Ravnateljica garešničke knjižnice: "Sada imamo sve što suvremena knjižnica treba imati"
kolumnist
komunalije
Vezane vijesti
Krajem studenog svečano je otvorena rekonstruirana zgrada Hrvatske knjižnice i čitaonice "Đuro Sudeta" u Garešnici. Tim povodom razgovarali smo s ravnateljicom Majom Dizdarević koja nam je otkrila par detalja iz bogate povijesti Knjižnice. Ispričala je za MojPortal kako je teklo preseljenje i što korisnike očekuje u novom i modernom prostoru.
Zgrada knjižnice doživjela je svoju potpunu rekonstrukciju. Vratili ste se na staru adresu, ali u potpuno novu zgradu nakon dvije godine podstanarstva. Kakvi su dojmovi nakon selidbe?
Dugo smo iščekivali rekonstrukciju stare zgrade i radovali se preuređenom prostoru. Niknuo je potpuno novi objekt pa je radost još veća jer smo s njim dobili otvoren i funkcionalan prostor u prizemlju kao i u potkrovlju zgrade. Zatim novi uređeni prostor za smještaj arhiva i dijela knjižne i neknjižne građe u podrumu. Prilaz za invalide i dizalo, uređeni sanitarni čvor za korisnike i osoblje, čajnu kuhinju, odvojen prostor igraonice, mjesta za čitanje knjiga i časopisa, prostor za informatičke radionice... sve što jedna suvremena knjižnica treba imati.
U potpunu rekonstrukciju se krenulo zbog vlage iz podruma koja je prijetila fondu knjižnice. Koliko je to stanje bilo ozbiljno i što je presudilo da se ide u potpunu rekonstrukciju?
Vlaga i plijesan po zidovima, kao i trošnost zgrade u cijelosti, bili su presudni. Međutim, više je razloga za prvobitno planiranu rekonstrukciju. Sve je bilo u lošem stanju - od instalacija do sanitarnog čvora, nemogućnosti dodavanja polica za smještaj knjižne građe jer prostora više nije bilo, nedostajao je multifunkcionalni prostor za radionice, izložbe, razne manifestacije i druge aktivnosti koje spadaju u zadaću Knjižnice. Nakon potresa kod Petrinje 2020. godine odlučeno je da se zbog statike postojeće zgrade, koja je sagrađena tridesetih godina 20. stoljeća, krene s rušenjem iste i izgradnjom potpuno nove zgrade knjižnice.
Što kažu građani na novo ruho knjižnice – interijer i pročelje? Je li nova zgrada privukla i nove korisnike u ovih mjesec i pol od preseljenja?
Do sada su sve reakcije pozitivne. Korisnici i posjetitelji ugodno se osjećaju u novom prostoru. Drago im je što je novi objekt zadržao stari izgled nekadašnje štedionice s košnicom kao zaštitnim znakom koji je i logo naše ustanove. Sve je više posjetitelja i to onih mladih što nas posebno veseli, što organizirano sa školom, što samostalno.
Knjižnica ima svoju bogatu povijest. Recite nam nešto više o njezinim začetcima i povijesti.
Ove smo godine obilježili 135 godina od osnutka prve pučke čitaonice do suvremene knjižnice. Sačuvana je i pozivnica na kojoj je vidljivo da je Čitaonica osnovana 1887. godine. Do kraja godine ćemo i to prezentirati online, kao i prve knjižničare od kojih na prvo mjesto stavljamo gospodina Peru Brnjasa koji je zadužio našu Garešnicu svojom kulturno-društvenom angažiranošću. U vlasništvu Knjižnice je Zapisnik Hrvatskog doma iz prve polovice dvadesetog stoljeća, gdje je vidljivo da je Čitaonica bila u sklopu Hrvatskog doma u Garešnici. Čitalo se i u privatnim kućama, Svratištima Brajdić i Janeš. I o tome će još biti govora.
Što Knjižnica znači Gareščanima? Riječ je o ustanovi koja bi trebala biti centar kulturnog života grada, no je li tomu tako u ovo digitalno doba?
