Foto: Gradski muzej Čazma

Foto: Gradski muzej Čazma

U SRCU MOSLAVINE

Važno arheološko otkriće: Pronađeni novi dokazi da se ispod Čazme krije još jedan grad

''Čazma je u svom zlatnom dobu srednjovjekovnog razvoja imala ukupno šest sakralnih građevina. To je vrlo velik broj za jednu, možemo reći, malu sredinu i govori da je bila gusto naseljena'', kaže Maja Cepetić Rogić

Na području Grada Čazme potvrđen je još jedan vrijedan arheološki lokalitet koji svjedoči o bogatoj srednjovjekovnoj prošlosti toga kraja. Terenskim pregledom prostora uz put od Čazme prema Grabovnici, na predjelu koji i danas nosi naziv Sveti Andrija, pronađeni su značajni ostaci građevina te brojni ulomci keramike, građevinskog materijala, stakla i metala.

Istraživanje je krajem veljače ove godine organizirao Centar za kulturu – Gradski muzej Čazma u suradnji s Udrugom Prijatelji Baštine. U terenskom pregledu sudjelovale su predsjednica Udruge dr. sc. Laura Šejić, voditeljica ureda Paula Špek, suradnica Antropološkog centra HAZU-a Anamarija Uglešić te ravnateljica Centra za kulturu i Gradskog muzeja Čazma dr. sc. Maja Cepetić Rogić.

Pronađeni su ostatci posuđa/Foto: Gradski muzej Čazma

Pronađeni su ostatci posuđa/Foto: Gradski muzej Čazma

Stručni izvještaj, koji je u travnju dostavila arheologinja Laura Šejić, potvrdio je da se na tom prostoru nalaze značajni ostaci građevina kao nepokretni arheološki nalazi, dok su na površini pronađeni brojni pokretni nalazi. Većina keramičkih ulomaka pripada kasnosrednjovjekovnom i novovjekovnom razdoblju, dok su nalazi moguće prapovijesne i antičke provenijencije zastupljeni tek sporadično.

Dokumenti iz 1357. godine

Maja Cepetić Rogić pojašnjava kako se lokalitet nalazi na području koje se i danas geografski naziva Sveti Andrija, a njegov položaj već je ranije bio prepoznat kao potencijalno arheološki važan.

- Riječ je dijelu grada koji se nalazi na putu od same Čazme prema Grabovnici. Taj je prostor bio detektiran i ranije, međutim tek sada su se stekli uvjeti da obavimo terenski arheološki pregled, odnosno rekognosciranje – kaže ravnateljica.

Istraženo je područje koje Čazmanci i inače zovu Sveti Andrija/Foto: Gradski muzej Čazma

Istraženo je područje koje Čazmanci i inače zovu Sveti Andrija/Foto: Gradski muzej Čazma

Ravnateljica muzeja Maja Cepetić Rogić/Foto: Davor Kirin

Ravnateljica muzeja Maja Cepetić Rogić/Foto: Davor Kirin

Istraživači su se pritom vodili povijesnim dokumentom iz 1357. godine, u kojem su vrlo precizno opisane granice tadašnjega srednjovjekovnog naselja Čazma. U njegovu jugoistočnom dijelu, kao jedna od graničnih točaka, spominje se crkva sv. Andrije s istoimenim naseljem.

- Prema tome možemo utvrditi da se na prostoru koji danas nosi toponim Sveti Andrija nalazilo istoimeno naselje, odnosno crkva koja je u jednom trenutku, prema izvorima, bila i župna crkva. To znači da je naselje bilo dovoljno veliko da bi imalo vlastitu župnu crkvu – objašnjava Cepetić Rogić.

Vrijedni artefakti

Među pronađenim predmetima najviše je ulomaka keramičkog posuđa. Riječ je ponajprije o fragmentima lonaca, među kojima su sačuvani dijelovi oboda i dna, kao i drugi manji ulomci.

-Na dijelu za koji smo očekivali da bi mogao pripadati građevini pronađeni su i odgovarajući građevinski elementi – kaže ravnateljica.

