Ovo je daruvarska Cesarica Nera - terapijski pas koji pomaže djeci i mladima s teškoćama
kolumnist
komunalije
Vezane vijesti
(Magistra psihologija Adrijana Hnojčik napisat će za MojPortal.hr tri stručna članka u sklopu projekta udruge Dar-mar "Zajedno smo jači", kojima želimo podići svjesnost šire javnosti o problemima s kojima se svakodnevno susreću osobe s teškoćama, osobe u riziku od socijalne isključenosti i osobe s invaliditetom. I, naravno, želimo im pomoći da ih lakše prebrode.)
Od samih početaka razvoja ljudskog društva u različitim civilizacijama uočava se snažna veza između ljudi i životinja.
Još kod starih Grka uočeno je poticanje želje za životom uz pomoć životinja kod neizlječivih bolesnika. U Belgiji su se pak, u 9. stoljeću, osobe s intelektualnim teškoćama brinule o životinjama kao dio redovitog programa rehabilitacije. Postoje i medicinski zapisi iz 17. i 18. stoljeća koji svjedoče o poticanju na brigu o životinjama osoba s neurološkim i psihičkim problemima (Katalenić, 2010). Međutim, ovim je radovima nedostajala znanstvena utemeljenost.
Brojna znanstvena istraživanja
Znanstveno istraživanje pozitivnog utjecaja životinja na tjelesno i mentalno zdravlje ljudi započelo je u Sjedinjenim Američkim Državama unazad tri desetljeća, gdje se u početku koristio pojam terapija uz pomoć kućnih ljubimaca (eng. Pet Facilitated Therapy), koji se vremenom mijenja u pojam intervencije potpomognute životinjama (eng. Animal Assisted Intervention - AAI) - ciljane i strukturirane intervencije koje s namjerom uključuju ili integriraju životinju u zdravstvene, obrazovne ili društvene usluge u svrhu terapijske dobrobiti kod ljudi. Nastavno na to, govorimo o terapiji potpomognutoj životinjama (eng. Animal Assisted Therapy - AAT) koja je ciljano orijentirana, planirana i strukturirana terapijska intervencija usmjerena i/ili pružena od strane stručnih djelatnika iz društvenih znanosti.
Osim toga, postoji aktivnost potpomognuta životinjom (eng. Animal Assisted Activities - AAA) - planirana je i ka cilju usmjerena neformalna interakcija i posjet koje provodi tim sačinjen od čovjeka i životinje za motivacijske, edukacijske i rekreativne svrhe (IAHAIO BIJELI LIST, 2014-2018). U navedenim intervencijama koriste se različite životinje: psi, mačke, ptice, konji, delfini, zečevi i ostale male životinje. Zbog mogućnosti njihova treniranja i vještina socijalizacije u terapijskim se postupcima najčešće koriste psi.
Izuzetan utjecaj na čovjeka
Suvremeni način života sve je više usmjeren prema socijalnom prihvaćanju životinja i naš se odnos prema njima sve više mijenja. U tom smislu i naše spoznaje o psima postaju sve opsežnije i preciznije. U odnosima čovjeka i životinja, pas zauzima posebno mjesto i već se uvriježilo mišljenje o psu kao najboljem čovjekovom prijatelju. Sama činjenica da vlasnici svojega psa smatraju gotovo članom svoje obitelji i da mu daju ime, ne bi ga automatski izdvajala od drugih kućnih ljubimaca, međutim pas ipak ima jednu posebnu osobinu koja ga izdvaja od drugih, čovjeku bliskih, životinja, a to je bezuvjetna odanost čovjeku, koja se javlja na razini urođenog instinkta. Turner ističe da je pas tu osobinu preuzeo od vuka, pa je odanost vuka prema čoporu usmjerio prema čovjeku. Što više o psima znamo, sve više ih uključujemo u naše životne aktivnosti (Olbrich, 2003).
Kako navodi Pohlheim (2006) pas ima izuzetan utjecaj na čovjeka, pruža mu bezuvjetnu ljubav i toplinu te tako utječe na sve dimenzije čovjekova zdravlja, njegovu komunikaciju s drugima i životno zadovoljstvo. Odnos čovjeka i psa ima i socijalnu dimenziju. Budući da vlasnik mora svome psu omogućiti šetnju, naglašava se uloga psa kao socijalnog katalizatora te ističe da su vlasnici pasa često komunikativniji i lakše sklapaju nova poznanstva u odnosu na ljude koji nemaju psa. Olbrich ističe da je komunikacija između čovjeka i psa jedan od najživljih dijaloga, promatrano u kontekstu komunikacije čovjeka i životinja. Pas u kratkom vremenu nauči „govor“ tijela određene osobe, reagira na njega i svoje reakcije prilagođava ljudskim potrebama. Čovjek se u takvom odnosu osjeća shvaćenim i prihvaćenim, što psa čini posebno vrijednim terapeutskim pomagačem.