Knjiga kao fizička jedinica preživjet će unatoč digitalizaciji. Knjižnice su se uspješno uklopile u postojeće promjene pa tako i naša. Naša gradska knjižnica radi duže vrijeme na unapređivanju usluga za korisnike pružajući obavijesti u tiskanom i elektroničkom obliku. Razvijamo usluge za djecu zahvaljujući novim projektima u suradnji s drugim ustanovama kao što su vrtići i škole. Usluge za mlade i usluge za odrasle osiguravajući im građu za cjeloživotno učenje i druženje u slobodno vrijeme. Želja nam je da se nastavi formalno i neformalno okupljanje građana u prostoru naše knjižnice kao i do sada, a posebno sada kada postoje svi uvjeti za to.
Što se sve može vidjeti u garešničkoj knjižnici. Koliko imate odjela, koliko knjiga, imate li neka rijetka izdanja?
Imamo tri odjela: Dječji s igraonicom, Odjel za odrasle i Studijski s računalnom radionicom. Riječ je o otvorenom prostoru i u prizemlju i u potkrovlju. Posjedujemo sveukupno knjižne i neknjižne građe oko 39 000 svezaka knjiga i jedinica neknjižne građe. Zavičajnu zbirku potrebno je digitalizirati. Imamo preko 500 fotografija, no tu su i plakati, razglednice i druga vrijedna građa. Kao i svaka narodna knjižnica posjedujemo rijetka izdanja - knjige, grafike i slike. U planu je izložba rijetkih i vrijednih djela iz dječje književnosti u povodu Dana dječje knjige 2023. godine. Knjižnica, primjerice, posjeduje priču „Pepeljuga“ tiskanu 1916. godine. U našem je posjedu i Zlatna Biblija koja će se uskoro moći vidjeti u prizemlju na Odjelu za odrasle.
Sve više knjižnica pri svojim odjelima ima muzejsko-zavičajne odjele. Budući da Garešnica nema muzej niti galeriju, postoji li mogućnost da se takav odjel formira pri Knjižnici?
Hvala na pitanju. Intrigira nas već dugo vremena da formiramo izložbeni prostor i to je svakako u planu jer sad postoje uvjeti za to. Još se moraju dogoditi neke situacije da taj prostor bude u funkciji slično galeriji, ali naravno u manjem obimu. Radovala bi nas činjenica da Grad Garešnica ima takav prostor, ali manje izložbe će svakako naći svoje mjesto kod nas. Trenutno su postavljene izložbe naših akademskih slikara Mate Gerecija i Zdravka Damjanovića u prostoru naše knjižnice. U dogovorima smo i za daljnju suradnju sa spomenutim slikarima.
Kakvo je radno vrijeme Knjižnice? Knjižnica je svojedobno imala tri zaposlena knjižničara, trenutno vas je dvoje. Može li se organizirati dvosmjenski rad i sva događanja s dva zaposlenika?
Zasigurno da se ne može trenutno organizirati dvosmjenski rad s dvoje zaposlenih, ali sva događanja idu bez obzira na broj zaposlenika. Koliko nam za to treba vremena i energije znamo samo mi knjižničari, ali odradimo isplanirano. Tu su i volonteri, ljudi s puno entuzijazma i dobre volje koji uskoče kad je potrebno. Moram pohvaliti neke od novih mladih članova koji su sami odlučili volontirati u našoj knjižnici u slobodno vrijeme. Posebna zahvala ide volonterima koji su pomagali pri smještaju knjižne i neknjižne građe prije otvorenja vrata knjižnice. Sve su to naši korisnici i ovim putem im se zahvaljujemo od srca.
Nakon preseljenja i dinamičnog kraja godine, što nas očekuje u Knjižnici u novoj 2023. godini? Kakvi su daljnji planovi?
Preseljenje ostatka knjižne građe jer još ima puno, puno svezaka koji nisu na policama. Nastavljamo s redovnom djelatnosti s ciljem zadovoljenja zahtjeva korisnika, projekti za najmlađe s pričaonicama, radionice za djecu, mlade i odrasle, aktivnosti za mlade, radionice za osobe treće životne dobi, uključivanje osoba s invaliditetom u aktivnosti knjižnice. Također, korisnike očekuju i nove promocije knjiga i druženja s autorima. Sve polako ali sigurno. Uvijek sve kad-tad sjedne na svoje mjesto.
