Učenice daruvarske Ekonomske i turističke škole na simulaciji suđenja ratnim zločincima
kolumnist
komunalije
Vezane vijesti
Četiri učenice daruvarske Ekonomske i turističke škole sudjelovale su na prvoj online simulaciji Modela internacionalnog suda za zapadni Balkan(MICC WeB).
Dvije škole iz Hrvatske
U projektu je sudjelovalo 34 učenika i učenica iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Srbije. Hrvatsku su predstavljale dvije škole: Gimnazija A. G. Matoš Đakovo i Ekonomska i turistička škola Daruvar.
Djevojke 3 h razreda daruvarske Ekonomske i turističke škole Larija Jukić, Lara Ivesa, Ivana Sedlar na ovoj su simulaciji Međunarodnog kaznenog suda bile sutkinje dok je Laura Abdić dobila zadatak da bude braniteljica.
Važno je za napomenuti da nitko od sudionika projekta nije točno znao koja će biti njihova uloga na suđenju i na kojim će slučajevima raditi, a imali su samo dva dana do donošenja konačne presude.
Učenici su postavljanjem pitanja i pokretanjem diskusije imali priliku razgovarati o teškim temama postratne pravde, različitim mehanizmima njezina postizanja i važnosti poštivanja ljudskih prava. Okušali su se u ulogama sudaca, tužitelja i branitelja i pokazli stečena znanja kroz simulacije kaznenih suđenja. Učenički novinarski tim je tijekom simulacije marljivo radio na izradi videa i MICC WeB novina.
Organizatori MICC WeB online sesije su Otvorena komunikacija (OK) iz Srbije u suradnji s Mrežom Zapadnog Balkana (MZB) iz Bosne i Hercegovine i udruženjem HERMES iz Hrvatske. Organizaciju projekta podržala je Ambasada Kraljevine Nizozemske u Srbiji kroz MATRA program.
Pjesmama pozivao na genocid
Učenica 3 h razreda Ekonomske i turističke škole Daruvar Larija Jukić u ovom je projektu bila sudac u slučaju Simon Bikindi.
Kantautor iz Ruande Simon Bikindi bio je optužen da je svojim pjesmama huškao i pozivao na počinjenje genocida nad Tutsima. Njegove patriotske pjesme emitirale su se na nacionalnoj radio stanici Radio Ruanda i RTLMC radio stanici. Na taj način je, navodno, propagirao mržnju. Bikindijeve pjesme su puštane tijekom samih napada i zločina i inicirale su ubijanje mnogih Tutsia. Bikindi je napustio Ruandu u lipnju 1994. godine. Od završetka rata do danas njegove pjesme su zabranjene u Ruandi. Umro je 15. prosinca 2018. u Beninu.
- Iako su obrana i tužiteljstvo imali dobre argumente, sud je donio presudu i Simona Bikindija proglasio krivim osudivši ga na 15 godina zatvora i oduzimanje imovinske koristi stečene za vrijeme izvršenja zločina. Bilo je teško donijeti odluku pogotovo stoga što nismo bili upućeni u slučaj, imali smo samo dva dana da shvatimo taj cijeli pravni sustav. Zajedničkim snagama smo ipak uspjeli donijeti presudu. U timu nas je bilo četevero, ja sam bila predsjednik vijeća. Presudu smo pisali četiri sata. I obrana i tužiteljstvo složili su se da je stavak genocid ispunjen, samo eto obrana je tvrdila da te pjesme nisu potpomogle genocidu, odnosno da su te njegove pjesme krivo shvaćene - rekla nam je Larija Jukić kojoj je sudjelovanje na projektu, kaže, bilo jedno sjajno iskustvo. Upoznala je puno ljudi s kojima će sigurno ostati u kontaktu. Naučila je puno o ljudskim pravima i upoznala proces suđenja koji će joj sigurno pomoći pri odabiru fakulteta. Naime, Larija još uvijek ne zna što će studirati nakon završene srednje škole. Zanima je sociologija, pravo i politika.
