novi projekt
Besplatni oglasnik za središnju Hrvatsku: Oglašavaj baš sve besplatno na MojPortal.hr!
Supružnici Silvije i Draženka/Foto: Privatni album, ilustracija: MojPortal.hr
ČISTA EGZOTIKA
Hrabar pothvat OPG-a Draženka Kešić: 2. najveća plantaža pistacija u Hrvatskoj raste u V. Maslenjači
''Prvi rod ova kultura daje tek nakon pet do deset godina od sadnje, dok se puni urod očekuje tek od 15 godine i tada on iznosi oko 30 kilograma ploda po stablu'', kaže plantažer Silvije Devald
USURET NOVOJ SEZONI
BBŽ pomaže kreditiranje sjetve, župan poručio: ''Poljoprivreda je jedna od naših ključnih grana''
OBILAZAK TRŽNICE
Grad Bjelovar potiče poljoprivredu: ''Za naše proizvođače osigurali smo 140 tisuća eura''
POVOLJNIJE KAMATE
BBŽ nastavlja pomagati poljoprivrednicima: "Sufinancirat ćemo kreditiranje proljetne sjetve"
Vidjevši ovih dana na Facebook stranici OPG-a Draženke Kešić vijest da su vrijedni članovi obitelji Kešić i Devald u Velikoj Maslenjači nedaleko Daruvara zasadili plantažu pistacija, mnogi su pomislili kako je riječ o preuranjenoj prvoaprilskoj šali. Međutim, nije šala, uvjerava nas vlasnik plantaže Silvije Devald, već stvarni pokušaj da se na plodnim obroncima Papuka uzgoji kultura dosad neviđena u ovim krajevima.
- Mi uvijek volimo isprobavati nove i drugačije stvari. Dugo smo razmišljali o novim kulturama koje su tipične za toplije krajeve, o mandarinama, čak i maslinama, no za njih uvjeti ipak ovdje još uvijek nisu idealni. Stoga smo nastavili istraživati, a onda nam je pažnju privukla pistacija – kaže Devad.
Rijetka kultura
Riječ je o koštunjičavom voću koje ima sličnosti s lijeskom i orahom, međutim, iako gotovo svi vole grickati njegov plod, u Hrvatskoj je još uvijek vrlo rijetka kultura.
- Riječ je o kulturi koja je također karakteristična za toplije južne krajeve. No, ljudi uglavnom imaju samo nekoliko stabala za vlastite potrebe. S druge strane, na kontinentu pistacije gotovo i nema – kaže naš sugovornik.
Upravo zbog toga nije bilo jednostavno pronaći sadnice za plantažu u Velikoj Maslenjači, no supružnici Silvije i Draženka ipak su u jednom rasadniku u Varaždinu našli ono što su tražili.
----------------------
Proizvode OPG-a Jadranka Kešić možete naučiti i putem našeg NOVOG BESPLATNOG OGLASNIKA u rubrici OPG na OVOM LINKU!
Iskoristite i Vi priliku za besplatnu promociju Vaših OPG proizvoda na našem besplatnom oglasniku, a uz to dobijete i dodatnu promociju Vašeg oglasa na portalu i našim društvenim mrežama!
----------------------
- Naručili smo i zasadili stotinu stabala, a rekli su nam da smo time odmah postali druga najveća plantaža pistacije u Hrvatskoj. Najveća, na kojoj se nalazi oko 400 stabala, nalazi se na obali, u Karinu. Osim te, koliko nam je poznato, postoji i manja plantaža s 40-ak stabala u Virju u susjednoj Koprivničko-križevačkoj županiji – kaže Devald.
Iako taj podatak zvuči sjajno, naš sugovornik napominje kako je od sadnje do prvih maslenjačkih pistacija na tanjuru još daleko.
- Prvi rod ova kultura daje tek nakon pet do deset godina od sadnje, dok se puni urod očekuje tek od 15 godine i tada on iznosi oko 30 kilograma ploda po stablu. Očekivani vijek nasada je pak između 100 i 300 godina – ističe naš sugovornik.
U starom šljiviku
Dodaje kako uzgoj nije pretjerano zahtjevan, a po mnogočemu je sličan uzgoju lješnjaka, oraha i drugog koštunjičavog voća.
- S obzirom na to da je riječ o kulturi koja je u našim krajevima još uvijek vrlo rijetka, jako je malo podataka o samom uzgoju. No, ono što smo do sada uspjeli doznati jest to da stabla zna napasti lisna uš, a moguća su još neka gljivična oboljenja lista. Tu je i ljeskotoč koji bi mogao napasti plod, no uz pravilan uzgoj vjerujem kako je sve to moguće spriječiti – priča nam Devald.
Otkriva i kako je novi nasad pistacija podignut na mjestu nekadašnjeg šljivika. Šljive su izrodile i bilo je, kaže, vrijeme za novu kulturu, no sve do nedavno nitko nije mogao ni slutiti koliko egzotična će biti kultura kojom su Silvije i Draženka odlučili zamijeniti šljive.