Treba naglasiti da se, zbog opisanih osobina, pas često javlja u različitim ulogama u ljudskom društvu: član timova spasilačkih službi, policijski pas, pas pomagač osobama s invaiditetom i u ulozi terapijskog psa.
Obuka prema holističkom pristupu
Inovativan projekt obuke pasa prema holističkom pristupu (AAI, AAT) u radu sa vulnerabilnom skupinom korisnika je 2012. godine pokrenula Renata Fridrih, logopedinja u Poliklinici za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba te predsjednica Društva Naša djeca Sisak, udruge koja provodi projekt uz partnerstvo sa ustanovama u sustavu zdravlja, odgoja i obrazovanja, socijalne skrbi i pravosuđa.
Projekt se provodi uz suglasnost Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, Ministarstva znanosti i obrazovanja, Ministarstva zdravstva, Ministarstva pravosuđa i uprave i Ministarstva unutarnjih poslova (u tijeku). Ujedno se i financira preko dostupnih natječaja ministarstava što omogućava održivost projekta.
Idejni začetnik Sigmund Freud
Idejni začetnik ovakvog inovativnog projekta obuke pasa prema holističkom pristupu je Sigmund Freud, prema kojemu intervencije/terapiju potpomognutu životinjama (AAI/AAT) koristi stručna osoba (npr. psiholog, logoped, liječnik, psihijatar) osposobljena za rad sa psima posebno treniranima za ovu svrhu u okviru svoje prakse. Pas ima partnerski odnos sa svojim vodičem te aktivno sudjeluje u radu na način da prepoznaje i signalizira potrebe korisnika (djece, odraslih) što pokazuje svojim ponašanjem. Obuka pasa se odvija kroz 5 modula te prolaze 2000 radnih sati s vodičem koji se bilježe u dnevnu evaluaciju. Psi uključeni u ovaj projekt pasmine su bichon havanese, manji su rastom, hipoalergene dlake koja se ne linja, vesele naravi, dobrih osobina, prilagodljivi su te brzo uče, što su razlozi zašto je upravo ova vrsta izabrana za obuku. Uvođenje pasa u rad s korisnikom nije zamjena za terapiju već njen dodatak, a dobrobit i korisnika i terapijskog psa odgovornost je stručnjaka voditelja terapije. Važno je osigurati ugodno okruženje za oboje kako bi se mogle uspješno iskoristiti sve prednosti koje terapija uz pomoć životinja donosi u terapijski proces.
Utjecaj hormona oksitocina
Prednosti ove terapije su: lakše dostizanje terapijskih ciljeva, posebice u radu s djecom, lakše uspostavljanje kontakta i socijalne interakcije između djeteta i terapeuta, dijete se osjeća sigurnije i opuštenije u terapijskom okruženju, dijete je ohrabreno ka spontanom ponašanju i komunikaciji te bolje djelovanje terapijskih mehanizama i ubrzavanje njihova oporavka (Buljan Flander i sur., 2018).
Većina ovih učinaka mogla bi biti objašnjena utjecajem hormona oksitocina koji se stvara u hipotalamusu i oslobađa u krvožilni sustav i mozak kao odgovor na senzornu simulaciju kao što su, na primjer, dodir, toplina i milovanje psa. Oksitocin ima protustresno djelovanje, pri čemu smanjuje razinu kortizola kod ljudi i životinja, pogotovo kao odgovor na socijalne stresore, te povećava prag boli i ima anksiolitički učinak (Odendaal i Meintjes, 2003).
Trenutno se putem projekta provode aktivnosti u 6 županija, u 70 partnerskih organizacija te je u projektu 15 obučenih pasa. Vizija projekta je uključivanje većeg broja stručnih djelatnika iz različitih sustava kroz aktivnosti sa obučenim psima prema holističkom pristupu. Zatim, implementacija i poticanje uključivanja pasa u sustavu pravosuđa (tzv. pas u sudnici, forenzični intervju sa zlostavljanim djetetom – u provedbi od 2017.), pružanje podrške u palijativnoj skrbi neizlječivih bolesnika u terminalnoj fazi te osnivanje Razvojno edukacijskog centra pri Udruzi zbog povećanog interesa i potreba korisnika.