Slučaj Erdemović
Lara Ivesa iz Daruvara, učenica 3 H Ekonomske i turističke škole Daruvar, bila je sudac u slučaju Erdemović.
Bosanski Hrvat iz Tuzle Dražen Erdemović bio je 1995. jedan od egzekutora u genocidu u Srebrenici - ratnom zločinu za koji je osuđen srpski general Ratko Mladić. Erdemović je, naime, prema vlastitom priznanju u srpnju 16. srpnja te godine, sa sedmoricom drugih pripadnika Desetog diverzantskog odreda VRS-a sudjelovao u streljanju između 1000 i 1200 bošnjačkih zarobljenika koji su dovedeni u dvadesetak autobusa iz Srebrenice.
Godinama kasnije, ovaj pripadnik Vojske Republike Srpske, čiji je vrhovni zapovjednik bio upravo Mladić, bio je jedan od presudnih svjedoka koji su pridonijeli njegovoj osudi pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY). Sam Erdemović pred istim je tim sudom osuđen na 5 godina zatvora, što Lara i njezini kolege iz sudskog vijeća, prije izricanja svoje presude, nisu znali.
- Bilo je dosta zahtjevno jer je bilo puno materijala, a malo vremena. No, budući da su bila nas četiri suca i da smo imali izvrsne trenerice, sve je na kraju ispalo super. Osudili smo ga na 8 godina zatvora. Tužiteljstvo je tvrdilo da je kriv. Bez obzira što je bio pod prisliom, učinio je to što je učinio. a obrana se sa svime složila. Smatrali su da je prislila olakotna okolnost - priča nam Lara Ivesa koja poslije školovanja planira otvoriti svoju firmu ili nastaviti obiteljski posao Foto Ivesa.
Flick proglašen nevinim
Na simulaciji Međunarodnog kaznenog suda za zapadni Balkan, održalo se i suđenje ratnom zločincu Friedrichu Flicku. Flick se teretio za zločin protiv čovječnosti i porobljivanje koje je počinio tijekom Drugog svjetskog rata. Međunardoni vojni sud u u Nürnbergu osudio ga je na 7 godina zatvora .Njemački industrijalac svoju je firmu osnovao i proširio u doba Weimarske Republike, bavila se proizvodnjom željeza, a njegove su tvrtke bile uključene i u proizvodnju naoružanja i vojne opreme. 1939. godine njemački radnici su poslani na frontove, a nestankom radne snage, Flick je počeo koristiti ratne zarobljenike i zarobljenike koncentracijskih logora kao radnike. Uvjeti rada prinudnih radnika u Flickovim firmama bili su izuzetno loši i prema njima se postupalo na poprilično nehuman i brutalan način.
Učenica 3 H razreda Ekonomske i turističke škole Daruvar, Laura Abdić, bila je braniteljica na simulaciji suđenja Friedrichu Flicku. Uspjela ga je obraniti i on je pred ovim sudom proglašen nevinim.
- Imali smo dobrog trenera ali je bio problem što smo imali samo dva dana za slučaj. Mi smo ga obranili tako što smo naveli činjenice koje su govorile da on nije imao nikakve veze s onim za što su ga optužili. Oni su njega optužili za zločin protiv čovječnosti i prisilni rad. Mi smo to porekli tako što smo našli dokaze da je on bio vlasnik samo na papiru te da je njegovom firmom upravljao nacistička Njemačka - kaže nam Laura Abdić koja još uvijek ne zna čime bi se bavila u životu nakon završenog školovanje. Trenutno se dvoumi između prava i učiteljice razredne nastave.
Sutkinja u ovom slučaju bila je još jedna učenica 3 h razreda Ekonomske i turističke škole Daruvar, Ivana Sedlar.