Inače, njihov je OPG već nadaleko poznat po vrhunskim proizvodima koje uzgajaju na svome imanju koje se prostire na oko 15 hektara površine.
Vrhunski proizvodi
- Od toga je otprilike polovica u trajnim nasadima voćaka, a ostalo se odnosi uglavnom na sezonsko povrće. Supruga i ja, oboje prosvjetari, smo se poljoprivredom počeli baviti prije 20-ak godina. Krenuli smo s jabukama, a onda smo polako širili ponudu na kruške, šljive, višnje, aroniju i ostalo voće. Nakon toga je došlo i povrće… - prisjeća se naš sugovornik.
Rade cijelu godinu pa već ovih dana u ponudi imaju domaće rotkvice, mladi luk i salatu, a kasnije će na red doći i rajčica, paprika i druge kulture. Poznati su i po proizvodnji vrhunskoga mladoga graha koji je totalni hit među njihovim kupcima, kao i prema prerađenim proizvodima.
- Od viška voća proizvodimo prirodne voćne sokove i ocat, u ponudi imamo i džemove, a kad ostane viška povrća, poput krastavaca, napravimo i nešto zimnice – otkriva naš sugovornik.
Proizvode prodaju na kućnom pragu, ali i na trešnjevačkom placu.
No, pistacije kojima su ovih dana privukli pozornost nisu jedina egzotična kultura koju proizvode na svojem imanju. Još prije nekoliko godina ondje su zasijali prve nasade bamije koja slovi za jednu od najneobičnijih kultura u ovim krajevima. U Hrvatskoj je gotovo i nema, a popularna je u susjednoj Bosni i Hercegovini. Iako se svrstava u ljekovite biljke cvjetnice, priprema se kao povrće.
Popularna bamija
- Bamija je sve popularnija kultura u našim krajevima, uspijemo prodati sve što proizvedemo. Moram priznati da je prve godine nakon što smo je zasadili mi doma nismo konzumirali. Zapravo je nismo znali pripremiti – priznaje Silvije.
Srećom, od kupaca na trešnjevačkoj tržnici u Zagrebu, gdje plasira svoje proizvode, Silvije je doznao mnoštvo recepata za jela od ove ukusne delicije pa ih je supruga Draženka počela ''testirati'' u kuhinji.
- Sada bamiju svi obožavamo. Supruga je često priprema i stvarno uživamo u njoj. Nas je troje muških u kući i svi je volimo, a to je inače rijetko – kaže Silvije.
Baš kao što je bio slučaj i sa sadnicama pistacije, i sjeme bamije je ponekad teško pronaći, baš zbog činjenice da u našem krajevima nije toliko popularna, pa se često moraju oslanjati na sjeme za hobiste. No, njihova bamija uvijek uspije. Vjerojatno i zbog toga što ova obitelj u njezin uzgoj, baš kao i u uzgoj ostalih kultura, uloži puno truda, ali i ljubavi.
Obiteljski posao
Silvije i Draženka su oboje prosvjetari, no poljoprivredu shvaćaju jednako ozbiljno kao i svoje poslove u školi. Zahvaljujući takvom pristupu, godinama su ulagali u proizvodnju pa danas imaju plastenike, vlastitu hladnjaču i modernu mehanizaciju koju su, među ostalim, nabavili zahvaljujući kvalitetnim projektima koje su aplicirali na europske fondove. Zapošljavaju jednog radnika, a najsretniji su što im u poslu pomažu sinovi Liam i Lukas, i to uz studij.
- Liam studira strojarstvo, a Lukas poljoprivrednu tehniku, a uz to rade s nama na imanju. Nije im teško jer znaju da će zaraditi koliko odrade – kaže Silvije.
Priznaje kako ponekad zna biti teško, pogotovo otkako Silvije u školi radi punu satnicu. No, i on i supruga ustraju jer im posao na poljoprivredi donosi istinsko zadovoljstvo.
-Mi zaista volimo ovaj posao i uživamo u njemu, Drago nam je što smo tu ljubav prenijeli na djecu, mislim da smo dobar primjer njima, ali i okolini – zaključuje naš sugovornik.
Dobijte informaciju odmah, zapratite nas na Facebooku i TikToku!
Najnovije
SAVJETI STRUČNJAKA
VIKEND TERAPIJA Želite razgovorom s psihologom skinuti teret? Niste ludi, upravo suprotno...
KUĆNI LJUBIMCI
Prekida li i vaš pas šetnju kako bi gricnuo malo trave? Evo na što može ukazivati takvo ponašanje
NEZABORAVAN DOŽIVLJAJ
Uskrsna čarolija u Grabovnici kod Čazme: Imanje Salaj zasjat će uz 40.000 svjetlećih pisanica
USUSRET MANIFESTACIJI
Novost na jubilarnoj 30. Terezijani oduševit će ljubitelje povijesti: U Gajevoj ulici niče Barokni grad
×
![]()