Kako su kozmetičarka i IT-evac postali jedni od najvećih proizvođača batata u BBŽ
kolumnist
komunalije
Vezane vijesti
ŠANDROVAC – Što je to nagnalo jednog IT-ovca i jednu vlasnicu kozmetičkog salona sa stalnim poslovima i sigurnim primanjima da uplove u poljoprivrednu i poduzetničku priču te da postanu jedni od najvećih proizvođača batata u Bjelovarsko – bilogorskoj županiji? Kao i da se okušaju u proizvodnji tjestenine s batatom koja, osim što je primaljivih boja, odiše zdravljem?Iako nikad s manje slobodnog vremena, Karolina Belančić i Sven Perec sretni su ljudi. Evo njihove priče.
Prvi susret s batatom
- Pa zapravo je batat Karli pao na pamet. Rekla je jednom prilikom, prije gotovo sedam godina, kako je batat na akciji i kako ga moramo kupiti i probati. Opisivala mi je batat kao super povrće pa smo ga po njezinoj želji kupili i kušali, nakon čega sam krenuo malo više istraživati o kakvoj je kulturi riječ, gdje se sadi i slično. Spletom okolnosti, ubrzo nakon toga bio je Sajam u Gudovcu pa smo se i tamo informirali o samoj proizvodnji.
Prvu smo godinu za probu kupili stotinu sadnica od tada najjačeg proizvođača batata u Hrvatskoj, iz Višnjice te napravili testiranja. Jedan smo dio posadili na foliju, drugi bez nje, jedan dio uz navodnjavanje, pa smo koristili peletirana gnojiva, umjetna gnojiva, prihrane ovakve i onakve, a sve da bismo vidjeli hoće li batat uopće kod nas rasti – prisjeća se prvih poljoprivrednih koraka Sven Perec i dodaje kako je tada matematika bila vrlo jasna - znalo se kako bi se na toj kulturi moglo zaraditi znatno više nego na proizvodnji pšenice, kukuruza i slično.
Upravo iz tog razloga, već sljedeće godine posadili su 20 tisuća sadnica batata na površini od gotovo hektar.
Učenje, iskustvo i napredovanje
- Od prve do druge godine boom, a ta se druga godina pokazala dobrom. Puno smo toga već naučili, iako su se neke činjenice o kojima smo čitali na Internetu pokazale netočnima. Stoga nam je neprocjenjivo bilo naše vlastito iskustvo, a učimo i dalje, bruse se neki detalji i tom procesu nema kraja. Primjerice, ove smo godine na četiri hektara posadili batat, a u polju smo proveli manje vremena nego one druge godine kada smo imali jedan hektar. Naravno, razlog je i taj što smo tehnološki napredovali i što sada imamo puno više mehanizacije. Vidjeli smo što batatu smeta, a oko čega moramo brinuti – ističe Perec i napominje kako u tom cijelom procesu rade dva OPG-a. Jednom je on nositelj, a drugi OPG čine njegova majka Verica i brat Slaven, pa se može reći kako o cijelom procesu proizvodnje brine četvero osoba.
Obradu, sadnju, pripremu…, sve zajedno odrađuju. Kako bi im bilo lakše, podijeli su poslove pa tako brat brine o agrotehnološkim uvjetima, obradi tla, strojevima, mehanizaciji i sličnom, dok je na Svenu marketing, tržište i trgovina. Karla i Verica, pak, uskaču u manje zahtjevnim fizičkim poslovima poput pripreme klijališta, rezanje sadnica, pikiranje i plijevljenje trave.
Puno ručnog rada
- Već druge godine kada smo ukupno posadili 20 tisuća sadnica batata, gotovo 16 tisuća sami smo proizveli u svom klijalištu, ostatak smo dokupili. Ovo je tako već šesto klijalište i svake nam je godine premalo s obzirom da dio uzgojenog sadnog materijala prodajemo. Primjerice, prošle smo godine uzgojili cca 160 tisuća presadnica, a nama je trebalo svega 80 tisuća. Ostalo smo sve prodali pa zaradu nemamo samo od finalnog proizvoda – batata, već i od sadnica – priznaje Sven koji upozorava kako, iako su nabavili puno mehanizacije, proizvodnja iziskuje puno ručnog posla. Naprosto, da bi se posao kvalitetno odradio, u nekim stvarima stroj ne može zamijeniti ljudsku radnu snagu. Dobar primjer je čupanje korova uz samu stabljiku batata koja se nalazi u foliji.