Foto: Gradski muzej Čazma

Foto: Gradski muzej Čazma

Stručni izvještaj navodi kako većina keramičkih nalaza pripada kasnosrednjovjekovnom i novovjekovnom razdoblju. Riječ je o posudama fine fakture, izrađenima na lončarskom kolu, s glaziranom površinom karakterističnom za to vrijeme. Takav odnos nalaza upućuje na intenzivnije naseljavanje ili korištenje lokaliteta od srednjeg vijeka nadalje.

Ranija otkrića

Da se na tom prostoru nekada nalazila sakralna građevina, upućuju i podaci iz osamdesetih godina prošlog stoljeća, kada je uređivana cesta od Čazme prema Grabovnici. U jednom stručnom izvještaju iz toga vremena zabilježeno je da je cesta prešla preko dijela zidova i temelja građevine, uz koje su se nalazili kosturni ukopi.

- Sve to jasno upućuje na ono što smo prethodno pretpostavljali, odnosno da je ondje bila smještena crkva. Na neki bismo način već sada mogli odrediti i približni središnji dio naselja, ako polazimo od toga da je crkva bila smještena u njegovu središtu – ističe Cepetić Rogić.

Pronađeni artefakti pohranjeni su u Gradskom muzeju Čazma/Foto: Gradski muzej Čazma

Pronađeni artefakti pohranjeni su u Gradskom muzeju Čazma/Foto: Gradski muzej Čazma

Budući da je cesta prošla preko dijela lokaliteta, dio ostataka vjerojatno je trajno izgubljen. Ipak, u Muzeju se nadaju da je značajan dio lokaliteta, osobito njegov istočni dio, još uvijek sačuvan i dostupan za daljnja istraživanja.

Sljedeći koraci

Sav pronađeni materijal opran je, analiziran i pohranjen u Gradskom muzeju Čazma, gdje će se nastaviti njegovo stručno proučavanje. Izvještaj o arheološkom pregledu dostavljen je konzervatorskom nadzoru, Ministarstvu kulture i medija, Upravi za zaštitu kulturne baštine te Područnoj konzervatorskoj službi u Bjelovaru.

U Muzeju već razmišljaju i o tome kako lokalitet u budućnosti predstaviti javnosti.

Uz cestu od Čazme prema Grabovnici krije se pravo malo arheološko blago/Foto: Gradski muzej Čazma

Uz cestu od Čazme prema Grabovnici krije se pravo malo arheološko blago/Foto: Gradski muzej Čazma

- Pronađeni fragmenti pohranjeni su u Gradskom muzeju Čazma i nastavit će se proučavati. Moramo vidjeti što ćemo sa samim lokalitetom, ali plan nam je predstaviti ga javnosti kroz informativnu ploču ili neki suvremeniji način. Da bismo došli do te faze, potrebna su nam dodatna neinvazivna istraživanja, poput georadara, ili probne sonde, kako bismo jasnije utvrdili cijeli kontekst i konkretan položaj ostataka – navodi ravnateljica.

Grad ispod grada

Novo otkriće još je jedna potvrda teze da se ispod današnje Čazme nalazi svojevrstan ''grad ispod grada'', odnosno brojni materijalni tragovi nekadašnjeg važnog srednjovjekovnog središta.

- Čazma je u svom zlatnom dobu srednjovjekovnog razvoja imala ukupno šest sakralnih građevina. To je vrlo velik broj za jednu, možemo reći, malu sredinu i govori da je bila gusto naseljena te da se ovdje relativno dobro živjelo. To nije neobično jer je Čazma bila pomoćno sjedište Zagrebačke biskupije – kaže Cepetić Rogić.

Dokazi da se ispod sadašnje Čazme krije još jedan grad/Foto: Gradski muzej Čazma

Dokazi da se ispod sadašnje Čazme krije još jedan grad/Foto: Gradski muzej Čazma

Od nekadašnjih sakralnih građevina danas je kao najvidljiviji spomenik toga razdoblja ostala crkva sv. Marije Magdalene. Ostatke drugih crkava i naselja tek treba sustavnije istražiti, dokumentirati i približiti stanovnicima i posjetiteljima.

- Nažalost, danas je samo crkva sv. Marije Magdalene ostala kao spomen na to zlatno doba. Ovaj ćemo lokalitet tijekom vremena pokušati barem u osnovama istražiti kako bi se mogao primjereno prezentirati i istraživačima i posjetiteljima – zaključuje ravnateljica.

Dobijte informaciju odmah, zapratite nas na Facebooku TikToku!