Fotografija: Novi broj časopisa Vrela/Foto: Mato Pejić
Galerija
Novi broj časopisa Vrela/Foto: Mato Pejić

Novi broj daruvarskog časopisa Vrela u novom, dopadljivom dizajnu i šarolikim sadržajem

Novi, 42. broj časopisa Vrela donosi niz članaka na teme iz društvenog i kulturnog života grada Daruvara i njegove okolice



Svjetlo dana ugledao je novi, 42. broj časopisa Vrela, glasila daruvarskog ogranka Matice hrvatske i – da to odmah otkrijemo – drže se svog uobičajenog koncepta, odnosno donose niz članaka na teme iz društvenog i kulturnog života grada i njegove okolice. Na ovaj smo broj čekali poprilično dugo – trebao je izaći tijekom prošle godine, ali se pojavio tek u ožujku ove.

Nova redakcija

Očigledan razlog za to je pandemija koronavirusa, koja ništa i nikoga nije poštedjela, pa je tako poremetila i pripremu novog broja časopisa, a drugi, manje očit razlog je to što je izdavanje lista preuzela nova redakcija, kojoj je trebalo vremena da posloži sve kockice. „Želeći nastaviti kontinuitet izlaska, susreli smo se s okolnostima na koje nismo mogli utjecati, pa Vrela nisu izašla u prošloj godini, nego u ovoj, u koju polažemo velike nade i očekivanja,“ piše u uvodniku nova glavna urednica Mira Barberić.

Daruvarski vatrogasci

Broj otvara veći tekst o 140. obljetnici dobrovoljnog vatrogasnog društva Daruvar, najstarijeg u našem kraju i jednog od najstarijih u Hrvatskoj, o obljetnici za koju je pripremana velika i dostojna proslava, ali je zbog epidemioloških mjera morala biti odgođena. Izašla je jedino velika i raskošno opremljena monografija Daruvarski vatrogasci autora Mate Pejića, ali i njezino izdavanje prošlo je bez planirane promocije. Sama knjiga predstavljena je u Vrelima posebnim člankom, koji otvara blok tekstova o novim publikacijama.

U novom broju Vrela možete pročitati pregršt zanimljivih i poučnih priča/Foto: Mato Pejić
U novom broju Vrela možete pročitati pregršt zanimljivih i poučnih priča/Foto: Mato Pejić

A bilo ih je – objavljena je knjiga Ilije Pejića Svitanje nad gradom – pregled kulturnih i književnih zbivanja u Daruvaru devedesetih godina, Željko Karaula djelo pod nazivom Političke prilike i Domovinski rat u Daruvaru, Vjenceslav Herout i Đuro Vidmarović studiju Daruvarski Židovi iz rukopisa Ezre Ukrainčika i drugih zapisa, zbirka pjesama Dubravke Prević Iskrice iz bračnog života, roman Lovnik Petar Dragutina Palatinuša... na kraju, i u kratkom pregledu rada Matičina ogranka predstavljena je jedna publikacija – 4. broj periodika Zbornik Janković.

Osnovna škola Vladimira Nazora

I ove godine jedna važna institucija slavi jubilej, i to dvostruki, pa je i tom događaju u Vrelima posvećen odgovarajući prostor – to je osnovna škola Vladimira Nazora, koja je osnovana prije 155 godina, a točno 50 ljeta nosi ime slavnog hrvatskog pisca. Tom prigodom predstavljeno je niz projekata koji se u školi provode.

Foto: Mato Pejić
Foto: Mato Pejić

Svakodnevni život u Daruvaru u prvom desetljeću 20. stoljeća, znani je serijal povjesničara dr. sci. Vjenceslava Herouta, koji u Vrelima već godinama podsjeća na događaje koji su obilježili život u gradu prije sto godina, a slijedi jedna od priča novinarke Vlatke Daněk iz njezinog sjajno prihvaćenog serijala Šećimo Daruvarom. Za Vrela je odabrala i doradila priču o daruvarskim planinarima i njihovom prerano preminulom predsjedniku Slavku Pokornom, a sve u funkciji predstavljanja slapa na Vranjevini.

Riža u Končanici

Davor Ambroš piše o tome kako se u sklopu ribnjaka u Končanici nekad uzgajala i riža, a profesor Herout u još jednom svom članku opisuje „porođajne muke“ daruvarskog muzeja, čije je pokretanje još uvijek neizvjesno. Vrela zatim predstavljaju aktivnosti Foto film kluba Daruvar i Pučke knjižnice i čitaonice, govore o festivalu dječjeg stvaralaštva Ususret proljeću, pišu o mogućnostima stručnog usavršavanja u inozemstvu za povjesničare, o „sunčanom vitaminu“, o slikaru Siniši Njegovanu Stareku i pjesniku Omeru Ibrahimagiću, a ovitak posvećuju daruvarskom Adamu, gingku bilobi, koje je lani zauzeo sjajno drugo  mjesto u izboru za europsko stablo godine.

Nova redakcija krenula je dakle žustro, s novim obimom od 64 stranice, novim, dopadljivim dizajnom i šarolikim sadržajem, najavljujući tako dostojno obilježavanje vlastitog jubileja – tri desetljeća izlaženja, koje se navršava sljedeće godine.