Valja spomenuti kako, osim klijališta u kojem godišnje mogu proizvesti do 300 tisuća sadnica batata, Pereci imaju svoje skladište za 40 tona batata koje ima idealne uvjete. Strogo je kontrolirana količina vlage, detaljno je posložena ventilacija, pazi se na temperaturu jer batat nakon vađenja iziskuje sušenje ili konzervaciju.
Prerada batata u tjesteninu
Najnovije postignuće je mehanizacija za preradu batata u tjesteninu čime su ovi Bilogorci iskočili iz svih okvira i nametnuli se tržištu s nečim apsolutno novim, drugačijim, atraktivnim i zdravim. OPG Perec s proizvodnjom tjestenine s batatom krenuo je prije manje od dva mjeseca, a tjestenina „u bojama“ se prvi put mogla vidjeti na Jesenskom sajmu u Gudovcu.
- Tokom prošlih šest godina moj OPG prošao je na dvije mjere kroz koje smo povukli ukupno 70 tisuća eura, dok je mamin OPG prošao na jednom natječaju i uspješno je povukao 15 tisuća eura. Proizvodna linija nas je koštala ukupno više od 400 tisuća eura, s tima da smo i mimo toga ulagali u prostor, opremu, ambalažu i slično – pojasnio je Sven dodavši kako su na ideju proizvoditi tjesteninu s batatom došli kako bi iskoristili sav proizvedeni batat. Dodajmo kako je podloga tjestenine oštro pšenično brašno T400 ili durum krupica, ovisno s kojim batatom se radi.
Dodana vrijednost
- Logičan slijed je bio da se sav batat koji nije prva klasa, odnosno koji nije težine od 250 do 750 grama, preradi. Sav manji ili veći batat trgovci ne žele uzeti jer to nije roba koji oni mogu plasirati na tržište, a on je identične kvalitete kao i ovaj deklariran kao prvoklasan. Stoga nam je preostalo da smislimo način kako osigurati tržište za batat koji nitko ne želi kupiti i na taj mu način dodati vrijednost – pojašnjava nam Sven i odaje kako prosječno godišnje na jendom hektaru ukoliko je godina dobra, proizvedu 15 tona prvoklasnog batata i oko pet tona batata druge klase kojeg sada koriste za preradu u tjesteninu.
- Ukoliko se pokaže potreba i ukoliko pronađemo tržište za tjesteninu, mi bismo koristili i prvu klasu batata za preradu u tjesteninu. Uvijek je prerađevina dodana vrijednost sirovini – uvjerava nas Perec koji trenutno doslovno sav proizvedeni batat proda i prije nego ga izvadi iz zemlje. U godini prije već potpiše ugovor s veletrgovcima, a realno oni očekuju i veće količine koje Pereci ne mogu trenutno osigurati. Sve to znači kako batat ima sigurno tržište, a cijene su relativno dobre, premda djelomično ovise o uvozu, napominje Sven.
Nova zapošljavanja?
- Trenutno je uvozni batat skuplji nego domaći, što znači da se sada kupuje batat s polja i tako će biti još mjesec dana kada nastaje problem za sve one proizvođače koji nemaju skladišta. Morat će ga prodati „pošto – poto“ jer neće imati kud s njim pa će se na veletržnici moći kupiti za dvije, tri kune samo da ne propadne. Ozbiljnije cijene kreću tek od prosinca i siječnja i tada možemo reći kako se može zaraditi prodajom batata. Ova prodaja s polja dobra je utoliko što se može odjednom dobiti veća količina novca – kaže Perec i dodaje kako su oni svu dobit kroz ovih šest godina proizvodnje ponovno uložili u OPG.
- Svih šest godina mi gotovo volontiramo jer nam je odmah bilo jasno kako je ulaganje nužno ako se želimo dizati i širiti te doći na jednu razinu kvalitete na kojoj sada već i jesmo. Usto, htjeli smo postići da više ne moramo toliko puno fizički raditi kao u počecima – pojašnjava Sven i priznaje kako su bez dodatnih, novih zapošljavanja, došli do maksimuma proizvodnje na svom OPG-u.
Istra i Dalmacija
- Vremenski više ne stižemo, a ujedno je došla i proizvodnja tjestenine. Tek s novim zapošljavanjima mogli bi razmišljati o novim hektarima. Sada ćemo se najprije bazirati na to da batat prodajemo manjim otkupljivačima koji nam mogu ponuditi veću cijenu. Prvenstveno mislim na otkupljivače s mora, Istra i Dalmacija. Tako svi puno više zaradimo i naravno, bazirat ćemo se na preradu, odnosno što više batata možemo preradit ćemo u tjesteninu. Mi smo se zasad s tjesteninom pojavili samo u Gudovcu i u Ivanić Gradu i potražnja je bila dobra. Žene su bile oduševljene, a na društvenim mrežama mogu se vidjeti komentari kupaca koji su kasnije ostavljali svoje dojmove. Svi su nam rekli kako je tjestenina „pudrasta“ i najlaganija koju su probali, stoga očekujem dobar plasman te tjestenine – realan je Sven kojemu je cilj sa svojom tjesteninom ući u restorane i hotelske lance, a postoji i naznaka kako bi tjesteninu s batatom mogao plasirati i u jednom trgovačkom lancu.
