Pakračanka Valentina Pop izrađuje samoodržive biljne terarije: "To su biljni kućni ljubimci"
kolumnist
komunalije
Vezane vijesti
Za ljude koji se u životu bave i za život zarađuju radeći ono što vole, često znamo reći da su sretnici jer zahvaljujući toj ljubavi oni zapravo ne rade.
Činjenica je da to uspijeva rijetkima, a vrlo je vjerojatno da će to uspjeti Valentini Pop, 24-godišnjoj Pakračanki koja živi i radi u Osijeku, a koja se posvetila jedinstvenom poslu – izradi samoodrživih biljnih terarija!
Valentina je po zanimanju agroturistički tehničar, a nakon srednjoškolskog obrazovanja u Daruvaru, nastavila je s obrazovanjem. Završila je prekvalifikaciju za ekološku poljoprivredu i ima certifikat za permakulturalni dizajn, a trenutno je studentica druge godine hortikulture na Fakultetu agrobiotehničkih znanosti u Osijeku.
Vidjela na internetu
Sve je počelo prije četiri godine kada je na internetu vidjela kako se izrađuju staklenke u kojima rastu biljke. Svidjelo joj se i odlučila je da će to pokušati napraviti sama.
– Nakon nekih 40-ak pokušaja shvatila sam u čemu je stvar i onda sam krenula raditi kvalitetnije i brže. U početku mi je za samo jedan trebalo oko četiri sata, a sada to ide puno, puno brže. Teško mi je reći koliko mi treba za jedan jer ih uglavnom radim više u isto vrijeme, pojašnjava Valentina kojoj je sklonost prema bilju vjerojatno u genima jer je njena majka Katarina cvjećarka.
Samoodržive biljne terarije radi samo od prirodnih ili recikliranih materijala, radi ih isključivo u zatvorenim staklenkama raznih veličina, a sve su staklenke reciklirane.
Ključan omjer vlage
Kao i svaka vještina i ova krije svoje male tajne, a Valentina nam je otkrila neke od njih.
– Jako je važno da u terariju nema ni previše ni premalo vlage i ključno je dobro pogoditi taj omjer. Zato u terarij idu bilje koje vole visoku vlažnost poput fitonije, peperomije, paprati, biljka kave i ficus ginseng. Također je jako važna kvaliteta zemlje, u nju ide perlit i važno je da u njoj bude aktivnog ugljena kako bi se voda mogla pročišćavati prilikom cirkuliranja. Biljke ne smije biti direktno izložene suncu i najbolje im odgovara polusjena.
U terarij još ide i razno kamenje, a koristim i mahovine. Međutim, obzirom da su mahovine zaštićene i ne smije ih se skupljati odnosno brati, kupujem ih iz uvoza, konkretno iz Nizozemske.
Specifičnost ovih terarija da se ne smiju dostavljati klasičnom dostavom odnosno slanjem u paketu, nego ih je potrebno preuzeti osobno pa kupac ili dođe k meni po terarij, ili ja terarij odvozim direktno kupcu, kaže Valentina.
Biljni kućni ljubimci
Samoodrživi, biljni terarij je kombinacija biljaka, ali i malenih kukaca i bubica koji u njemu žive pa se slobodno može reći da je takav terarij živi organizam, odnosno zeleni, biljni kućni ljubimac. Valentina pojašnjava da kada netko kupi terarij, dobije i qr kod s uputstvima za održavanje u kojem piše „Skeniraj qr kod i saznaj kako se brinuti za svog malog, zelenog ljubimca“.
Uloga terarija nije samo estetske prirode kako bi uljepšao prostor.
– Znanstveno je dokazano da ako ljudi u stanovima, uredima i općenito u zatvorenim prostorima imaju zelenila, to pozitivno utječe na njihovo raspoloženje, a takav efekt na ljude imaju i samoodrživi biljni terariji, tvrdi Valentina.
S ponosom dodaje da njenih samoodrživih biljnih terarija ima već po svuda, u brojnim stanovima i kućama, ali i u uredima nekih korporacija, prije svih iz IT sektora.
Terarij kod gradonačelnika Pečuha
Vanjski je suradnik firme Verdecor iz Osijeka koja proizvodi dizajnerske stolove, a pohvalila se kako jedan njen veliki terarij krasi ured gradonačelnika mađarskog grada Pečuha.
Cijena terarija ovisi ponajprije o njegovoj dimenziji, a Valentinini su u rasponu od 150 do 1.000 kuna.
- Jesi prodala koji po 1.000 kuna?, zanimalo me je.
- Jesam i to dva komada koji su bili napravljeni u staklenkama visine 70 centimetara, odgovara Valentina i dodaje.
- Ipak, većinom ljudi kupuju manje terarije i kada se uvjere da sve funkcionira kako treba ako se pridržavaju uputstava koja im dam, onda idu prema većima, kaže Valentina koja za sada radi kroz udrugu Moss art. Ipak, Valentina je ambiciozna i krajem ove godine planira pokrenuti ozbiljan posao i otvoriti obrt te iskoristiti mjere za samozapošljavanje HZZ-a.
- Već sam dosta dugo u tome i znam da ovo može biti jako dobar posao od kojega se može sasvim solidno živjeti. Primjerice u Zagrebu je dosta velika potražnja za terarijima, ali ima i dosta ljudi koji ih rade. S druge strane u ovom dijelu Hrvatske je potražnja sve veća, a jako je malo ljudi koji se bave ovim poslom. Ja sam među rijetkima, ako ne i jedina u Osijeku koja na ovaj ekološki čisti i prirodan način izrađujem samoodržive biljne terarije, naglašava Valentina, inače majka jednoipolgodišnje Paole, koju u umjetničko-poduzetničkim nastojanjima u potpunosti podržava i budući suprug Miroslav.
U planu i jestivo cvijeće
Budućnost ovog posla planira dodatno razvijati i to vrlo zanimljivom idejom.
- Uz samoodržive biljne terarije planiram se posvetiti i uzgoju jestivog cvijeća. Planiram se orijentirati na ljubičice kao i na različite vrste maćuhica zato što brzo rastu i nisu zahtjevne, a u ponudi će biti i cikorija, dragoljub, potočnica, vrijes, karanfili...
To uzgojeno cvijeće se u osnovi razlikuje od onog u prirodi po tome što je potpuno ekološki čisto, jer je uzgojeno u potpuno kontroliranim uvjetima, bez mogućnosti da bude kontaminirano raznim špricanjem.
- Moja prijateljica u Osijeku ukrašava koktele s jestivim cvijećem, a to je jako traženo primjerice na svadbenim tortama, ili kao ukras jelima u restoranima i hotelima ili za sličnu namjenu na prijemima i sličnim događanjima, objašnjava Valentina čije su kreativne radionice, na kojima zainteresirane poučava metodama i tehnikama izrade terarija, sve traženije, a sljedeća je na redu već ovog vikenda u Kopačkom ritu.
Ne treba čuditi ako njene usluge i prirodni, biljni proizvodi budu još traženiji jer Valentina je još jedan u nizu dokaza i primjera kako je, usprkos ekonomski teškim i izazovnim vremenima u kojima živimo, moguće uz dobru ideju, vještinu i malo odlučnosti, pokrenuti posao pred kojim je budućnosti.