- Meni se projekt MICC WeB, projekt Međunarodnog kaznenog suda Zapadnog Balkana jako svidio. Nisam znala kako će sve funkcionirati, kakvo će biti društvo, hoćemo li se sprijateljiti, kako će to sve skupa izgledati. Međutim, već smo se prvi dan svi opustili i sprijateljili. Toliko nam je bilo super da smo zadnji dan plakali i pitali može li to potrajati još koji dan. U mom timu bio je jedan dečko iz Bosne i jedna cura iz Đakova. Par dana prije suđenja imali smo predavanje o Rimskom statutu, i to je bilo najduže predavanje ikad. Bilo nam je teško sve to zapamtiti i pohvatati. Kad je počelo suđenje, malo smo bili uspaničeni jer nikad nismo bili u takvoj situaciji. Na kraju je sve ispalo super - rekla nam je Ivana Sedlar i dodala kako su ona i njezin tim sudaca Flicka oslobodili optužbe. Ivana će nakon srednje škole studirati teologiju.
Složena materija
Daruvarska pravnica Zvjezdana Drašner na ovom je projektu sudjelovala kao pravni trener. Radila je s timom sudaca na sva tri slučaja. Ovo joj je bilo prvo iskustvo kao pravnog trenera.
- S projektom kao takvim sam se susrela dva puta prije toga kao pratitelj učenika, no ovaj put sam, eto, bila pravni trener. Oduševilo me kako su svi učenici, uključujući i ove naše daruvarske učenice, uspjeli u tako kratkom vremenu svladati izrazito složenu materiju. Oduševilo me kako su prezentirali svoje slučajeve, odnosno presude, njihovo ponašanje tijekom projekta, i te veze koje su ostvarili sa svim ostalim sudionicima, učenicima iz BiH i Srbije - kaže nam Zvjezdana Drašner i napominje kako su u projektu sudjelovale dvije škole iz Hrvatske, dvije iz BiH i dvije iz Srbije.
Vrhunski sve savladale
- Tužiteljstvo i obrana prva dana su pripremali slučaj, pisali podneske, i onda se sve to prezentiralo sucima. Suci su slušali, a mi smo radili s njima tako da bi oni mogli pretpostaviti koji bi mogli biti argumenti tužiteljstva, a koji obrane i da sukladno tome postavljaju pitanja. Nakon toga su suci jednoj i drugoj strani postavljali pitanja na suđenju, a ti su odgovori kasnije korišteni kao dio dokaznog materijala. I to je njima ušlo u presudu. Jedan dan je bilo suđenje, a drugi dan je bilo izricanje presude - nadovezala se Zvjezdana Drašner ističući kako su one u dva-tri dana morale proučiti slučaj, ući u predmet. Pravni treneri su s njima morali proći cijeli Rimski statut Međunarodnog kaznenog suda i objasniti im terminologiju. One su to vrhunski savladale.
Profesorica u Ekonomskoj i turističkoj školi Daruvar, Radmila Frantal, predaje ovim nevjerojatnim djevojkama Politiku i gospodarstvo.
- To je jako dobar tim učenica. One su i prije ovog projekta sudjelovale na raznim natjecanjima i ostvarile značajne rezultate. Zaista su kvalitetne. Što se tiče samog projekta, ovo je već treći put da naša škola sudjeluje u tom projektu, a suradnju s udrugom koja je nositelj projekta počeli smo još davne 2013. godine kada je škola uvela Građanski odgoj i obrazovanje. Tada je to bio eksperiment koji je urodio plodom jer smo Građanski odgoj i obrazovanje uključili u izvannastavnu aktivnost. Razni oblici tog neformalnog obrazovanja ustvari nadograđuju obrazovanje i kvaitetu samih učenika u smislu stvaranja dobrih ljudi. Mi tijekom redovne nastave ne možemo učeniku pružiti ono što jedna izvannastavna aktivnost u neformalnom obrazovanju daje. Nositelji takvih aktivnosti su uglavnom udruge civilnog društva s kojima naša škola jako dobro surađuje - rekla nam je Radmila Frantal ističući kako su učenice iz Daruvara uporne, radoznale i imaju ozbiljan pristup svemu. Sudjelujući na ovako zahtjevnom projektu shvatile su da mogu sve što požele. Svaka im čast.