Naša Daruvarčanka Cesarica Nera
Moja motivacija za sudjelovanje u navedenom projektu s terapijskim psima proizlazi iz vlastitih interesa, potaknuta činjenicom da sam cijelo djetinjstvo imala privilegiju živjeti sa psima kao kućnim ljubimcima. Moj život je obogatilo nekoliko pasa od koji sam puno naučila te koji su svojom privrženošću, odanošću i životnom radošću bili pokretači mojih nastojanja da u svom svakodnevnom radu kao psiholog spojim svoje dvije ljubavi – djecu i pse.
Od veljače 2020. godine na radnom mjestu psihologa u Podružnici Centra za socijalnu skrb Bjelovar, Obiteljskom centru Bjelovar, uz podršku ravnateljice Daniele Popović i predstojinice Romane Misir u savjetodavnom i preventivnom radu uz mene sudjelovala je i Cesarica Nera, terapijski pas u obuci prema holističkom pristupu pružajući potporu djeci, mladima i njihovim roditeljima. Nera je sudjelovala tijekom individualnih psiholoških savjetovanja te na radionicama za djecu.
Psa se uključuje u rad s obzirom na potrebe korisnika. S odraslim korisnicima pas je uglavnom u prostoriji, sjedi na svom „mirnom mjestu“ za vrijeme savjetovanja, kontakt imaju po potrebi na početku i na kraju savjetovanja u obliku maženja. U radu s adolescentima pas uglavnom sjedi kraj njih na stolici ili im je u krilu za vrijeme savjetovanja. Tijekom rada s djecom uloga psa je aktivnija. Djeca koja dolaze na psihološko savjetovanje zbog socijalnih i/ili emocionalnih teškoća biraju ispričati svoje brige, podijeliti neugodna iskustva i osjećaje sa psom, na način da pas sjedi preko puta njih na stolici ili zajedno sjede na jastučićima na podu
Djeca koja su uključena u savjetovanje zbog teškoća u učenju i/ili teškoća s pažnjom i koncentracijom tijekom savjetovanja i ispunjavanja vježbi mirno sjede na svom mjestu, pas kraj njih, a na kraju rada slijedi aktivna igra djeteta i psa na način da dijete baca psu lopticu koju mu on donosi ili pas izvodi razne trikove koje dijete opuštaju.
Takva zajednička igra traje zadnjih 10 min savjetovanja te se smatra nagradom za vrijedan rad djeteta i psa.
Uključivanje terapijskog psa u savjetovanje djece pokazalo se izuzetno važno kod djece koja su zanemarivana i/ili zlostavljana, djece čiji roditelji su u visokokonfliktnom odnosu tijekom i/ili nakon razvoda braka, djece sa specifičnim teškoćama u učenju, djece sa socio-emocionalnim teškoćama te djece s teškoćama u ponašanju i razvoju. Posebice je korisno i to što se djeca već pri prvom psihološkom savjetovanju lakše i brže odvajaju od roditelja kada je pas prisutan u sobi
Terapija uz pomoć životinja (AAT) prema procjeni naših velikih i malih korisnika dovodi do brojnih pozitivnih ishoda za dobrobit djeteta: osjećaj povećane tjelesne i psihičke dobrobiti, smanjenje depresivnih simptoma, smanjenje stresa i anksioznosti, bolje socijalne i govorno-jezične vještine, bolji odnosi djece s roditeljima i vršnjacima, pozitivnija slika o sebi, povećanje samopouzdanja i empatije te pojačana motivacija za školske i svakodnevne obaveze. Dosadašnje reakcije korisnika i dojmovi su jako dobri, roditelji rado daju suglasnost da pas sudjeluje na savjetovanju. Djeca su opuštenija, rado dolaze na savjetovanje, spremnija su za suradnju i prihvaćaju ponuđene materijale, vježbe.
Osim toga, dolazak Nere u Obiteljski centar je svima zaposlenima donio jednu novu dinamiku funkcioniranja uz puno smijeha i radosti.
U sklopu trogodišnjeg projekta podržanog i financiranog od strane Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike planirano je uključivanje Nere uz vodiča-psihologinju Adrijanu Hnojčik u Centru Rudolf Steiner Daruvar uz podršku ravnateljice Silvije Kancijan, kao jednu od aktivnosti unutar socijalnih usluga koje pruža Centar. Preko projekta je dogovorena suradnja i s Domom za starije i nemoćne osobe Ljudevite pl. Janković u Daruvaru te Centrom za pružanje usluga u zajednici Lipik što je obustavljeno radi poštivanja covid mjera u ustanovama socijalne skrbi.