Lagana, pudrasta i zdrava
- Naš pogon mjesečno može proizvesti četiri tone suhe tjestenine što je velika količina tako da bi bez problema mogli opskrbljivati jedan trgovački centar. Ukoliko bi potražnja bila veća od toga, naravno da bismo razmišljali o dodatnim strojevima i povećanju proizvodnje – ističe Sven koji proizvodi tjesteninu od durum krupice s narančastim batatom, zatim tjesteninu od pšeničnog brašna s ljubičastim batatom, te tjesteninu od durum krupice s ljubičastim batatom. Imaju i tjesteninu od čiste durum krupice i vode što je izuzetno dobra tjestenina, a rade i tjesteninu od običnog pšeničnog brašna i jaja.
- Tjestenina od durum krupice s batatom izuzetno lagano sjedne na želudac i prije zasiti, a ujedno je dobra namirnica za sve one koji izbjegavaju ugljikohidrate jer ima manje kalorija. Moramo naznačiti kako je u toj tjestenini zapravo 30 posto povrća što nije zanemarivo. Od šest kalupa koliko trenutno imamo, jedan je brončani. On daje hrapavo tijesto na koje se potom veže više umaka pa ju čini izrazito gurmanskom – ističe Sven još jednu neobičnu notu u proizvodnji.
Premium kvaliteta
Inače, proces prerade je sam po sebi zanimljiv. Batat je najprije potrebno oprati, oljuštiti, skuhati, miksati, ohladiti te se tek potom ubacuje u stroj, u tijesto. Nakon toga tjestenina se u sušari suši 12 sati kako bi zadržala što više nutritivnih sastojaka, kako se ne bi raskuhavala ili bila gnjecava. Tek potom spremna je za prodaju. Budući da ciljaju na premium kvalitetu, sve su to razlozi zašto je ujedno i skuplja od obične.
- Pakiranje tjestenine s batatom od 400 grama košta 20 kuna, 15 kuna košta tjestenina od durum krupice i 10 do 12 kuna košta tjestenina od običnog brašna. Nju smo samo jednom napravili za probu, a znatno veća nam je potražnja za onom s batatom pa ćemo se na nju i bazirati. Ovih dana pokušat ćemo napraviti i tjesteninu od crvenog batata, to je relativno nova sorta. Izvana je takav batat crvenkast, a unutra je bijeli. U planu je i kombinacija tjestenine sa sušenim gljivama koje bi nakon mljevenja miješali s durum krupicom. Takva tjestenina, vjerujemo, bila bi primamljiva kao prilog gulašima, paprikašima i sličnim jelima.
Kombinacija je bezbroj – svjestan je Sven koji na svojem stolu batat najviše voli vidjeti u kombinaciji s telećim pečenjem što je za njega vrhunska kombinacija. Isto tako, oduševljen je i tjesteninom s batatom koja, kako tvrdi, pruža bezbroj mogućnosti.
Plasman na Bilogori
- Volimo to što radimo premda nam nekada dođe voda do grla. Stoga moramo neke stvari posložiti kako bismo ipak imali nešto više slobodnog vremena. Ukoliko se pojave stalni kupci za tjesteninom, definitivno bi u pogon za početak zaposlio mamu i brata čime bi se sto posto mogli posvetiti obiteljskom poslu bez potrebe za dodatnim poslovima sa strane. U tom bi slučaju svi imali daleko više slobodnog vremena. Karla svoj posao voli, baš kao i ja, tako da zasad ne namjeravamo davati otkaze, no tko zna. Sve su karte otvorene, ne možemo znati što nam donosi budućnost. Evo, u planu nam je i vlastito polje durum pšenice, a imali smo i neke razgovore o plasmanu na domaćem terenu što bi me učinilo izuzetno sretnim i ponosnim. Detalje zasad ne bi otkrivao, no dat ću sve od sebe da ono što proizvedem na Bilogori u većoj mjeri završi i na bilogorskim stolovima. Veseli me što takvih ponuda ima sve više - zaključuje Sven.
