Janković Daruvarski na povijesnojpostavi u Klovićevim dvorima

Povezanost dviju država, Hrvatske i Mađarske, možda se najbolje može upoznati upravo na ovoj izložbi, koja posjetiteljima nudi uvid u najvažnije povijesne dokumente Hrvatske i Ugarske, poput sporazuma “Pacta conventa” iz 12. stoljeća između ugarskog kralja Kolomana i hrvatskog plemstva, Hrvatsko – ugarska nagodba i Zlatna bula. Izložba je postavljena u 12 soba Galerije Klovićevih dvora, a koncepcijski je podijeljena za publiku na vrlo zanimljiv način, napravljen je svojevrstan odmak od uobičajenog postava, budući da su se autori potrudili izdvojiti i najzanimljivije od arhitekture, slikarstva, kiparstva i primijenjene umjetnosti, u kronološkome rasponu od srednjeg vijeka do 1918. godine, a kompletna izložba upoznati se i pogledati može i online. 

U jednoj od  Klovićevih 12 dvorana, dvorani rezerviranoj za mađarsko plemstvo, na posebnom mjestu istaknuto je ime ugarske plemićke obitelji Janković, Daruvarčanima posebno važne, jer se upravo uz Jankoviće veže moderna povijest Daruvara. Osim imena grada, Daruvar, u doslovnom prijevodu Ždralov grad, obitelj Jankovića zaslužna je za urbanizaciju grada, za doseljavanje i pokretanje mnogobrojnih obrtničkih djelatnosti, razvoj školstva, industrije, dolazak željeznice, početak ribnjačarstva. Njihovo ime cijene i štuju osim u Daruvaru i u susjednom Pakracu, gradu u kojem je Janković također ostavio svoj neizbrisivi pečat.

Neprocjenjivo blago

Izložba je u svakom svom segmentu jedinstvena, i teško će ju biti nadmašiti u budućim galerijskim postavima, jer sakupiti na jednom mjestu, neprocjenjivo državno blago uz koje se veže povijest, mahom deponirana duboko u državnim riznicama, koje ima za oba dva naroda  u nekim od izloženih eksponata oznaku svetosti, jer riječ je o nijemim svjedocima proteklih stoljeća koja nisu milovala ni Ugare, a bome ni Hrvate, nije bio nimalo lak i jednostavan posao.

Stoga s pravom i mi stanovnici, malog Ždralovog grada, nasljednici Jankovića, možemo biti ponosni što je i naš Izidor Janković rame uz rame s aristokratskim obiteljima Feštetić, Erdödy, Batthyány, Drašković i Pejačević. Aristokratska elita koja je osim u Ugaskoj – Mađarskoj svoje posjede imala i u Hrvatskoj, a svi su oni odreda, bili i naručitelji i mecene, kreirali su i igrali ozbiljnu ulogu u povijesti veza dvaju naroda na području umjetnosti i kulture, gradili su dvorce, pošte, škole, željeznice. 

Povijesni trenutak

Ako bi samo malo uronili u povijesne odnose, prvo bi uočili ugarskog kralja Ladislava Svetog koji je utemeljio zagrebačku biskupiju i time dao početne temelje za razvoj današnjeg glavnoga grada Hrvatske. Koloman je 1102. okrunjen za kralja Hrvatske i Dalmacije u Biogradu na moru te je od toga povijesnog trenutka počela postojati ugarsko-hrvatska državna zajednica koja se, pokazala najduljim i najmirnijim državnim suživotom u Europi. Tu je i jedan od najljepših arhitektonskih spomenika dinastije Arpadović u Hrvatskoj, zvonik crkve zadarskih benediktinki koji je 1105. godine podigao kralj Koloman Arpadović. Na izložbi se vidjeti može i najstarija zastava Hrvatske iz 17. stoljeća s latinskim natpisom Croatiae te šahiranim grbom Hrvatske Kraljevine, koja je samo za ovu priliku prvi put posuđena iz privatne zaklade obitelji Esterházy u Austriji. 

Za one koji žele upoznati izložbu online, vidjeti našeg Izidora uz bok s ostalom ugarskom aristokracijom, donosimo link: http://gkd.hr/izlozba/virtualna-izlozba-ars-et-virtus-hrvatska-madarska-800-godina-zajednicke-kulturne-bastine/.