske županije i Grada Lipika.

Dobijte informaciju odmah, zapratite nas na Facebooku i TikToku!